— Str. 2

 

Ekonomska situacija
Austrije na Balkanu

"Trojni Savez je od 1892. god. u-
svojio zajedničku trgovinsku politiku
čiji je cilj bio da Austro-Ugarsku, Ita-
lija i Njemačku zbliži u

smislu, kao i drugom stvori neku vrstu
ofansivnog i defansivnog saveza protiv
ostale Evrope. Ali ta politika na a-
grarnoj i zaštitnoj bazi — kojoj su
glavni ka a :
ski od tada postali svemoćni zaštitnici
— doveo je Austro-Ugarsku, u po-
gledu zajedničke eksploatacije Balkan-
skog poluostrva, u položaj prema nje-
nim saveznicama, sasvim rđav.

Prva posljedica za Austro-Ugarsku
— od 1895. — bila je carinski rat sa
Rumunjskom i Srbijom, zemljama koje
su ostale potpuno agrikulturne i koje
su u nju uvezile gotovo sve proizvode
svoga zemljišta. Taj dvostruki carinski
rat nije trajao dugo, ali trgovinski od-
nosi — uglavljeni trgovinskim ugovo-
rima — ostali su malo zadovoljavajući.

Austro-ugarski izvoz u Srbiju i

ugovor, nego se odnosila prema njoj
kao najvećma favorizirana nacija. U
Turskoj i u Bugarskoj, zemljama sa
kojima je sklopila trgovinske ugovore,
Austrija je zadržala, apsolutno uzev,
svoj izvoz; ali ako se poredi ono što
je posljednjih dvadeset i pet godina
ona uvezla. u Tursku sa onim što su
u isto vrijeme uvezle Njemačka i Ita-
lija, mošte se reći da je, čak i u Tarskoj,
izgubila svoj položaj izvozničke zemlje.

'Nekoliko cifara ovo će tačnije po-
kazati. G. 1884. Austro-Ugarska je, u-
vezla u Rumuniju na cjelokupan uvoz
od 300 miliona franaka 44%, Engleska
19, Njemačka 14, Italija 1. 1910. na
cijelokupan uvoz od 410 miliona, Au-
stro-Ugarska predstavlja sama 23%,
Njemačka naprotiv 33, Engleska 13,
Italija 5. Vrijednost austro-ugarske robe
pala je u isto vrijeme sa 130 miliona
iz 1884. na 94 miliona 1910, to će
reći smanjiti se za 32 miliona. Austro-
Ugarska je izgubila u Rumuniji prvo
mjesto u prilog Njemačke.

Položaj u Turskoj za to vrijeme
ostao je povoljan, u apsolutnoj vrijed-
nosti, ali relativno nazadovao je. Au:
stro-Ugarska je 1885—86. uvezla u
Tursku 19.60% od strane robe, En-
gleska 35.50, Njemačka 0.10, Italija 3-

1910—11. Njemačka je uvezla
9.10%, Italija 8.60, Engleska 26, Au-
stro-Ugarska 15,50.

Rezultat ekonomskog Trojnog Sa-
veza u koliko je štetio Austro-Ugarskoj
u toliko je koristio Njemačkoj i Italiji.
Relativan pazadak Engleske samo joj
je slaba utjeha. '

U Srbiji, austro-ugarski uvoz pre-
stavlja 1884 62%, njemački 15. God.
1910 prva je pala na 29% druga se
popela na 41. Uvoz iz Engleske od 8
dopeo se na 13, Italija od 2 na 3,
Njemačka je zauzela prvo mjesto na
štetu Austrije, čak je i Italija ostvarila
mali napredak.

'

 

Samo u Bugarskoj opšti napredak
Njemačke nije praćen austro-ugarskim
nazatkom. ž

1886. austro-ugarski uvoz 26.50%;
njemački 3.30.

1910. austro-ugarski 26.80%, nje-
mački 19.20.

Dualistička monarhija htjela je sa
Grčkom da zaključi trgovinski ugovor.
Grčka je odbila i pretpostavila stari
sistem. Poznato je da austro-ugarski

trgovinskim

U Albaniji najzad ona očevidno
gubi svoj položaj u korist Italije. Au-
stro- i uvoz bio je 1900 god.
2,035.000 franaka, 1906 pao je na
1,900.000; talijanski uvoz bio je 1900,
438.000, 1906. dostigao je 2,846.000
franaka.

Učešće austrijskih lađa na prevozu
uvezene i izvezene robe bio je 1901
god. 4% prema 14 talijanskih lađa;
1905 učešće Austrije bilo je samo 9%
a učešće Italije dostiglo je naprotiv
38%. $
Ove cifre ističu nazadak ekonom-
skog uticaja Austro-Ugarske na Bal
kanu, i u isto vrijeme razvijanje nje-
mačkog i talijanskog utjecaja.

Poslednje poređenje statistike bolje
će opredijeliti cjelokupnu situaciju : od
1904 do 1911, za sedam godina, au-
strijski uvoz u balkanske zemlje (Ru-
muniju, Bugarsku, Srbiju, Crnu Goru,
Evropsku Tursku i Grčku), popeo se
od 260 na 306 miliona kruna, to će
reći povećao se za 18% što je sitnica
kad se poredi sa uvozom Njemačke
koji se u isto vrijeme popeo od 140
na 270 miliona, što je napredak 93%.
Taj rezultat je tim značajniji što je
Austro-Ugarska jedina država trojnog
saveza u direktnoj vezi sa nekolikim
balkanskim državama.

Stvar je tim ozbiljnija što ako
balkanske države prestavljaju samo do
10—12% austrijskog uvoza, nedostatak
kolonija u geografski položaj
za prekookeanske veze rhonarhiji stva-
raju apsolutnu neophodnost da poveća
najbliže susjedne pijace.

Poremetivši teritorijalne uslove
Balkana, posljednji ratovi su dA isto
vrijeme izmjerili ekonomsku situaciju
poluostrva. Rumunija i Srbija pove-
ćali su svoju teritoriju agrikolnim kra-
jevima čija će aneksija pojačati njihovu
aktuelnu trgovinsku politiku. Grčka je
dobila veliki prostor vrlo plodne zemlje
i biće time primorana da se približi
trgovinskoj politici saveznica; ona je
postala gospodarica Soluna, sa kojim
je Austrija imala više veza nego sa
svom bivšom jelinskom kraljevinom.
(Uvoz 27 milijona kruna prema 16
milijona 1912.)

Tarska teritorija smanjila se i to
okrnjenje povlači sobom smanjenje
austro-ugarskog uvoza. Albanija, pos-
tavši država pod internacionalnom za-
štitom Evrope i čije su obale otvorene
svima velikim industrijskim državama,

rp

 

neće za Austriju biti — usprkos na- !
dama koje su imale — pijaca tako
sigarna kao za vlade otomanske. Bu- ;
garska i Crna Gora ostaju zemlje u
kojoj je austro-ugarska trgovina najjača
i najbolja. Ako se uzme u vid da je
bilance spoljne trgovine austro-ugarske
u posljednjoj godini prestavljao pasivu
od više no 800 miliona kruna, osno-
vano se da zaključiti da nov _ položaj |
na Balkanu opasniji je no ikad za
trgovinsku politiku monarhije. Svi eko-
nomisti iz Austro-Ugarske — i najču-
veniji, kao g. g. Bebaverk i Filipović
— već su to priznali.

I zbog toga se na sve strane čuje:
»Sadašnje stanje stvari postaje svakim
danom sve nepodesnijim! ako se zlu ne
doskoči, mi idemo na susret katastrofi“.
Kriza je naročito ozbiljna u dvjema
pokrajinama: u Galiciji, gdje emigra-
cija, bježeći ispred bijede, prošle godine
oduzela monarhiji 125.000 mladih ljudi,
vrijednost jednog vojničkog kora; i
Češka, gdje je industrija dobro  snab-
djevena, ali rđavo organizovana za
otpor njemačkoj i talijanskoj konku-
renciji. Ali sve obnovljenje industrij-
skog života monarhije vezano je za
radikalan preobraćaj ekonomske politike
a taj preobraćaj mogućan je samo ako
agrarni veleposjednici dviju djelova mo-
narhije pristanu na koncesije balkan-
skim državama, koje su prije svega
agrikulturne.

Austrijski, a naročito ugarski ag-
rarci do sada su uspjeli da pojedinim
tačkama ugovora zabrane uvoz žive
stoke iz balkanskih država u  Austro-
Ugarsku, i ograniče uvoz zaklane stoke.
Industrijski i trgovački krugovi uzalu-
dno su se borili protiv sebičnosti agra-
raca. Ovi kao krajnji ustupak  dozvo-
ljavaju povećanje ,ovlašćenog konti-
genta“ zaklane marve.. Industrijalci i
tgovci naprotiv drže da bi, u naknadu
tačkama povoljnim za austro-ugarsku
industriju, trebalo balkanskim državama
dati potpunu slobodu uvoza žive i
zaklane stoke. Bilans austrijske spoljne
trgovine je posljednjih deset godina,
rastući deficit. Ipak uticaj agraraca
prevlađuje, jer na izborima oni imaju
većinu glasova. Temps.

 

Za zbliženje slaven-
skih naroda

U Petrogradu je izašla knjižica s
ovim naslovom ,,Zbornik adresa sla-
venske mladeži koja želi stupiti u uza-
jamnu prepisku“, od g. A. Voznesen-
skog. U toj knjižici auktor njezin tu-
mači nam glavnu svrhu, a u glavnom
je rečeno ovo:

Slavenskoj omladini ima se dati
prilika, da stupi u međusobno dopisi-
vanje u slavenskim jezicima, jer će se
time majviše uspjeti stvoriti barem
kulturni kontakt, a osim toga odgajati
će se na taj način mlada vojska rad-
nika za tu ideju. Ovi će, imajući zna-
nje o prilikama kod pojedinih slaven-
skih plemena, znati naći put za ubla-
živanje međusobnih prepreka i sporova
bolje nego političari i novinstvo, koja

 

dva faktora iz lako razumljivih razloga

ne mogu da taj teški posao obave
mirno i bez strasti.

Kratka statistička data o  Slave-
nima, ruska azbuka, poštanske upute
i kratice, na kojem jeziku želi koji
omladinac dopisivati, dolazi iza prego-
vora, a onda sam popis adresa. Tih
nema mnogo, pače prije bi rekli malo :
na 168,080.000 Slavena 266 omladinaca,
koji žele kontakta. Ali valja uživati,
da je ovo početak i to početak skop-
čan sa mnogim neprilikama, što i sam
izdavač priznaje, nadajući se, da će
broj slavenskih pionira iz godine u
godinu rasti. Po pojedinim narodima
ima u popisu 31 Bugarin, 121 Ras,
29 Srba, 2 Lužićka Srba, 12 Slove-
naca, 77 Čeha i 1 Hrvat! Mi smo i
ovdje zadnji, odbivši Slovake i Poljake,
koji i onako u nijednom slavenskom
pokretu ne sudjeluju.

Iznijeli smo ovih par redaka up-
ravo radi našeo mladine, da ju upozo-
rimo, na ovu lijepu slavensku organi-
zaciju. Kod nas je uslijed germanskog
odgoja u školi, znanosti, umjetnosti a
i književnosti poznavanje Slavena slabo
i manjkavo. Slavenska nauka i knji-
ževnost velika je i uvažavana kod Nje-
maca, Franceza i drugih neslavena, a
mimo nas prolazi nepoznata, jer naša
inteligencija crpe svoje poznavanje sla-
venske kulture iz njemačkih izvora.
Omladina, koja je u nas unatrag dva
decenija glasnik novih ideja i novih
nazora neka i na tom polju popravi
propust starije generacije. 'Tko zato
želi stupiti u tu organizaciju, neka se
obrati na redakciju ,Sbornika adresov
slavjanskoj mladeži“ u Petrogradu, Po-
dolskaja, 44 kv. 6. gdje će dobiti nužne
pouke i \pocnju knjižicu.

 

Odieci slavlja balkanskih
pobjeda

Nakon godine i po dana došlo je
do procesa proti spljetskom načelniku
Kataliniću i činovniku Šegviću. Njema-
čki sudci u Celovcu riješili su oba dvo-
jicu isto kao što su lanjske godine rije-
šili i naše građane. Poznat je historijat
ovoga procesa. Na 10 novembra preko-
lanjske godine Spljet je slavio pobjede
bratskog oružja. Tom je prilikom na-
čelnik g. Katalinić izrekao mnoštvu
govor, kojega je neuki komesar krivo
shvatio, i stvorila se odma veleizdaj-
nička afera. Iza kako su spisi putovali
godina i po dana tamo i ovamo napo-
kon je došlo do rasprave, te pošteni i
čestiti njemački sudci riješiše oba op-
tuženika. Hoće li i ova druga presuda
riješenja opametiti neke glave, hoće li
već jednom? Bojimo se!

Na povratku je g. Katalinića i g.
Šegvića dočekao narod u Zalru a oso-
bito u Spljetu i priredio im _ veličan-
stvene ovacije.

 

Akcija proti apsslutizmu
u Austriji

Na pobudu socijalnih demokrata
sastala se je u ponedjeljak u Beču kon-
ferencija stranačkih prvaka, da pretrese
pitanje nebi li se mogao naći kaksv
izlaz i postići sporazam da se uzmog-

 

CRVENA HRVATSKA Br. 12. .__...

ne sazvati carevinsko vijeće, te da se
tako SE sadanji utistički re-
žim po $ 14. Glavna su dva Sei
kojih bi stranke željele da dođe do za-
s i je e reiiain taj,
o na 15. maja ističe vi
štren iro pak se boje o
zicije, koja je i sa pooštrenim poslov-
nikom  spriječavala rad parlamenta.

Drugi je razlog provizorija,
kojega. bi vlada bez enta i
produljila na temelju $ 14. Ovo bi bili
uzroci sastanku st ih predsjednika.

poned
sastali su se stranački pročelnici na
konferenciju pod oiečni
stra predsjednika parlamenta i og
Stiirgka. Sylvester je istaknuo, je
dužnost vlade i seniora da se učini sve
i nađe neki modus za ustavni rad u
tu i češkom saboru. Zastupnik
Seitz u ime socijalista izjavio je, da
predlog socijalnih demokrata ide za
tim, da se imade sazvati češki sabor i
za nj raspisati izbore. Onda se tek

može početi govoriti o nagodbenim
gogrvetsko i su još drugi stra-
nački pročelnici i izjave u istom

smisla: za ustavno stanje ali da se i
sazove češki sabor. Neki Nijemci ogra-
dili su se proti tome i izjavili, da us-
postava ustava ima slijediti bez poni-
ženja Nijemaca. Pri izjavama pali su
i mnogi piovoni roti upotrebi S 14.
Grof Stiirgkh odbija rekriminacije radi
upotrebe $ 14, te veli da se taj para-
graf upotrebljuje samo za važne i neod-
godive državne potrebe. Inače je izja-
vio, da će sim sa svoje strane nasto-
jati, da ova konferencija urodi plodom.

Zastupnik Korošec io je, da
osim češko-njemačkog i poljšiko-raskog
pitanja ima još i pitanje jugoslavensko.

Vlada mora tražiti da bom u ju-
žnim zemljama osigura rad parlamenta.
Na koncu je sjednice opet progovorio

Sylvester i rekao da se želje svih pri-
bližaju stoga da treba nastaviti s kon-
ferencama.

Sutradan (utorak) predsjednik Syl-
vester imao je sastanak sa grofom
Stiirgkhom i sa zastupnicima Pacherom
i Stanekom. Stiirgkh je uz to konfe-
rirao i s Kramaržem.

Jezičac ovih konferiranja opet —
kao i pred dva mjeseca — stoji u če-
sko-njemačkom sporazumu. Česi stoje
na opravdanom stanovištu da bez če-
a sabora nema biti ni parlamenta,
a Nijemci su proti tome, da se raspišu
izbori za češki sabor.. Češki su listovi
pesimistički raspoloženi prama ovim
pregovaranjima, te vele, da radi ne-

konciljantnosti Nijemaca neće se ništa.

postići. Idemo da vidimo hoće li se
ispuniti ovo nagoviještanje.

 

Domaće vijesti

Prenos kosti Zrinjskog | Franko-
pana. Vijeće općine grada Zagreba je-
dnoglasno je zaključilo, da se obrati
kralju, da dopusti da se prenesu kosti
Zrinjskog i Frankopana iz Bečkog No-
vog mjesta u Zagreb. Grad Zagreb bi
zato preuzeo na se sve troškove.

Ovacije spljetskom načelniku. Na
povratku iz Celovca, sa procesa, splje-
ćani su priredili svome načelniku g.
Kataliniću velike ovacije. U susret sa
muzikom otišlo je do 10.000 naroda.
U ime grada pozdravio je g. načelnika
g. Dr. J. Smodlaka, Ovacije su bile
prave narodne manifestacije.

Talijani bacaju bombe! Toliko su
Talijani u Trstu razjareni i opiti mr-
žnjom protiv nas, da su počeli sa a-
tentatima. Onomadne je pred Narodni

IZ POVIJESTI DUBROVAČKE DI-
PLOMATSKE RADNJE XVI. VIJEKA

Napisao
Prof. Dr. Božo Cvjetković.
u.

Pralom srpskog oružja na Kosovu ujedno je
i poraz svih slobodnih državi na Balkanskome
Poluostrvu, svega kršćanstva na istoku. Od kob-
nog Vidovdana turska mora pritisne silovito prsi
evropske civilizacije i kršćanske vjere. 'Tekovine
vjekova, kojima se preporodi ljudski rod, padaju
pod konjska kopita ljatih varvarina, što ih Evropa
uopće vidje od vremena Atilinih Hun&; po dru-
movima, kuda prolaze, i sama trava zaustavlja
svoj porast. Strava je od Turaka neopisiva. Po
svemu Balkanu, a i u ostsloj Evropi, vlada bes-
primjerna anarhija uma; sve je obezglavljeno. U
toj nemiloj depresiji kršćanskog svijeta samo su
dvojica, koji umiju, da se pravo orijentaju i hla-
dnokrvno prosude tijek osmanlijskog ciklona. To
je Vatikan i Dubrovačka Republika. Ali dok se
rimski pape sve više ograničuju na sve jače pozi-

- | navalu sa strane Tu

 

veliki antikrst u rodu ljudskome, koji nam obori
i potamni toliku slavu i raznese toliko nada, da
baš taj isti narod zakrili nehotice i ujemči slobodu
jedne šake zemlje, gdje će naš narod, sutradan
nakon borbe za oslobođenje, naći domaće ognjište,
prostrtu trpezu i duševni hljeb“. Ovaj susret do-
godi se po prilici oko godine 1397; te godine
Republika sklopi prvi trgovački ugovor sa sulta-
nom Bajazitom I. i zajamči sebi slobodu slobod-
nog trgovanja po svqi turskoj zemlji. Prvo veliko
dubrovačko poslanstvo, koje udari do turskog
sultana, krene s Ploča godine 1430 i nađe Murata
II. u Plovdivu. Dubrovački poklisari, kako ih kaže
povelja, Piero Lukarević i Corci de Goci, donesoše
sultanu bogate darove pa dobiše od njega povelju, iz-
danu u Drinopolju 6. decembra 1430, da mogu Du-
brovčani slobodno trgovati po svoj turskoj care
vini i da im niko ne smije pakostiti. Kod prvog
prelaznog zaposjednuća Srbije, Dubrovčani odluče
(1442), da se obvežu Turčinu, za slobodnu trgo-
vinu, na plaćanje godišnjeg dara u srebrnini i to
u vrijednosti od 1000 dukata. Kad je Srbija bila
pretvorena od Marata II. u turski pašaluk (1459)
ostadoše Dubrovčani trajno turski haračari, Kad
je malo kašnje pala Bosna (14638) pa Hercegovina,
haračarski odnosi Republike prema Visokoj Porti
učiniše, da Dubrovnik nije pretrpio nikakovu
više, od rata sa her-
cegom Stjepanom Vukčićem (1451-1454) sve do

 

x

zaposjednuća Dubrovnika od armiranih sankilota
Napoleona 1. (1806) naši mili gradski bedemi ne
vidješe neprijateljske osvajače. Sveti Vlaho, ondje
u istočnom, ovdje u zapadnom ornatu, mirno je stra-
žu stražio nad dubrovačkom oazom tropske vege-
tacije, kalture i osebujne postojane evolucije. Dub-
rovnik postignu novom orijentacijom svoje politike
prema Visokoj Porti, da je na svrhu ostao jedi-
nom slobodnom slovjenskom zemljom između Cr-
nog i Jadranskog mora. Dubrovnik je kao takav
i pod izmjenutim političkim pilikama na Balkanu
nastavio ne samo svoju trgovinu sve većim us-
pjehom, nego se počela u njemu sve jače jačati
nauka i pjesništvo. Jak zamah uze umjetnost i
industrija pa jaka nova kolonizacija po turekim
zemljama, koja je bila od osobitog značaja za
podržavanje kulturno moralne veličine kod depre-
siranih Jugoslovjena. Na ovaj markantni način
Republika istakne svoju diplomatsku radnju upo-
trebe sili u službi viših idejala pa pokaza naj-
potpuniju i najvjerniju ekspresiju historijskom
evolucijom stečene kolektivne težnje za slobodom
i samostalnošću, tom najjaćom rezultantom općeg
ljadskog unutrašnjeg organizma.

Ali s druge strane, ovo prijateljevanje Dubrov-
čana sa najljućim oeprijateljam kršćanstva bilo je,
a i moralo je biti zazorno svijetu

doba. Prvi susret islama sa kršćanstvom
bio je krvav. Na krvavoj turskoj zastavi bile su

 

uderene nemile riječi: ,Zator svemu kršćanstvu ;
islam vlada!“ Ondašnjem svijetu bili su Osman-
lije, kako reče Gladston, veliki anti-ljadski lik
čovječanstva, negacija kršćanstva i civilizacije a
njihov sultaa antihrist prorok& i apokalipse pa
gdje ćeš da bude kršćanstvu mila ova alijansa
bijele zastave sv. Vlaha sa zakrvavljenim polu-
mjesecom, Odlučni korak dakle koji učini Dub-
rovnik pa sablazan što to sve izvede u kršćan-
skome svijetu teško je u dan-današnji tačno shva-
titi i pogibao odmjeriti u koju se Dubrovnik
bacaše, Zamjeriti se svom zaštitnome gospodaru
ugarsko-hrvatskomu kralju, zamjeriti se rimskom
papi svome braniču, zamjeriti se ostalome krš-
ćanstvu, koje ga je moglo udariti anatemom i
protjerati ga iz kršćanske zajednice, kako se vidi,
bila je stvar preteške maravi, jake pogibelji. S
druge strane prodiru Turci ko u letu Ruše car-
stva i kraljevsiva, još malo pa će osvanuti i pred
vratima grada Dubrovnika. Dubrovnik se je na-
lazio između vatre i oluje pa ako mu prva ne
zahvati krov zanijet će ga druga. Ali u Du-
brovniku bijaše, veli Lujo Vojnović, toliko poli-
tičke zrelosti, toliko za ono doba čudnoga deter-
minizma, da je izbjegao ne samo oluji nego i va-
tri; prvoj vještim manevriranjem što ga izvede
upućeni kapetan, kad ga zahvati centar cik-
lona, & drugoj zgodnit gašeijem po krajevima.

: (Nastavit će 86)