dom bila bačena bomba, koja je eksplo- dirala, ali nije mnogo štete nanijela. Nije bila dobro prepravljena, pak je djelovanje bilo slabo, 1 tako htjedoše da unište jednu našu ustanova. Pa se još preko San Giuliana tuže Berchtol- du, da ih mi progonimo! ,Miada Dalmacija“. Tako se zove list koji je počeo izlaziti u Zadru. Ša- ren je mnogo i u slikama, i u pismu, i u pisanju: šaren, u pravom smislu riječi. Izgledr, da je vrlo blizu €. k. namjesništvu. Sloboda“. Spljetska Sloboda pre- nijela se u Trumbićevu štampariju, i počela je izlaziti u povećanom formatu. Jugoslavija“ — zabranjena. Đač. ko udruženje u Pragu svih hrvatskih, srpskih i slovenačkih društava u jedno društvo , Jugoslavija“, vlada nije do- zvolila. To ne treba žaliti, jer će tako valjda biti više ujedinjeni i udruženi. Epilepsija | njeno liječenje. Lječ- nička je znanost do sada uzaludno na- stojala, da nađe jedno djejstvujuće sred- stvo za ozdravljenje epilepsije. Napo- kon, prema saopćenjima iz liječničkih krugova, uspjelo je ispitivanjima pe- štanskog specialiste D.ra A. Szabo, da pronađe sigurno djejstvujuće liječenje epilepsije, i tim da se postigne potpu- no ozdravljenje. Ispunjamo dužnost kad ovu vijest liječenja objelodanjnje- mo. Potrelne upute saopćava liječnički ordinacioni zavod D.ra A. Szabć, Bu- dimpešta, Andrassy ulica 47, besplatno. Treba li djecu hraniti naravno ili umjetno ? Samo naravno, ako je to majci ikako moguće. Umjetno se hrani dijete jedino u slučaju potrebe, a po- glavito u vrijeme odbijanja od prsiju. Ali umjetna hrana treba zbilja da bude dobra, jer samo tada imamo sigurnost, da će dijete uspjevati i biti posve zdravo. Općenito pozoata hrana za dijecu, koju preporučuje svaki liječnik, jest: Nestlš-ovo brašno za djecu, koje se dobiva u svakoj ljekarni i drogeriji uz cijenu od K 1.80 po kutiji. Jednu kutiju na pokus šalje besplatno : Heri Nestlć, Wien 1., Biberstrase. 1K Odbijanje dojenčeta od prsiju teška je stvar, pa se s togo preporučuje majci, da djetetu da dnevno prvo po jedan put iz bočice sa sisaljkom ne- koliko Nestlć-ova brašna, uzavrela samo u vodi. Kašnje neka se dadu dnevno dva, pa tri takova obroka. Di- jete će se lako odviknati, razvijat će se snažno i uspijevat izvrsno. Jednu kutiju Nestlć-ova brašna za djecu ša- lje posve besplatno : Henri Nestle, Wien, I., Biberstrasse. KI Lječilište Gleichenberg u Štajerskoj. To se liječilište nalazi u lijepom gradiću, punom vila. Na 15. maja otvara se 80.ta sezona. Mnogi bolesnici, koji ga svake godine iz da- leka posjećuju, hvale ovo liječilište. U ravnici dižu se, osim ljekovitih izvora kupališta i lječilišta, u kojima je izvor, preumatične sobe, liječilište studenom vodom, sve vrsti toplih kupelji. Tamo se ide za sve katare, azmu i emfize. Lijep park za šetnju, muzika, teatar i drugih sredstava za razonođenje i ras- tresenje. Mnogo hotela, gostionica i nsiona. Vezu između štacije želje- zničke i lječilišta jesu kola i automobili. i lak, do sad se Mnoga roba, A \ držala dobrom, ako je na omotima imala englešku izvornu oznaku. Da se može omogućiti nezavisnost od mno- gih fabrikata iz inozemstva, dokazuju ,OREBON“ ličilo za podove i Email- ličilo itd. i drugi lakovi koji u tako običnom kvalitetu dolaze na trg. Svje stručnjaka vrijednost itjed: najmanje , načuje sa onim renomiranih engleških fabrikata. ,Orebon“ lak i lakovne boje za sve primjenujuće svrhe pravi se u ,Orebon:Lack-Farben, — Terpenteniil- werken u Moravskom Schonbergu. Dubrovačke vijesti 4 Gjeneral D. Franasović. U Beču je umro srpski gjeneral Dragu- tin Franasović, Rođen je Dubrovčanin, sa Pelješca, Bio je više godina mini- star vojni, a u posljednje vrijeme, sve do smrti, bio je predsjednik glavnog odbora srpskog Crvenog Krsta“. Nje- govo je tijelo preneseno iz Beča u Beograd i pokopano na troškove ,Cr- venog Krsta", CRVENA HRVATSKA BR. 12. e. Svečanost sv. Križa. 1 ovej je godine bio slavljen dan sv. Križa kao avijek do sada. Vrijeme je bilo lijepo. Graž je bio iskićen hrvatskim i srp- skim trobojnicama. Naša je muzika koncertirala od 4%, do 6%, po podne. Palile su se umjetne vatre te je bio po starom običaju spaljen ,dub“. Svi- jeta je bilo puno. Izgon Luja Vojnovića?! Pre- našamo zabezeknuti ovo što Dubrovnik u zadnjem svome broju piše: »lemišljotine. Na vijest o izgonu Luja kneza Vojnovića koja je kao bomba prhnula u tišinu našeg idi- ličnog političkog života, upitali smo se kod znanaca i rođaka pa nam je jav- ljeno da vijest nije tačna. Do sada nije izdana nikakva odluka. Naš slavni isto- ričar i diplomata boravio je ovdje kod svoje starice majke da poslije 14 go- proslavi opet Uskrs u svome Dubrov- niku. I vidjesmo našega g. Luja gdje pjeva kao onda lamentacije u crkvi Dominikanaca i da posjećuje opet stare prijatelje i stare ploče koje je on ovje- kovječio u svojim djelima. — Kad bi vijest o njegovom izgonu istinita bila, onda ne bismo se čudili jer bi bio znak gotove i neizlječive paralize si- stema koji u Beču vlada. Međutim do sada vijest nije tačna. A'u svoje vri- jeime čuli bi nas“. Ne ćemo da za sad kažemo više ništa jer, čini nam se, da je i ovo pre- više! Nadamo se da je sve ovo ,bli- sikanje na obzorju“. Ali ako do grada dođe, otkritćemo i mi kulise ove za- vjete idijotstva koja kanda će zbilja da nas zadavi. — I to je sve u eri Delegacije i pacifikacije! — ,Uhe ta- lenti“! Veliko zabavno veče koga je imao prirediti sutra veče u Sokolani, kako u zadnjem broju javismo Hrvat- ski Soko i naša omladina inicijativom naših dubrovačkih pozorišnih diletanata gg. Saprom, Jobom i Bubalom a na korist Hrvatskih škola u Trstu odgo- đeno je radi toga, što sutra veče mje- sna Hrv. Diletanska Pozorišna Družina priređuje javnu predstavu u Bondinu Pozorištu, pa da se dvije zabave ne obdržavaju jedno te isto veče i da se time općinstvo ne prisiljuje dijeliti se na dvije strane došlo je do sporazuma među priređivačima zabave u Sokolani i uprave Hrv. Dil. Pozor. Družine, yoja se obvezala da će dati jedan dio od čistog dobitka sutrašnje predstave na korist Hrvatskih škola u Trstu, te se je na temelju ovoga sporazuma za- bava u Sokolani odgodila prepuštajuć tako Hrvatskim pozorišnim diletantima da nesmetano predstavljaju u pozorištu. Izlet našeg Sokola. Sutra u Nedjelju u 1'/, sat poslije podne pri- ređuje jedan odio našeg Sokola izlet pješice u Mandaljenu, te se upozoruju članovi da dođu u čim višem broju u društ odijelu, nastup u 1 sat po podne. Iz Sokola. Javlja se izvršujućim članovima da od ponedjeljka svi redo- vito pohađaju na vježbe jer nas puno ne dijeli od naše slave, svi oni koji ne pristupe neće biti pušteni da pri- sustvuju svečanosti. Zabava ,Srpske Zore“. Zabava u korist kulturnog društva Srpske Zore, održana prošle subote u Bondinu po- zorištu, uspjela je dobro i u moralnom i u materijalnom pogledu. Brutto pri- hod dostiže 6000 kruna. Akademiji je blagohotno sudjelovao u pjevanju solo- bas, g. Miloš Zec, operni pjevač iz Beča. Bondin teatar. Mjesna ,Hrvat- ska Dil. Pozorišna Družina“ odigrat će sutra u Bondinu kazalištu najuspjeliju francusku komediju u tri čina 2 He- necina Žena hoće da vidi papu“. Po- četak u 8 sati na večer. Između činova svira ,Dubr. Građanska Muzika“, Je- dan dio čistog dobitka namijenjen je za Hrvatske Skole u Trsta. Iz Uredništva. Iz današnjeg broja moralo je radi prenatrpanosti izostati mnogo materijala. Gg. dopis nike, koji ve vide svoje, molimo ih da se ustrpe do drugog broja. Statistika tramvaja. Kroz mje- sec g: tramvaj je prevaiio put od 15.041 kilometar, a, prenio je 76.505 osoba. RNJIGE ponajviše pravničke struke prodaju se us cijene vrlo umje- rene, Obratiti s administraciji G. Miloš Zec uspio je potpuno svojim pjevanjem na akademiji ,,Srp- ske Zore“. Njegov: sonoran bas slazi velikom lakoćom u dubinu koja je ugo- dna % obla, kao što je cijeli mu timbar glasa. Tek će velikom vježbom i go- dinama postići ono što mu fali, osobi- to prirodnu uglađenost svih registara. sj. je pjevao Mozartovu ariju iz ,Carobne frule“ kao i klasičnu Bersinu »Robinjicu“. Sviđela nam se i originalna bnim“ Milojevićeva ,Nad pločama gro- — ali tu se zahtjeva ono što mladi pjevač ne može još potpuno da dade, biva dramsku dikciju. — Neka ovaj veliki uspjeh bude Milošu Zecu po- buda da uporno uči i izgladi sve ono što mladost nije još usavršila. Materi- jal je tu, i to izvrstan, — dakle samo nastojanja kao do sađa pa eto nam opet slavnog basiste kao što mu je brat Nikola i drug mu Pisarević. Sjednica općinskog vijeća koja će se i u nedjelju 10 maja 1914. u 10 ura pr. p. sadnevnim redom: 1. Zaključak da odredi posebna komisija za prodaju domaćeg vina. 2. Molbe za obrtne dozvole. 3. Molba br. 2126 op- ćinskog liječnika u Gružu za povišenje plate. 4. Molbe za pripadnost. 5. Molbe za potporu. »Hrvatska“ nas denuncira! Franko-furtimaška zagrebačka Hrvat- ska posvetila je našemn listu nekoliko žučljivih, zlih, perfidnih i denuncia torskih redaka. Iz nekih naših članaka iznosi neke stavke i debelo ih pod- vlači, a to stoga što je u njima ka- zano da je Srbija uređena država, dr- žava rada i energije. 1 tu ,Hrvatska“ predbacuje nam denunciatorski. Svi evropski listovi pišu pohvalno o Srbiji i njenom energičnom radu na svakom polju, a osobito privrednom, pa čak i njemački listovi, te i bečki više pota, a mi kao jednokrvna braća, po prin- cipima ,Hrvatske“ ne bismo smjeli u listu zabilježiti napredovanje te mlade države. Da, da; mi znamo da je to ,Hr- vatskoj“ ali nama nije brige zato. Kad bismo isali o napredovanju i blagostanju“ u Albaniji, oada bismo pHrvatskoj“ bili dobri rodoljubi i ,o- tačbenici“. To bi bilo valjda lealno i patriotski. a što smo donijeli, da je Srbija zemlja rada i energije — e, to je ,veleizdaja“! Samo ovoliko ,,Hrvat- skoj“, nek zna da smo njene denuncije pročitali. . Na oprez! Ovdje u gradu ima neki Talijan koji dava lekcije iz. gla- sovira. Javljaju nam, da zahtijeva od svojih učenika, da s njim moraju govoriti talijanski. Ništa to, ali čuli smo, da je jednog svog učenika pitao što je, a kad mu je ovaj odgovorio da je Srbin, on mu je kazao, da mora biti Talijanac. Upozorujemo roditelje na ovu vrstu propagande, i da svoju djecu nastoje povjeravati samo onima, od kojih nije pogibao da ih odnarode. Natječaj za obrtnu školu u Beču. Od mjesne trgovačko obrtničke Komore primamo, da je upraviteljstvo e. k. obrtne škole u Beču raspisalo više stipendija za školsku god. 1914/15 u iznosu od 300 do za poh&e đanje majstorske škole za proizvodnju kože. Molbenice_moraju biti predane kod apraviteljstća škole najkašnje do 15 lipnja tek. godine. Pobliže upute daje trgovačko obrtnička Komora u Dubrovniku. Kod eventualnih upita neka se pozove na broj 1 Zgostio za patente. Miesnoj trgovačkoj obrtničkoj Komori došao je spis od ministarstva za javne radnje, da u inozemstvu postoje razne agen- ture za patente, a u istinu to su za- vodi za iznajmljivanje novaca. 'Io se događa osobito u Njemačkoj. Ovim se upozoruju svi oni, koji bi htjeli da do- biju patent na koji svoj p da ga dadu patentovati najprije u Au-, striji. Pobliže obavijesti mogu dobiti kod trgovačke obrtničke Komore u Da- brovniku. Kod eventualnih upita neka se navede broj 1026 iz godinć 1914. Književnost 1 umjetnost Prot. Dr. Bože Cvjetković: OGEANO- GRAFIJA. Dubrovnik, 1914. izdanje ,Ma- tice Dalmatinske“. Štamparija De Glulli. 308 1 VIl str. Cijena K 3.—. Ovo interesantno dj nam potpunu sliku onog dijela zemlji površine, koji je vazda bio od ke interesa u razvoju čovječanstva i čija U LIJEČILIŠ u Davos, Arko, Meran, itd. Sirolin ,Roche“ je u blaži i j »ROCHK* apetit i vanredno prijatno je povijest usko skopčana sa povješću našega naroda. To je i more, roditelj i branitelj svoga, što se miče i živi na površini je. U doba kad mi ko bacamo pogled na more i na moru hoćemo da budemo jaki te se takmimo s drugim narodima, koji vo da nam nee milo naše Jadran- sko more, ovaj prikaz o moder- sistematsk a j nom, om tivanju mora, vrlo će dobro doći Fi poticalo za dalje ispitivanje mora i kao vrlo do- bra lektira. ije ovog djela sposo- bno je, da otvori nove interesantne sunčanog sistema do naj- većih morskih dubina. Predmet je djela, naravno, u prvom redu nautičkog i maritimnog interesa pa su e jasno iznesene metode plivanja pojedinih pojava na moru, pa sprava, koje se u tome u u javaju. U prvoj glavi, koja govori o po- stanku mora, tako je jasno i bistro dan razvoj našeg planeta pa moleku- larna centrala, prva vatra u svemiru, zemljina kora i prvo more na njoj, da se jasnije nije moglo napisati. Iza glavlja o moru goa suhoj zemlji olazi u trećoj glavi govor o diobi svjetskrg mora. Auktor uzimlje sva mora kao jednu cjelinu iz kojih iz- viru kontinenti kao otoci. Isto kao njegov sveučilišni profesor Penck pa prijatelji mu Oton Kriimmel kaže Cvjetković samo tri samostalna oceana. Južno ledeno more pridodano je oce- anima pa ovi i udaraju svojim valo- vima protežući se sve do kontinenta Antarktike. Prijašnje sjeverno leđeno more dolazi kao samostalno sredoze- mno more i nosi ime: Arktičko more. U četvrtom poglavlju govor je o razini mora. Vrlo je zanimiv dio što govori o uzdignutosti morske razine uz obale te o depresijama u sredini ocean&. Ovdje spominje auktor rad Ruđera Boškovića na ovome polju, a valja spomenuti, da je aukror i posvetio svoje djelo ovome velikom Dubrovča- ninu i našemu Newtonu. U oj i kritičnom prikazu iznesene su mor- ske dubine i morfologija morskog dna i njegov nanos. Ovo zadnje leli: najinteresantnije je u statičkoj oceano- grafiji. Tu je riječ o onim ogro- mnim ravnicama, što se protežu na morskom dnu, gdje je prvom nastao život ali i pala prva žrtva smrti. Za- nimive su partije o ,Sarmatskome moru“ pa postanku Dardanela i Bos- fora. Iza poglavlja o ishlapljivanju mora, slanosti mora, plinovima ua moru i boji mora dolazi ono o fosforesceaciji mora. Tu je osobito spomenut svijet noktiluk&, koje znaju pokriti plamenim valovima čitave morske predjele pa ribe abisičke faune sa teleskopskim očima, koje same svijetle; sada živu u morskim dubinama, a za jurske for- macije živjele su na morskoj površini, Uz prozirnost mora dolazi glava o santama leda, koje smrviše i »Titanika“. U djelu je donesena i slika one sante leda o koju se je po svoj poli i razbila ova velika vatrenjača. ndološka je nauka vrlo dobro izve- dena kao i ona estologije morskih struja. Tu su došla najnovija tumače- sit a: Newtona, Airy-a, La- place-a, Thomsona i drugih pa u na- šem jezikv gotovo dolaze po prvi put. Uopće rečeno ova je oceanografija prvo djelo ove vrsti na našem jeziku će vrlo dobio doći našim pitomcima nautičkih škola, a u budućnosti hrvat- skim i srpskim rskim zavodima. Djelo ne treba preporuke. Valja da ga ima svaka hrvatska i srpska kuća. Knjiga je veoma ukusno oprem- ljena, slova su rečivao i vrlo čitka a i papir ponajbolje vrsti. S ovom knji- gom pokazala je štamparija De Gioli i dr., da je u mnogočem pošla naprijed i da skroz i skroz vara modernim tehničkim zahtjevima. M. S. Da se dobročinstva ne smiju nametatati to je stara mudrost. U brzom vremenu mora se dobro, što za svijet znači dobročinstvo, uvijek minjati. S se mora uvijek poka- zivati, da Fayove prave Sodener, koje su u svojim djelujućim sastavinama čist produkt od liječnika za ozdravlje- nje preporučenih Sodener i izvori 3 i18, pokazale su se sjajno pouzdane kod svih katara disaćih or- gana, poje sluzine i t, d. Kutijica stoji K 1.25. i dobije se po svuda. Jadan je čitav b da bi čovjek ojačao ma Ba pati na matroesnja. Sla iš Vi u 1 io u mukama izpražnjenja. pati kao što i duh kad nema redovi- tog čišćenja. Saxlehnerova gorka voda »Hunyadi Jinos“ pomaže poput dobra ži <. TIMA je na čitavo ijatelja u ovakovim neprilikama. Li- ječnici hvale napose njezino brzo i sigurno djelovanje, kao što i fakt, da ne škodi probavi, ako se voda i i redovito uživa, da se naprotiv po- stigne bolji tijek i zato ojača čitav organizam te povrati dj tij Ee rr OGLAS. Za što veću mojih mu- šterija nabavio sam telefon br. 52 koji stoji cijenjenim mušterijam ma raspo- ai ujuć se slavnom građan- stvu najtoplije bilježim veleštovanjem Antun Rčhrich. Daje se u najam lijepi uartier na Srednjem onalu od 1|5 t. g. kod B. Banaz. OGLAS. Potpuno kako se liječe bolesti pluća, kašalj, hripavac i pijehnja priopćućem svakome badava. Pošaljite pravilniku za zbor ove općine. Nakon 3 do 6 mjeseca provizorne prikažu ovom Upraviteljstvu do svrhe mjeseca Maja. Općinsko Upraviteljstvo Dubrovnik, 23. Aprila 1914. Načelnik : Čingrija pravi kaučuk-petnjak stalnoj upotrebi kao sigurno a; la na organima za disanje, u