dom bila bačena bomba, koja je eksplo-
dirala, ali nije mnogo štete nanijela.
Nije bila dobro prepravljena, pak je
djelovanje bilo slabo, 1 tako htjedoše
da unište jednu našu ustanova. Pa se
još preko San Giuliana tuže Berchtol-
du, da ih mi progonimo!

,Miada Dalmacija“. Tako se zove
list koji je počeo izlaziti u Zadru. Ša-
ren je mnogo i u slikama, i u pismu,
i u pisanju: šaren, u pravom smislu
riječi. Izgledr, da je vrlo blizu €. k.
namjesništvu.

Sloboda“. Spljetska Sloboda pre-
nijela se u Trumbićevu štampariju, i
počela je izlaziti u povećanom formatu.

Jugoslavija“ — zabranjena. Đač.
ko udruženje u Pragu svih hrvatskih,
srpskih i slovenačkih društava u jedno
društvo , Jugoslavija“, vlada nije do-
zvolila. To ne treba žaliti, jer će tako
valjda biti više ujedinjeni i udruženi.

Epilepsija | njeno liječenje. Lječ-
nička je znanost do sada uzaludno na-
stojala, da nađe jedno djejstvujuće sred-
stvo za ozdravljenje epilepsije. Napo-
kon, prema saopćenjima iz liječničkih
krugova, uspjelo je ispitivanjima pe-
štanskog specialiste D.ra A. Szabo, da
pronađe sigurno djejstvujuće liječenje
epilepsije, i tim da se postigne potpu-
no ozdravljenje. Ispunjamo dužnost
kad ovu vijest liječenja objelodanjnje-
mo. Potrelne upute saopćava liječnički
ordinacioni zavod D.ra A. Szabć, Bu-
dimpešta, Andrassy ulica 47, besplatno.

Treba li djecu hraniti naravno ili
umjetno ? Samo naravno, ako je to
majci ikako moguće. Umjetno se hrani
dijete jedino u slučaju potrebe, a po-
glavito u vrijeme odbijanja od prsiju.
Ali umjetna hrana treba zbilja da bude
dobra, jer samo tada imamo sigurnost,
da će dijete uspjevati i biti posve
zdravo. Općenito pozoata hrana za
dijecu, koju preporučuje svaki liječnik,
jest: Nestlš-ovo brašno za djecu, koje
se dobiva u svakoj ljekarni i drogeriji
uz cijenu od K 1.80 po kutiji. Jednu
kutiju na pokus šalje besplatno : Heri
Nestlć, Wien 1., Biberstrase. 1K

Odbijanje dojenčeta od prsiju teška
je stvar, pa se s togo preporučuje
majci, da djetetu da dnevno prvo po
jedan put iz bočice sa sisaljkom ne-
koliko  Nestlć-ova brašna,  uzavrela
samo u vodi. Kašnje neka se dadu
dnevno dva, pa tri takova obroka. Di-
jete će se lako odviknati, razvijat će
se snažno i uspijevat izvrsno. Jednu
kutiju Nestlć-ova brašna za djecu ša-
lje posve besplatno : Henri Nestle,
Wien, I., Biberstrasse. KI

Lječilište  Gleichenberg u
Štajerskoj. To se liječilište nalazi u
lijepom gradiću, punom vila. Na 15.
maja otvara se 80.ta sezona. Mnogi
bolesnici, koji ga svake godine iz da-
leka posjećuju, hvale ovo liječilište. U
ravnici dižu se, osim ljekovitih izvora
kupališta i lječilišta, u kojima je izvor,
preumatične sobe, liječilište studenom
vodom, sve vrsti toplih kupelji. Tamo
se ide za sve katare, azmu i emfize.
Lijep park za šetnju, muzika, teatar i
drugih sredstava za razonođenje i ras-
tresenje. Mnogo hotela, gostionica i

nsiona. Vezu između štacije želje-
zničke i lječilišta jesu kola i automobili.
i lak, do sad se

Mnoga roba, A \
držala dobrom, ako je na omotima
imala englešku izvornu oznaku. Da se
može omogućiti nezavisnost od  mno-
gih fabrikata iz inozemstva, dokazuju
,OREBON“ ličilo za podove i Email-
ličilo itd. i drugi lakovi koji u tako
običnom kvalitetu dolaze na trg. Svje

stručnjaka vrijednost itjed:

najmanje ,

načuje sa onim renomiranih engleških

fabrikata. ,Orebon“ lak i lakovne boje

za sve primjenujuće svrhe pravi se u

,Orebon:Lack-Farben, — Terpenteniil-
werken u Moravskom Schonbergu.

Dubrovačke vijesti

4 Gjeneral D. Franasović. U
Beču je umro srpski gjeneral Dragu-
tin Franasović, Rođen je Dubrovčanin,
sa Pelješca, Bio je više godina mini-
star vojni, a u posljednje vrijeme, sve
do smrti, bio je predsjednik glavnog
odbora srpskog Crvenog Krsta“. Nje-
govo je tijelo preneseno iz Beča u
Beograd i pokopano na troškove ,Cr-
venog Krsta",

 

 

CRVENA HRVATSKA BR. 12.

 

 

e.

 

Svečanost sv. Križa. 1 ovej je
godine bio slavljen dan sv. Križa kao
avijek do sada. Vrijeme je bilo lijepo.
Graž je bio iskićen hrvatskim i srp-
skim trobojnicama. Naša je muzika
koncertirala od 4%, do 6%, po podne.
Palile su se umjetne vatre te je bio
po starom običaju spaljen ,dub“. Svi-
jeta je bilo puno.

Izgon Luja Vojnovića?! Pre-
našamo zabezeknuti ovo što Dubrovnik
u zadnjem svome broju piše:

»lemišljotine. Na vijest o izgonu

Luja kneza Vojnovića koja je
kao bomba prhnula u tišinu našeg idi-
ličnog političkog života, upitali smo se
kod znanaca i rođaka pa nam je jav-
ljeno da vijest nije tačna. Do sada nije
izdana nikakva odluka. Naš slavni isto-
ričar i diplomata boravio je ovdje kod
svoje starice majke da poslije 14 go-
proslavi opet Uskrs u svome Dubrov-
niku. I vidjesmo našega g. Luja gdje
pjeva kao onda lamentacije u crkvi
Dominikanaca i da posjećuje opet stare
prijatelje i stare ploče koje je on ovje-
kovječio u svojim djelima. — Kad bi
vijest o njegovom izgonu istinita bila,
onda ne bismo se čudili jer bi bio
znak gotove i neizlječive paralize si-
stema koji u Beču vlada. Međutim do
sada vijest nije tačna. A'u svoje vri-
jeime čuli bi nas“.

Ne ćemo da za sad kažemo više
ništa jer, čini nam se, da je i ovo pre-
više! Nadamo se da je sve ovo ,bli-
sikanje na obzorju“. Ali ako do grada
dođe, otkritćemo i mi kulise ove za-
vjete idijotstva koja kanda će zbilja

da nas zadavi. — I to je sve u eri
Delegacije i pacifikacije! — ,Uhe ta-
lenti“!

Veliko zabavno veče koga je
imao prirediti sutra veče u Sokolani,
kako u zadnjem broju javismo Hrvat-
ski Soko i naša omladina inicijativom
naših dubrovačkih pozorišnih diletanata
gg. Saprom, Jobom i Bubalom a na
korist Hrvatskih škola u Trstu odgo-
đeno je radi toga, što sutra veče mje-
sna Hrv. Diletanska Pozorišna Družina
priređuje javnu predstavu u Bondinu
Pozorištu, pa da se dvije zabave ne
obdržavaju jedno te isto veče i da se
time općinstvo ne prisiljuje dijeliti se
na dvije strane došlo je do sporazuma
među priređivačima zabave u Sokolani
i uprave Hrv. Dil. Pozor. Družine,
yoja se obvezala da će dati jedan dio
od čistog dobitka sutrašnje predstave
na korist Hrvatskih škola u Trstu, te
se je na temelju ovoga sporazuma za-
bava u Sokolani odgodila prepuštajuć
tako Hrvatskim pozorišnim diletantima
da nesmetano predstavljaju u pozorištu.

Izlet našeg Sokola. Sutra u
Nedjelju u 1'/, sat poslije podne pri-
ređuje jedan odio našeg Sokola izlet
pješice u Mandaljenu, te se upozoruju
članovi da dođu u čim višem broju u
društ odijelu, nastup u 1 sat
po podne.

Iz Sokola. Javlja se izvršujućim
članovima da od ponedjeljka svi redo-
vito pohađaju na vježbe jer nas puno
ne dijeli od naše slave, svi oni koji
ne pristupe neće biti pušteni da pri-
sustvuju svečanosti.

Zabava ,Srpske Zore“. Zabava
u korist kulturnog društva Srpske Zore,
održana prošle subote u Bondinu po-
zorištu, uspjela je dobro i u moralnom
i u materijalnom pogledu. Brutto pri-
hod dostiže 6000 kruna. Akademiji je
blagohotno sudjelovao u pjevanju solo-
bas, g. Miloš Zec, operni pjevač iz
Beča.

Bondin teatar. Mjesna ,Hrvat-
ska Dil. Pozorišna Družina“ odigrat će
sutra u Bondinu kazalištu najuspjeliju
francusku komediju u tri čina 2 He-
necina Žena hoće da vidi papu“. Po-
četak u 8 sati na večer. Između činova
svira ,Dubr. Građanska Muzika“, Je-
dan dio čistog dobitka namijenjen je
za Hrvatske Skole u Trsta.

Iz Uredništva. Iz današnjeg
broja moralo je radi prenatrpanosti
izostati mnogo materijala. Gg. dopis
nike, koji ve vide svoje, molimo ih da
se ustrpe do drugog broja.

Statistika tramvaja. Kroz mje-
sec g: tramvaj je prevaiio put od
15.041 kilometar, a, prenio je 76.505
osoba.

RNJIGE

ponajviše pravničke
struke prodaju se
us cijene vrlo umje-
rene,  Obratiti s
administraciji

 

G. Miloš Zec uspio je potpuno
svojim pjevanjem na akademiji ,,Srp-
ske Zore“. Njegov: sonoran bas slazi
velikom lakoćom u dubinu koja je ugo-
dna % obla, kao što je cijeli mu timbar
glasa. Tek će velikom vježbom i go-
dinama postići ono što mu fali, osobi-
to prirodnu uglađenost svih registara.
sj. je pjevao Mozartovu ariju iz
,Carobne frule“ kao i klasičnu Bersinu
»Robinjicu“. Sviđela nam se i originalna
bnim“ Milojevićeva ,Nad pločama gro-
— ali tu se zahtjeva ono što mladi
pjevač ne može još potpuno da dade,
biva dramsku dikciju. — Neka ovaj
veliki uspjeh bude Milošu Zecu po-
buda da uporno uči i izgladi sve ono
što mladost nije još usavršila. Materi-
jal je tu, i to izvrstan, — dakle samo
nastojanja kao do sađa pa eto nam
opet slavnog basiste kao što mu je
brat Nikola i drug mu Pisarević.

Sjednica općinskog vijeća koja
će se i u nedjelju 10 maja 1914.
u 10 ura pr. p. sadnevnim redom: 1.
Zaključak da odredi posebna komisija
za prodaju domaćeg vina. 2. Molbe za
obrtne dozvole. 3. Molba br. 2126 op-
ćinskog liječnika u Gružu za povišenje
plate. 4. Molbe za pripadnost. 5. Molbe
za potporu.

»Hrvatska“ nas denuncira!
Franko-furtimaška zagrebačka Hrvat-
ska posvetila je našemn listu nekoliko
žučljivih, zlih, perfidnih i denuncia
torskih redaka. Iz nekih naših članaka
iznosi neke stavke i debelo ih pod-
vlači, a to stoga što je u njima ka-
zano da je Srbija uređena država, dr-
žava rada i energije. 1 tu ,Hrvatska“
predbacuje nam denunciatorski. Svi
evropski listovi pišu pohvalno o Srbiji
i njenom energičnom radu na svakom
polju, a osobito privrednom, pa čak i
njemački listovi, te i bečki više pota,
a mi kao jednokrvna braća, po prin-
cipima ,Hrvatske“ ne bismo smjeli u
listu zabilježiti napredovanje te mlade
države.

Da, da; mi znamo da je to ,Hr-
vatskoj“ ali nama nije brige zato.
Kad bismo isali o napredovanju i
blagostanju“ u Albaniji, oada bismo
pHrvatskoj“ bili dobri rodoljubi i ,o-
tačbenici“. To bi bilo valjda lealno i
patriotski. a što smo donijeli, da je
Srbija zemlja rada i energije — e, to
je ,veleizdaja“! Samo ovoliko ,,Hrvat-
skoj“, nek zna da smo njene denuncije
pročitali. .

Na oprez! Ovdje u gradu ima
neki Talijan koji dava lekcije iz. gla-
sovira. Javljaju nam, da zahtijeva od
svojih učenika, da s njim moraju
govoriti talijanski. Ništa to, ali čuli
smo, da je jednog svog učenika pitao
što je, a kad mu je ovaj odgovorio da
je Srbin, on mu je kazao, da mora
biti Talijanac. Upozorujemo roditelje
na ovu vrstu propagande, i da svoju
djecu nastoje povjeravati samo onima,
od kojih nije pogibao da ih odnarode.

Natječaj za obrtnu školu u
Beču. Od mjesne trgovačko obrtničke
Komore primamo, da je upraviteljstvo

e. k. obrtne škole u Beču raspisalo
više stipendija za školsku god. 1914/15
u iznosu od 300 do za poh&e

đanje majstorske škole za proizvodnju
kože. Molbenice_moraju biti predane
kod apraviteljstća škole najkašnje do
15 lipnja tek. godine. Pobliže upute
daje trgovačko obrtnička Komora u
Dubrovniku. Kod eventualnih upita
neka se pozove na broj 1

Zgostio za patente. Miesnoj
trgovačkoj obrtničkoj Komori došao je
spis od ministarstva za javne radnje,
da u inozemstvu postoje razne agen-
ture za patente, a u istinu to su za-
vodi za iznajmljivanje novaca. 'Io se
događa osobito u Njemačkoj. Ovim se
upozoruju svi oni, koji bi htjeli da do-
biju patent na koji svoj p

da ga dadu patentovati najprije u Au-,

striji. Pobliže obavijesti mogu dobiti
kod trgovačke obrtničke Komore u Da-
brovniku. Kod eventualnih upita neka
se navede broj 1026 iz godinć 1914.

Književnost 1 umjetnost

Prot. Dr. Bože Cvjetković: OGEANO-

GRAFIJA. Dubrovnik, 1914. izdanje ,Ma-

tice Dalmatinske“. Štamparija De Glulli.
308 1 VIl str. Cijena K 3.—.

Ovo interesantno dj nam

potpunu sliku onog dijela zemlji
površine, koji je vazda bio od ke
interesa u razvoju čovječanstva i čija

 

U LIJEČILIŠ

u Davos, Arko, Meran, itd. Sirolin ,Roche“ je u
blaži i j

»ROCHK*
apetit i vanredno prijatno

 

je povijest usko skopčana sa povješću
našega naroda. To je i more,
roditelj i branitelj svoga, što se miče
i živi na površini je. U doba kad
mi ko bacamo pogled na more i
na moru hoćemo da budemo jaki te
se takmimo s drugim narodima, koji
vo da nam nee milo naše Jadran-
sko more, ovaj prikaz o moder-
sistematsk a j

nom, om tivanju mora,
vrlo će dobro doći Fi poticalo za
dalje ispitivanje mora i kao vrlo do-

bra lektira. ije ovog djela sposo-
bno je, da otvori nove interesantne
sunčanog sistema do naj-
većih morskih dubina. Predmet je djela,
naravno, u prvom redu nautičkog i
maritimnog interesa pa su e jasno
iznesene metode plivanja pojedinih
pojava na moru, pa sprava, koje se u
tome u u javaju.
U prvoj glavi, koja govori o po-
stanku mora, tako je jasno i bistro
dan razvoj našeg planeta pa moleku-
larna centrala, prva vatra u svemiru,
zemljina kora i prvo more na njoj, da
se jasnije nije moglo napisati. Iza
glavlja o moru goa suhoj zemlji
olazi u trećoj glavi govor o diobi
svjetskrg mora. Auktor uzimlje sva
mora kao jednu cjelinu iz kojih iz-
viru kontinenti kao otoci. Isto kao
njegov sveučilišni profesor Penck pa
prijatelji mu Oton  Kriimmel kaže
Cvjetković samo tri samostalna oceana.
Južno ledeno more pridodano je oce-
anima pa ovi i udaraju svojim valo-
vima protežući se sve do kontinenta
Antarktike. Prijašnje sjeverno leđeno
more dolazi kao samostalno sredoze-
mno more i nosi ime: Arktičko more.
U četvrtom poglavlju govor je o razini
mora. Vrlo je zanimiv dio što govori
o uzdignutosti morske razine uz obale
te o depresijama u sredini ocean&.
Ovdje spominje auktor rad Ruđera
Boškovića na ovome polju, a valja
spomenuti, da je aukror i posvetio
svoje djelo ovome velikom Dubrovča-
ninu i našemu Newtonu. U oj
i kritičnom prikazu iznesene su mor-
ske dubine i morfologija morskog dna
i njegov nanos. Ovo zadnje leli:
najinteresantnije je u statičkoj oceano-
grafiji. Tu je riječ o onim ogro-
mnim ravnicama, što se protežu na
morskom dnu, gdje je prvom nastao
život ali i pala prva žrtva smrti. Za-
nimive su partije o ,Sarmatskome
moru“ pa postanku Dardanela i Bos-
fora. Iza poglavlja o  ishlapljivanju
mora, slanosti mora, plinovima ua moru
i boji mora dolazi ono o fosforesceaciji
mora. Tu je osobito spomenut svijet
noktiluk&, koje znaju pokriti plamenim
valovima čitave morske predjele pa
ribe abisičke faune sa teleskopskim
očima, koje same svijetle; sada živu
u morskim dubinama, a za jurske for-
macije živjele su na morskoj površini,
Uz prozirnost mora dolazi glava o
santama leda, koje smrviše i
»Titanika“. U djelu je donesena i slika
one sante leda o koju se je po svoj
poli i razbila ova velika vatrenjača.
ndološka je nauka vrlo dobro izve-
dena kao i ona estologije morskih
struja. Tu su došla najnovija tumače-
sit a: Newtona, Airy-a, La-
place-a, Thomsona i drugih pa u na-
šem jezikv gotovo dolaze po prvi put.
Uopće rečeno ova je oceanografija
prvo djelo ove vrsti na našem jeziku
će vrlo dobio doći našim pitomcima
nautičkih škola, a u budućnosti hrvat-
skim i srpskim rskim zavodima.
Djelo ne treba preporuke. Valja da ga
ima svaka hrvatska i srpska kuća.
Knjiga je veoma ukusno oprem-
ljena, slova su rečivao i vrlo čitka a
i papir ponajbolje vrsti. S ovom knji-
gom pokazala je štamparija De Gioli
i dr., da je u mnogočem pošla naprijed
i da skroz i skroz vara modernim
tehničkim zahtjevima. M. S.

 

Da se dobročinstva ne smiju
nametatati to je stara mudrost. U
brzom vremenu mora se dobro, što za
svijet znači dobročinstvo, uvijek
minjati. S se mora uvijek poka-
zivati, da Fayove prave Sodener, koje
su u svojim djelujućim sastavinama
čist produkt od liječnika za ozdravlje-
nje preporučenih Sodener i
izvori 3 i18, pokazale su se sjajno
pouzdane kod svih katara disaćih or-
gana, poje sluzine i t, d. Kutijica
stoji K 1.25. i dobije se po svuda.

Jadan je čitav b
da bi čovjek ojačao ma
Ba pati na matroesnja. Sla iš

Vi u 1
io u mukama izpražnjenja.
pati kao što i duh kad nema redovi-
tog čišćenja. Saxlehnerova gorka voda
»Hunyadi Jinos“ pomaže poput dobra

 

ži

<.

TIMA

je na čitavo

 

ijatelja u ovakovim neprilikama. Li-
ječnici hvale napose njezino brzo i
sigurno djelovanje, kao što i fakt, da
ne škodi probavi, ako se voda i
i redovito uživa, da se naprotiv po-
stigne bolji tijek i zato ojača čitav
organizam te povrati dj tij
Ee rr

 

OGLAS.

Za što veću mojih mu-
šterija nabavio sam telefon br. 52 koji
stoji cijenjenim mušterijam ma raspo-
ai ujuć se slavnom građan-
stvu najtoplije bilježim

veleštovanjem
Antun Rčhrich.
Daje se u najam lijepi
uartier na Srednjem
onalu od 1|5 t. g.
kod B. Banaz.

OGLAS.
Potpuno kako se liječe bolesti
pluća, kašalj, hripavac i pijehnja
priopćućem svakome badava. Pošaljite

 

 

 

pravilniku za
zbor ove općine.
Nakon 3 do 6 mjeseca provizorne

prikažu ovom Upraviteljstvu do svrhe
mjeseca Maja.
Općinsko Upraviteljstvo
Dubrovnik, 23. Aprila 1914.

Načelnik :
Čingrija

 

 

 

 

 

 

 

 

  

pravi
kaučuk-petnjak

 

 

stalnoj upotrebi kao sigurno
a; la na organima za disanje, u