IZLAZI SVAKE SUBOTE CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDĐA: ZA DU- ARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO LIST KAD MU E PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE BROVNIK i ZA AUSTRO-UG KRUNA 12.— KO NE VRATI PRETPLATA MINE — SMATRA + ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :«: POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA. :——:— Dubrovnik, 30. maje 1914. I naše dvije riječi Dubrovnik, 28. maja. Dva su nam broja bila re- dom zaplijenjena. Zadnja zaplje- na, stigla je pet sati poslije iz- laska lista, a to je sasvim neo- bična stvar, pa smo odnosnu za- pljenu nazvali zagonetnom. poda čitaoci uzmognu u glavnom saznati što je bilo za- plijenjeno, odlučismo donijeti odluku o zapljeni, cijelu cjel- catu, jer je u njoj, naravno, naveden natpis zaplijenjenog uzapćen. Evo odluke: Poslovni broj Pr. 4/14/2 U Ime Njegova Veličanstva Cara! C, kr- okružni, kao tiskovni sud u DĐu- brovniku na prijedlog e. kr. državnog odvjet- ničtva, odlučio je da sadržaj članka pod na- slovom ,Nacijonalistička omladina kontrahira oficirski zbor u Mostaru“, tiskan u broju 13. periodičnog časopisa ,,Crvene Hrvatske“, obje- lodanjenom na 16 maja 1914 u Dubrovniku pod odgovornim uredništvom Iva Arsete a tiskom štamparije De Giulli i dr., sačinjava prestupak proti sigurnosti poštenja po $ 487 k. 2, u svezi sa čl. V. zakona 17 decembra 1862 broj 8 1. d. z. ex 1863, Određuje se potvrda obavljene zapljene, izriče zabranu daljnjeg rasprostiranja zaplje- njenog članka, uništenje zapljenjenih primje raka i onih koji bi se još zapljenili, razmet- nuće odnosne tiskarske sprave, to sve po 493 k. pg 3 . Razlozi: Pošto se zapljenjenim člankom lažljivo okrivljuje jednim kažnjivim djelom e. i k. časnički zbor u Mostaru te po tome jedno samostalno odijeljenje c. i k. vojske, postoje sve skrajnosti gornjeg prestupka, te se po tom nazočni prikazuje opravdanim u zakonu, Dubrovnik, dae 17 svibnja 1914. Merio Sad svako zna što nam za- plijeniše. Sve što nam je plava olovka izbrisala, sve je to bilo drugim novinama i pisano i itano, pa i još više, Mi smo sve bili donijeli po bosanskim novinama, jer one su stvar do- nijele najprve, pošto se događaj u Mostaru dogodio, One nijesu bile zaplijenjene. Ne samo opis događaja, nego ni komenti sa- rajevskih listova nijesu bili za- plijenjeni. Mi smo ih primili či- tave, Šta više, mjesni Dubrovnik je Mkenio iz Srpske Riječi, od ri- ječi do riječi, i nije bio zaplije- njen. Mi smo opet, samo neko- liko dana docnije, od riječi do riječi, prenijeli iz Srpske Riječi, uvjereni, da neće biti zaplijenje- no. 1, doduše, zapljene nije bilo nego tek poslije pet sati! Mi smo pretrpjeli materijalnu štetu; nijesmo se utjecali, jer znamo da je to obično uzalud, Ne tu- žimo še, niti koga tužimo, nego ističemo, da ovako zagonetne zapljene mogu biti samo na zah- tjev onih, koji na silu boga hoće po što po to da nas prikazuju buntovnicima, veleizdajnicima i sl, O tom, u ostalom, govorimo na drugom mjestu. Mnogo bi bolje išle stvari, kad bi svak vr- šio samo svoje dužnosti i bavio se samo svojim poslima, a ne u svemu i nad svakim zahtjevati komandu. Kad bi, na primjer, jedan g. kotarski poglavar ili je- dan predsjednik suda htio da vrši inženjersku službu, nesumnjivo bi loše uspio, ili kad bismo mi, urednici listova, htjeli biti gene- rali pa vodili vojsku, što bi se, za boga, od te vojske dogodilo! I tako dalje. To je što se tiče stvari, Žao nam je, ali moramo debelo pri- mjetiti leksikalnoj strani odluke o zapljeni Dva tri puta smo pročitali u sumnji da se nijesmo prevarili. U odluci se odviše lako izbacila ri »lažljivo«. Ne znamo, je li upotrebiva u zva- ničnom žargonu, ali znamo, još iz osnovnih naputa obuke, da ta riječ nije držana skladnom. sg. u Naš lijepi jezik ima mnogo lje- pših riječi kojima se vrlo zgodno izražavaju i označuju pojmovi koji lijepo ne znače, pa tako i vulgarna riječ ,lažljivo“, u ve- likoj većini slučajeva, može i mora da bude zamjenjena ljep- šom riječju. “ Mi volimo, da se i sa naj- većim protivnicima skladno raz- govaramo. U Albaniji U Albaniji događaji se razvijaja prirodnim tokom. U Albaniji, prirod- nije od anarhije ne može ništa da bude. Kad su je ono mudraci osnivali, samo da ne buđe pod Srbijom, čiji sa je besprimjerno hrabri sinovi osvojili i krvlju natopili, nijesu sigurno stvari ovako. predviđali. Revolucija od ovo dana velika je pouka, a ona nije si- gurno nego tek početak kraja. Princu Wiedu, albanskom emhreta, opstanka nesumnjivo više nema. Albanci ga ne trpe, oni hoće pod tursku zastavu! Essad paša zarobljen, u Italiji primljen, od Italije uzet u obranu, primljen je prijazao od Di San Giulliana. Talijan- ska štampa udara na Austriju zbog događaja u Albaniji; Grof Berchtold pipak“ ne drži stvar odviše strašnom. Ljubica dviju saveznica se rascavtila, lisci počinja da otpadaju, ma da ih zvaničnici sakupljaju i zaljepljuju. Od nslobodne, velike, nezavisne, države“ Albanije nema više nego jedan gradić : Drač; pa i on u pogibli. Poslaće se internacionalni odredi u pomoć, Borbe traju neprestano, sa malim pauzama. To je slika današnje Albanije, a ko zna kakva će da bude, samo do malo dana. Naši se Amerikanci sele u novooslobođene krajeve Srpska vlada riješila je — kao što je poznato — da se u nove krajeve na- sele Srbi, Hrvati i Sloveni, a naročito da se vrati i naseli što više tako zvanih Amerikanaca naših, koji su u Ameriku otišli pa se onda tamo u svakom po- . s PRETPLATA I OGLASI s CRVENA HRVATSKA :- SE NADAN E SE U ti I A DOPISI dve 1 ogevaiurdl: i Are. Godina IV, — Bra 15. PASKAMA ANA A SROKAJU SE brat Vilko Mahorić — Sušak kr. gimna- zija. i Srpska sokolska župa na pi priređuje TI. Župški slet na Kosovu | kod Knina na Vidov-dan dne 16 (28) Juna tek. god. Program svečanosti Javiće se naknadno. Prvi Hrvatski Sokol u traliji. lovicom god. 1912 mi ovamošnji Hr- vati nastanjeni u. ovom dijelu (West) zapadne Australije osnovali smo »Hr- vatsko-Slavensko prosvjetno društvo“, S ovim društvom &mo veoma uspjeli, da nam je pošlo za rakom, t6r smo kroz kratko doba osnovali razne grane spomenutog društva, naime : » Podporno društvo“ ,Tamburaško društvo“ »Ve- lebit“ i ,, Pjevačko društvo“ A ovo zadnje doba učinili smo najvažniji korak u ovoj dalekoj zemlji, osnovali smo , Hrvatski Sokol, Zrinj- sko-Frankopanska Župa“. Ovo bi vam bio prvi Hrvatski Sokol u cijeloj Au- straliji. Mislim, da će ova nova vijest uzradovati srca našoj braći u domovini. ter tako isto našoj miloj braći n dale- koj Americi, da i mi naseljeni u ovoj koloniji čeznemo za prosvjetom i slo- dove. Hrvati braćo! Diljem domovine inozemstva popunimo sokolske redove ljubimo se braćo među sobom, pa makar gdje se nalazili, Ne zaboravimo draga braćo na našu 'milu domovinu, potlačenu od Švabstva i Mađarstva. Ne zaboravimo, da nas jedna, ter ista majka rodila i đa nas je s jednim ter istim mlijekom dojila. Znajmo mila braćo, da su nam najblizia po krvi i jeziku rođena braća Srbi skojima se moramo dičiti, jer smo jedan ter isti narod budući, da jednim jezikom vorimo, naime Hrvatskosrpski ili Srb- skohrvatski. gledu gube i propadaju. Mjesta i ze- | mlje ima sad u novim krajevima za nekoliko stotina hiljada porodica. Sva- ka porodica sa jednom muškom glavom dobiće — kao što je već objavljeno — badava po 5 hektara... (il 8 jutara) zemlje. Na svaku dalju mušku glavu dobiva se još po 2 hektara (ili 3'/, ju- tra), a ko sobom dotjera i svoju stoku i donese poljski alat, taj će dobiti još po 3 hektara (a to je više od 5 jutara) zemlje badava. Jednom nječi svaka po- rodica — recimo sa 2 muške glave, sa | stokom i alatom dobiće 1,, do 18 ju- tara zemlje badava. Tako isto doselje- nici dobivaju badava i drvo za podi- zanje kuća i zgrada, a i podvoz želje- znicom. Usljed toga vraćaju se iz Amerike mnogi Srbi i Hrvati, pa se naseljuju u nove krajeve, gdje se dijeli zemlja badava, i gdje se sad još može vrlo jeftino prikupiti zemlje koliko kome treba. Sad čitamo u novinama da je do- šao iz Amerike g. Doklestić — u ime mnogih ondašnjih Srba i Hrvata, koji će se u nove krajeve naseliti, G, Do- klestić urediće sve što treba kod mi- nistarstva Privrede u Beogradu, onda će se iz Amerike vratiti mnogi naš svijet, koji bi — da nije toga — u Americi ostao, tamo potonuo i propao. Sed se te zemlje premjeravaju, a otprilike do jeseni, a to je, do jesenih radova doći će naseljenici oda sviju strana. Sokolstvo »Mrvatski Sokolski Savez“ priređuje VII. prednjučki tečaj od 6. srpnja do 9 kolovoza ov, god. u Zagrebu. — | Prijave prima najkasnije do 15. lipnja _Moramo, da se srcem i dušom sjedinimo, sa našom dičnom braćom | Srbima. Napied k prosvjeti i slobodi, Stanko Letica, | Domaće vijesti Hrvatski sabor. Sabor je u utorak opet otvoren i započeo rad. Predsjed- nik Medaković je najavio od vlade iz- nesene zakonske osnove : budgetnu re- formu, reformu učiteljskih plaće, orga- nizaciju općine, i zakona o činovničkim mirovinama. Pozvao je sabor da pusti po strani politička i stranačka pitanja, te da se posveti realnom radu. Zaklju- čio je sa izjavom lojalnosti prama kra- lju. Novoizabrani zastupnici Roje i Va | lerijan Pribičević predali su vjerodaj- dalekoj Aus- Boulder City dne 10/4 1914. Po. | stanovima provedena je premetačina hodom i okudli ea | ma jedan nečuven način: otkopavajući ŠN. Y Sokoleke ze- | zidove i uništavajući pokućstvo, ali 1 \ prijave policajnih konfindentića nekih | nice. Stjepan Radić javlja se za riječ, da obrazloži tri interpelacije. Predsje- | dnik odbija, jer Radić još nije predao | vjerodajnice i označuje legitimaciju, koju je Radić predao, izdanu od kan- | celarije sabora, nedostatnom. Pragmatika za općinske činovnike. Na glavnoj skupštini pokrajinskog dru- | štva općinskih činovnika držanoj 6 i | 7 t, mj. u Splitu, povjerena mi je iz. | radba osnove za službenu pragmatiku | (činovnika, sluga i straža). Ovu osnova | nakon što se o njoj svaki pojedini društveni član izrazi, pretresati će dru- štvo u nastupajućoj skupštini, da ju prema tome kakva je prihvati, prikaže zemaljskom saboru kao vlastiti predlog zu uzakonjenje dotične pragmatike. Kad bi mi općinski namještenici unapred saopćili što bi po njihovom mišljenju i iskustvu imala osnova sa- državati u interesu njihovom i općin- ske službe, olakotili bi mi povjerenu mi zadaću, a prištedilo bi se gubitak vremena za naknadno potraživanje nji- hovog mnijenja o osnovi, dočin je već blizn 12. sat pa sve zahtjeva do se pat pragmatike što prije privede u. Istodobno molim da mi se naznače el svi općinski namještenici, stalni, pri- vremeni, dobu im, vrijeme nastupa službe i plaću godišnju. f dje najkašnje do konca tekućeg svibnja. Metković 14 svibnja 1914. P. Bošnjak s. r. Dr. Eugen Barac započeo je svoju liječničku praksu u Gleichenbergu, lje- čilištu za bolesti pluća i srca. Zavjera“ , atentator“ — špljunažd. O poznatom ,atentatu“ u Zagrebu, Srbobran donosi ove interesantne de- talje: Kao što je poznato uhapšen je tu nedavno đak trg. škole Jakov Še- svega što se poslije toga dogodilo i događa izgleda policija silom hoće da iz toga iskonstruiše ništa manje nego čitavu , anarhističku“ urotu“, pohapsiše malu djece, pustiše ih, zadržaše samo Šefera i Čičića. U trgovačkoj. školi proglašeno je ,iznimno stanje“ (pose- bnom naredbom određeno je da se naročito pazi na ponašanje i razgovor djece u tom zavodu). Međutim policja neumorno ,radi i, kao što smo izvješteni, uhapšeno je ponovo još 10 mladića. U njihovim nađeno nije ništa. Sve je ovo rezultat glumčića, đačića pisarcića i t. d. koji se pod raznim imenima vvlače među omladinu provociraju, prisluškuju, iz- mišljavaju i onda prijavljaju + svojim »šefovima“. Mi nismo mogli dobiti od policije nikakvih obaviještenja o ovoj stvari ,u interesu istrage“, a ,Slob. Riječ“ međutim javlja juče da je ovaj »atentat“ namjestila: sama policija. Šeferov bivši drag. neki Kil, pol. konfident stanuje kod detektiva Marti- njaka. On je znao da redovno nosi revolver, i za njim se uhađalo; pred pozorištem se pokazao ,zgodan“ momenat i on je uhapšen. sve to ima da znači, i šta se hoće s tim? Dopisi Blato, 18/5 1914. (Porez lične dohodarine). Ove je godine porezna vlast na Korčuli opte- retila amošnje poreznike sa 3 do 4 puta višom ličnom dohodarinom nego prošle godine. Naravno, da su se za- nimanici prizvali, te nalazimo shodnim upozoriti pokrajinsku financialnu Vlast i ovim putem, da užme u obair činje- nice navedene u utocima, jer ako ije- dne to ove godine morao se je porez sniziti asljed padanja cijena vinu, koje se je prošle godine prodavalo oko 40 kruna, a ove sretni oni, koji ga mogu i po 30 kruna prodati; a ne držati se neosnovanih izviđa nekojih čiuovnika, kojima je valjda cilj promaknuće a ne pravedni izvještaj osnovan na realnim | prihodima poreznika. (Parobrodarske i poštarske sveze). Više manje na krugli zemaljskoj odla- čujući faktori nastoje, ako me mogu unaprediti, barem uzdržati ono, što op- stoji. Kod nas je protivno, jer svakom promjenom plovidbenog reda biva nam dokinuto ono, što smio dosle imali tako, da svaki promet biva spriječen. Otrag 20 godina je Dubrovačka plovidba ti- cala Prigradicu, kad nije bilo ni gata ni obale i prije nego je Općina za put i luku potrošila oko pol milijuna kruna. To ticanje je otrag 5 godina bilo sa. mijenjeno krkašama ,Dalmatie*, a o- trag godinu dana je i to bilo diganto. Čujemo, da su se Općina i zanimani trgovci obraćali i Saopćenja neka mi se dostave ov- | i fer jer je htjeo počiniti atentat“, Iz koro ori vu Za Predmet je bio veoma zanimljiv, jer