Iz Sokola. Pozivlju se sva braća
izvršujući članovi, da sutra, dne 14.
o. mj. pristupe u što većem broju u
sokolskom odijelu tačno u 4 sata po-
slije podne u Sokolanu odakle će se
korporativno sudjelovati zabavi pri pr-
vom nastupu Srpskog Sokolskog Dru-
štva ,Dušan Silni“.
U ponedjelnik svi na redovitu
prijavu.
Za hrvatske škole. Do sada je
poslano kruna 1046-50 para iz našega
grada u Trst za hrv. škole. Doprinosi
što ih danas donosimo računani su u
gornju svotu.
G. Josip Ucović darovao je K 5.
Statistika tramwaya. Kroz mje-
sec maj tramway je prevalio put od
15.089 km. prama lanjskim 14.447.
Kroz isti mjesec preneseno je 67.985
osoba. Od 1 januara do konca maja
prenio je usve 298.461 osobu.
Naš grad za hrv. škole u
Trstu. (nastavak popisa priloga). , Mir“
K 2, Osghian K 1, Tomo Glavić K
10, Matica Siminiatti K 2, Mirko Po-
točnjak K 2, Lujo Kalčić K 2, Pero-
Brilli K 1, Miroslav Torre.K 2, A
Rendić K 2, I. Jurišić K 1, Ivo Pekas
K 1, Dr. Vlaho Matijević K 10, An-
dro Puljizević K 1, Dr. Niko Ivetta
K 2, Dr. Vaso Birimiša K 2, Ivo
Čižek K 2, Geom. Ivan Lovrinčević
K 20, I. €. K 2, Dr. A. Buconić K
3, Dr. A. Dražić K 4, Mato Kesovija
K 10, pem. kap. Vukić K 10, Jero
Natali K 2, Dr. Pero Ćingrija K 106,
Božo Mičić K 5, Kosto Hoppe K 5,
Niko Kobila K 2, N. N. K 1, Pero
Banac K 20, Dr. Melko Čingrija K
20, N. N. K 1, Ing. Lekner K 5, Ivo
Kapor K 1, Dr. B. Cvjetković K 3,
Ivo Šubert K 3, Dr. Stijepo Vuka-
gović K 2, Božo Pilato K 5, N. N.
K 5, Pom. kap. Šutić K 1, Antun
Miletić K 5, Pasko Grbić K 10, Vicko
M. Grbić K 5, Frano Bašić K 5, Jozo
Mičić K 10, Marica Galjuf-Dorschner
K 5, Dr. Filip Smolčić K 10, Lajo
Milić K 5, Stijepan Buć K 1, Milan
Goszl K 3, Ilija Nardelli K 1, Mita
Pušibrk K 2.
Pohvalno. O smrti gđe Marije
ud. Pugliesi rođ. Rabricius udijeliše
zakladi ,Gundulić“ za siromašne uče-
nike ć. k. Vel. Gimnazija: g. Dr. Mi-
rošević-Sorgo Niko, Graz K 10; Obi-
telj prof. Pera Budmana K_ 20, a o
smrti Nika Regjo gosp. Niko Nunić
K 2.
Priopćeno*)
Odnosno dopisa s Lastova lanci-
ranog u cij. ,Crvenoj Hrvatskoj“ kao
nadovezak onoga u ,Narodnom listu“,
ne samo što se nepravedno napada
Dalmatia i podmeće neistina, već ta-
kođer i mene, slijedeće priopćujem. Ne
zbog dopisnika, kojega poznam u dušu
već zbog neupućene javnosti. Nije ovo
prvi put da on mene zadirkuje, nje-
gova dražesna ručica znala je 4 stra-
nice protiva mene napisasi espektora.
ciju njegove duše i srdca. Furtimaštvog
jedan piše drugi potpišuje.
Dopisnikove blezgarije, koje na
mene ne djeluju jer imadem čistu sa-
vjest koli prama Društvu, toli prama
strankama su odveć prozirne i imadu
drugi cilj, kako sami čitatelji mogu
prosuditi, međutim njegovom zadirki-
vanju neka bude mjesta u kojoj god
novini, i ako će i u onima hrv. stran-
ke, kojoj je on ljuti protivnik, odgo-
vora neče dobiti, već ću se držati one
»Zuarda e passa“.
Zadnji njegov muški ispad protiva
mene u ,Urv. Hrvatskoj“ sam letimice
i niti do konca pročitao, pak tako bi
onakove primitivno zlobne izrigotine
čitao, te već broja toga lista nikako u
mjestu nijesam dobiti mogao, ipak ko-
liko se sjećam u glavnom ću sljedeće
uzvratiti i dokazati koje namjere ima-
de dopisnik.
Istina je, iz ubavog Malog Lošinja
je moj otac, ovdi nastanjen preko 40
Ng pradjed pak iz Ankone, baba
rkvenice te hrv. Rivijere, obe poro-
dice sasma imucne, a dopisnik cijeni
da je on sam koji se je rodio od ple
mićke Kuzma Damjanove boricove
rodice dobrostojeće i pametnih rodite
lja. O tome su mu već drugi jednom
kazali, ali on uvjek zamjera drugome
pote — Jednoga Dubrovčanina
oji je amo bio zvali su Vlah a krstio
se je u crkvi sv. Vlaha. —
dučavaju narod. Njih trojica, četverica.
Jest preko 40 godina da svojim
vlastitim znojem moj otac a j
pomažemo
%) Za članke pod ovim naslovom, uredni-
štvo ne prima nikakve odgovornosti,
CRVENA HRVATSKA BR. 17.
am plaćati trošak to
Str. $
koji prirez ste mu vješto znali narinuti
a to sve za vaše 40-godišnje pametno
upravljanje Lastova.
Nemješati se u Lastovu sam neki
plemenitim starosjediocima dlake do-
pisnikove, to je moj otac držao shod-
nim a tu njegovu metodu ja nijesam
znao recte mogao slijediti, jer sila pri-
lika u drugčije me kolo dovela, ali ipak
znadem sve neće zahvatiti onaj la-
hor što se njiše iz velikog njihovog
srdca talenta, karaktere i patriotizma.
Priznaje | 1 je met:
bila izvrsna. mi je davao manje
ije, to se nijesu usuđivali niti
protiva njega prisizati, kako protiva
mene :
Rođen sam u Lastovu, pripadnik
njegov i ljubim rođenu grudu ne fur-
timaškom ljubavlju nego onakovom,
kako može mlijeko hrvatske rivijere
da zadoji.
Kao trgovac koji imadem 22 go-
dine prakse, kao izbornik I. tijela, pak
kao opć. vijećnik (pardon kao vijećnik!!
ne, jer Lošinjanin nemože biti vijećnik
općine pri izborima jedna veleva-
žna osoba nije hoćela za mene glaso-
vati), pak kao osoba privatna, ako ćeš
i kao predsjednik mjesne organizacije
hrvatske stranke, imadem pravo reći
svoju o parobrodima i ticanju njihovu
tim više kao agent čuo sam mnijenje
putnika i kažem da niti za poštu a
niti putnike to ticanje nema smisla,
osobito u 6 mjeseca zimske sezone jer
malo kada i nikada parobrodi zateku
četvrtak večer iz Lastova brzog Ung.-
Croata ako pako zateku za 10 časa,
ipak pošta ostane u Korčuli do u pe-
tak jutro odnosno u večer je brzi
Lloyd, ovo je glavno, međutim četvr-
tak večer putuje samo za Rijeku ako
tko imade praviti račune onamo, inače
putnika nebude, to ja najbolje znadem,
Kada bi pako amo parobrod do-
šao u četvrtak samo na podne ili 1
sat p. p. (jedan put na dan) te odveo
putnike i poštu za Korčulu, došla bi
na vrijeme za prekrcaj i pošta i ti pu-
sti putnici za prekrcaj. Tim nebi se
ništa izgubilo, već dobilo vremena da
isti Lastovci u četvrtak po podne mogu
obaviti posle u Korčuli i u petak 11
sati pr. p, povratiti se kući. a prikra-
tilo bi se da parobrod bez cilja, ako
imademo srdca za istog, talambasa 1
punih sati osobito u zimsko doba u
ovom otvorenom pogibeljnom konalu,
te se nebi izlagali patnici Veleluke i
Blata u noćno doba zime kiše, vjetru-
šine i valova. (Zimi se već u 4'/, p. p.
nevidi amo, biti će tako i u Dubrov-
niku).
Ovakova je stvar, ovo je moje
mnijenje koje je korisno za obe strane.
Tko drugčije misli, znači da je zloban,
a tko mi podmeće nepatriotizam znači,
da je ne samo čovjek bez razbora već
prkosan.
Ova preinaka mogla bi drugome
mjestu biti od koristi. kada je nama
bez cilja. Ta nijesmo samo mi Lastovci
živi u ovome kotaru.
Ali šta ćeš, dopisnik da što više
temelji ma istini svoje dopise, kaže da
veći parobrodi Ung.Croate tiču obalu
(amo dolazi Duna) a Dalmatia ne. Tko
je vidio Dunu, a tko Sultana, Danubia,
Bosnia, Vilu, Lussina etc. etc. neka
stvori sud, kako je dopisniku istina
draga.
A zašto nije dopisnik spomenuo
da Duna teretni dolazi jedanput sed-
mično a Dalmatia 8 puta, i to Duna
ako imade posao od vagona?
Zašto nespominje dopisnik, da je
Duna izostavio putničku svezu Lasto-
vo-Gruž, jer mu se neisplaćala?_E nje-
gov Duna veliki, brzi! Prozirno je što
pišeš.
Dopisnik bi hotio da ga Dalmatia
iskrca na brzog za Dubrovnik i to na
bovu da nemora se dati u Korčulu,
kada ide sa obitelji u Dubrovnik. E
toj bolesti ja nemam lijeka, a od nje
drugi ne botoja,
Koliko dopisnik istinito kaže o
ne ticanju parobroda u Ožuljku, neka
prosudi c. k. lučki ured, koji ovakove
stvari mora uvjek da vidira prama za-
pisniku o vremenu.
Da moje mnijenje, koje na zadir-
kivanje dopisnikovo mogu reći, samo
dopisnik to pravo, ne iz punuslavosti
Lošinjanima nije prirođena. Imade do-
kaza o tome.
Osam puta idem k obali sasma
rado i služi mi to kao zabava, te pra-
vim kilometre puta, a da bi hodio i
9 puta nebi se umorio isto tako i 7
kada bi se ukinulo četvrtak večer koji
smisla nema.
i si dopisniče sličan onome ma-
lome B. koji je tražio da ja osobno
idem na obalu pri dolazku parobroda,
valjda nijedan agent u Dalmaciji nema
zamjenika i činovnika? To ja i činim
ali ne za iti malome B. i njego-
voj starosjediočkoj tužbi, već, jer mi
ge ne bi isplatilo, a kako rekoh zabava
mi je, tim više što na obali vidim neka
mrka lica runjavog srca.
Moje je tovljenje na agenciji po
računima prekojučer svršenim okolo
30 kruna mjesečno, t. j. 4 krune ma-
nje pego plaćam radnika F. T. I to
je iznos kojega se imade zamjeriti što
za K 30. moram 32 puta k obali svaki
put 2—3 kilometra puta prevaliti ?
Petak kada dolazi parobrod iz Tr-
sta taj masni ee po kazivanju što-
vanog dopisnika moram lađama da is-
krcamo espape. 200 komada za iskrca-
nje plaća se do 36 kruna. Tako ima-
dem ja odgovornost za dobit od 2 kru-
ne. O ono kada dođe parobrod u noći,
zimi po kiši i vjetru. Lako je suditi
onima koji se šetaju po stradunu pri
električnim svijetlom !
Što se tiče s lađam k brodu, ja
bi bio najsretniji kada bi mogli uz o-
balu parobrodi, onda bi se isplaćivala
rabota, kilometri puta i ono afrikansko
pen protiva mene od njekih sta-
rosjedioca, te nebi morao vanka lađom
za jednog ili nijednog putnika i imati
trostruki trošak.
oram lađom vanka i onda kada
se kao za inad zapriječi obala da Dal-
matia ne može pristapiti, te su među
ostalim i jednom zapriječili obalu Dal-
matii koja nosi poštu i putnike, te su
morali vinom nakićeni segnuti lađom
na parobrod dok je u toj gunguli i
pošta zaostala. Ovo neka videant con-
sules, jer ovo je sasma anahronično,
valjda iz dobe križarskih vojna.
Znadem na pregršti dokaza kako
se malo susretljivosti protiva Dalma
tie imade, a tamo se od nje traži da
još koji parobrod polomi o hridine
Lastova. Ovo su fakta, te amošnjemu
kaosu zanimani faktori t. j. consules
morali bi reda postaviti.
Šta se tiče u opće govoreći ružna
ili dobra vremena lađom k parobrodu,
o tome svjedoče priznanja onih. stra-
naca kompetentnih koji kazaše :
ovome nevremenu u drugim mjestima
ne dolazi parobrod niti lađa ide vanka:
to je dosta za mene a što neki podmiću
to neka im bude po zanatu.
Tako išlo imade slučajeva kada so
je lađom isto vanka, a putnici se ne-
hotjeli iz parobroda iskrcati već prosli-
jedili za Veluluku, jer pod parobrodom
uslijed valova skoro neprolomismo lađu.
A znadeli dopisnik koje su to ličnosti.
Glavom oni koje on pozivlje Videant
consules. Neka strami putnici koji su
sve ovo vidjeli sude dopisnika.
' Nijesam ja sam koga se amo iz
klete starosjediočke mržnje, još iz vre-
mena arsenika nažalost sada prisega,
mrzi i gleda ocrniti, dosta je da kažem
da i naš župnik nije bolje sreće, Do-
bro bi nekima bilo kada bi ga se ma-
klo. Nije šala. Beneficio, ključi konobe,
crkve, sjemeništa dobro bi došli.
Ali narod osim 3—4 njih jedno-
dušno hoće svoga župnika. Na svome
je mjestu, a nije se pokajao što je
izabrao svoje uzvišeno zvanje, niti je
u njemu onaj novi duh što zarazuje.
Suma cuique dajem, ako prem ne di-
jelim u svim stvarima mnijenje sa ve-
lečasnim moram priznati, du je naj-
sposobniji da bude župnikom.
A pitanja liječnika, svo: komedije
puste itd. itd.
Dosta je kazati da mržnja amo,
na 1300 duša napravila je 2 društva,
SN knjižice, pune prašine a na-
u krčmama.
Dosta je kazati da naši iseljenici
onkraj oceana niti znadu da su hrvati,
a znadu amo pisati listova mržnje jedan
protiva d k
Ovo su ti dopisniče ljute rane
koje ti i tvoji pređi starosjedioci
morali ste liječiti, a ne pačati se u
Lošinj i onako onamo nema proštaštva.
Svršavam sada za uvjek, unapri-
jed nedobiješ odgovora. Tko iz potaje
upa dokazuje svoju kukavštinu i mora
se stiditi ako stid je više u modi.
Lastovo, 2. Juna 1944.
Ante Korsano trgovac.
ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.
0000000 DUBROVNIK 0000000
Proti trovanju iz crijeva digao
se ovaj čuveni rusko-francuski liječnik,
biolog i higijeničar, čija su djela o u-
mjetnosti produženja čovečjeg života
postala tako glasovita. Ovaj uče-
njak drži da se širi otrov iz crijeva
po čitavom organizmu, da truje čovjek
dakle sebe samoga i to je baš uzrokom
smrti. Zbog toga gledat će svatko na
to, da dovoljno isprazni danomice i
čisti svoja crijeva kao što si čisti lice
pranjem. Nulla dies sine , Hunyadi
J&nos“, nijednog dana bez vode ,,Hu-
nyadi Janos“, rekao je njemački jedan
kolega ovoga glasovi oga istraživača ;
ovom varjacijom poznate latinske re-
čenice htio je reći, da je Saxlehnerova
gorka voda ,Hunyadi Janos“ za kul-
on ne može da bude već ga treba re-
dovito svaki dan.
turnoga čovjeka sredstvo, bez kojega
Priposlano
Kotoru, dobro upućene i
kauciju
ZASTUPNIKE
Tražimo u Zadru, Dubrovniku, Spljetu,
i re za
za prodaju naših pšeničnih i žitnih
proizvoda. — Odnosne ponude na Hun-
garia Vereinigte Dampfmiihlen, Akciono
društvo, Budimpešta. Mlinovi za pše-
se na kuću.
njem. carice. Zitrich.
nicu, žito, raž, ljušćenje riža.
1 ] K 1—15 po m.
i \ zadnja novost.
Franko i već plaćenom carinom šalje
Bogat izbor mustara.
G. MHeneberg, dvor. dob. Nj V.
hripavicu, katar itd.
i
Sodena Taunus.
30 pomenutih liječilišta.
prave Sodener mineralne
[ »iwpastilje pouzdane su već od
pred 3 decenije za kašljanje,
prave Sođener mineralne
«»(Itpastilje — i samo ove! —
dobijaju se iz poznatih, od
davnina za kuru naređerih
liječilišta br. 3 i 18. kupatila
prave Sodener mineralne
fA]-mese: morate tražiti, ako
hoćete da imate djejstvujuću
Posvuda za K 1.25 za kutijicu.
oquz sz modgg
OUN -1IVW3
Staroslavno Sumporno lje-
kovito kupalište.
Varaždinske toplice. Hrvatska
Željeznička poštanska, telefonska i br-
zojavna stanica. Novi kupališni hotel
sa električnom rasvjetom.
Staroslavna radijoktivna sum-
porna terma + 58' 1.
preporuča se kod kostobolje, reume
išijasa itd. Pijače liječenje. pri svako-
vrsnim bolestima u vratu, grkljanu,
prsima, bijeloj jetrenjači, želudcu
i crijevima. Električna masaža, blatna
sumporokisela i sunčana kupanja i llje-
čenje toplim vazduhom.
Otvoreno preko cijele godine. Mo-
derna udobnost. Novi hoteli. Div-
na okolica. Vojna glazba. Kupa-
lišni liječnik dr. J. Lohert Pro-
spekti badava.
PRVA MAVATSKA TVORNICA CRNILA (TITE)
VJENCESLAV PECH
U. ZAGREBU.
Pioizvađa crnila razne vrsti. Za pisa-
nje, pisanje u poslovnim knjigama,
Antracen-crnilo, te carsko crnilo i sve
vrsti crnila za kopiranje (pariško kopir
crnilo) itd. Boje za jastučiće za štam-
pilje od gume ili mjedi. Tinta za oz
načenje rublja. Gumi-arabike, itd. Hek-
tografičke i kemičkih tinta.
KUPUJTE
samo domaći proizvod, koji je ravan
Dobije se u Dabrovnika u svakoj
papirnici.
PREMIER
šjajan katalog gratis!
Zastupnik
JOH. JANZEK, Komolac
Dubrovnika.
kod
Se ionaln rod
RBE OOO
Upozoravam, da ja ovim ne činim ni-
kome plaćenu Ke kako obično
biva u sličnim j sva.
kome saopštavam
kako sam ja moju di tešku
BOLEST NA PLUĆAMA
Azmu i kašalj sasvim izliječio, Ovo
domaće sredstvo može sv
RuiE
tino gp Pošljite jedna č o-
vanu kuvertu, — k er
ska, Wrschowitz k
Mlsiauiie
e 2A DJECU
Pokusne kutije i poučne hrošire o
njegovanju djece razašilje besplatno
HBNRI NESTLE, Beč, I.
Biberstrasse.
Nerazoriv
Kaučuk — opetak
KNJIGE
ponajviše pravničke
struke prodaju se
uz cijene vrlo umje-
rene, Obratiti se
administraciji
“Sve bolesti or.
, gana za disanje
kašalj, hripavac, katari, influenca i azma.
Sirolin-, Roche* posjeduje moć ozdravi
odbiti i tražiti izričito Sirolin ,Roch“
Obično dobro djelovanje preparata odmah se osjeća. Dosadno noćno znojenje izčezava, Apetit
janja već od pred 15 godina. Oponašanja i t, zv. dodatne
u originalnoj opremi. Sirolin.,Roche* može se dobiti u svim apotekama za 4 K.
ki SRA.
PLUĆNE BOLESTI
vsfino
mnogih liječnika
Sirelin-Koche.
i težina tjela rastu.
preparate treba"obično