Str. 2 IRNSS CRVENA HRVATSKA Br. 17. _.. = redili odlomak kojeg pozorišnog ko- \ najvećeg priznanja sa strane članova mada ili kakovu deklamaciju. za njezin dosadašnji rad. Predsjednik Iznijeh ovo bez zamjerka, Rad ne | Dr. B. Raše se na to zahvali u ime bi bio prenaporan, ali treba volie a bio | čitave uprave na povjerenju i izrazi bih presretan, kad bi moje riječi i želje | nadu, da će članovi kao i dosada po- urodile plodom. Mikros. : dupirati rad uprave doprinosima te vidi | sjajnu budućnost naroda hrvatskoga Domaće vijesti Prodaje se. U mjestu Neum-Klek | i koju mu pripravljaju vlastiti sinovi. | Bi povedena riječ o proslavi narodnog u Hercegovini. Oglasom k. r. kotarskoga suda u Stocu 6d 18/5. 1914. broj “3 blagdana a zatim zaključena sjednica. od 1914. prodaje se sudbenim putem 7/10. (sedam desetina) kuće broj 115 i to dana 23. Lipnja 1914, u 11 sati prije podne na licu mjesta. — Ova se kuća nalazi na veoma romantičnom mjestu. Ima krasan pogled na more, te leži osamljena na zdravom mjestu. — Kuća sama zaprema 300 čet. metara izgrađene površine, te ima razizemlje 1. (jedan) kat. Uz zgradu nalazi se i prizemna gospodarska zgrada (maga- zini), svinjar i kokošinjar. U kući su sljedeće prostorije: Razizemno lijevo je smještena pučka škola, koja zaprema poseban ulaz sa jednom prostorijom i jedno predsoblje. Na desnoj strani kuće nalazi se velika prostorija za gostionu, mali dućan, sa kuhinjom, konobom (pivnicom) i još 3. (tri) sobe. U prvom katu je učiteljev stan sa 3. (tri) sobe i kuhinja, zatim poštansko brzojavni ured koji ima 2. (dvije) sobe i predsoblje, te još 1. (jedan) stan od 3. (tri) sobe sa terasom. Također i ta- van se može upotrebiti za stanovanje. Ova se kuća može upotrebiti za ljetno doba kupanja a i za trgovinu je pri- kladna jer ima sve moguće potrebštine. Stoga se upozoruju svi oni koji žele dana 23 Lipnja 1914 u 11 sati jutro dražbovati, da toga dana dođu na lice mjesta u Neum Klek. 5 Dubrovačke vijesti + Kate ud. Pijevac. Našega prijatelja g. Iva Pijevca zadesila je jučer u jutro teška nesreća gubitkom svoje mile starice majke. Pokojnici laka zemlja, a g. Pijevcu naše iskreno sa- učešće. Sprovod je sutra u jutro u 8 ura, Sa sjednice mjesne Družbine Podružnice. U ponedjeljak bila je gl. godišnja sjednica mjesne Družb, Podružnice, kojoj je prisustvovao pri- ličan broj članova. Iza predsjenikova pozdrava čitao je tajnik (M. Pavlović) izvješće o radu uprave koji se sastojao oko oživljenja zamrle podružnice, uva- đanjem vrlo plodonosnih škrinjica, pro- slave narodnog blagdana (cvijetni dan) osnivanja manjih podružnica u okolici, kupljenja novčića na dan Sv. Vlaha i velike fino uspjele akademije. Prisutni zadovoljno odobriše izvješće i izjaviše jednoglasno povjerenje radinoj upravi. Iz blagajničkog (A. Kukuljica) izvještaja proističe, da je Podružnica radila sa jedno 10.000 kruna, Grad Dubrovnik se je istakao te je zaslužno pobrao najveće priznanje od Družbe. Tad se je prešlo na biranje uprave te bi jedno- glasno izabrana ista uprava kao znak Me možemo a da i mi iz srdca ne izrazimo najveće priznanje radu mjesne Podružnice te pozivljemo domoljube, da joj navijek budu pri ruci i olakšaju zaista naporan trud oko izbavljenja naše Istre. Braćo! Eto narodnog blagdana! Cvijetni dan blizu! Kao lani, uvijek Dubrovčani moraju prednjačiti u radu za našu Družbu! Predavanje. U utorak u večer održao je Dr. Vladimir Zagorsky u So- kolani najavljeno predavanje 0 francwu- skoj ženi. Predavanju je pristupio li- jepi broj naših gospođa i preparanada. U ime hrv. prosvj. društva ,, Ljudevit Gaj“ predstavio je sudski savjetnik g. Ivo de Grisogono prisutnoj publici Dra Zagorskog. U kratkom govoru li- jepim je riječima istakao g. Grisogono zasluge predavača na publicističkom polju u centrumu Francuske, te svra- tio osobitu pažnju prisutnih na veoma važno pitanje probuđenja naše žene u nacijonalnom duhu. Spomenuvši do- sjetljive riječi onoga Crnogorca koji je rekao ,nus i Rusa ima do 150 milijo- na“, završio je željom da odgojimo naše žene tako intensivno pa da samo onda ćemo moći kazati: ima nas, naših žena i kćeri punih 12 milijona, dva- naest milijona toplih srdaca što kucaju za hrvatsku i srpsku stvar. Riječi g. Grisogona prisutna je publika pozdra- vila živim odobravanjem. Na to je započeo Dr. Zagorsky svoje predavanje uz kratak uvod. Za- nimivo, lijepom dikcijom pročitao nam je tada predavač svoju temu: France- ska žena. Iznio je pred nas tipove francuske žene koja već spada istoriji, pa sve do one sadašnjice. Prekazao nam francesku ženu iz dobe Napole- onove i kao - prototip uzeo glasovitu Madame de Stael, pa tako dalje zare- dao stavljajuć nam pred oči sve glav- nije konture i karakteristike franceske žene. Istaknuo je plemenite i lijepe njezine osebine kao: ljubav za narod, finoću, elegancu i t. d. Od istoričke žene doveo nas je po malo do moderne franceske žene i spomenuo Madame Adolf _Brisson, suprugu najvećeg ka- zališnog kritičara, te njezin rad. Spo- menuo je i feminističko pitanje, način borbe, i prispodobio ga s onim u En- gleskoj. Stavio je kao izgled našim ženama taj pravi tip francuske žene, koji nije ni izdaleka onaj nekih fran cuskih romansijera, Kad je govorio o ženi, dotaknuo se je g. predavač i ženske mode i mačina stvaranja te mode, pa soareje velikih krojačkih kuća uz defilovanje njihovih mannequina. — U opšte sve zajedno jedno lijepo veče i mi smo zahvalni g. Zagorskom. Pre- davanje je bilo nagrađeno odobravanjem ip . Zahvaljujemo također društvu ,Ljudevit Gaj“ što je našem građanstvu dalo prilike da čuje ovo interesantno predavanje. Ne možemo nešto da prešutimo i da preko toga pređemo, te pitamo, gdje je naša srednjoškolska mladost, nadasve gdje su gimnazijalci? Njih nema na nikojem predavanju. Na ovo- mu smo ih vidjeli najviše 3—4! Zaista dresura dobro uspijeva. Nijesmo se nadali, da će sadašnji gimnazijalski sistem ovako brzo pobirati plodove svoga najnovijeg ,rada“: A što će biti tek kad im obuku monture? Već su im do sad utukli smisao za sve što upraviteljima, nazornicima i t. d. nije po ćudi. Zar će zbilja da se obistini ona da dalmatinske gimnazije nijesu drugo do fabrike ,,dobrih“ i pokornih činovnika ?! Sokolska javna vježba na Br- saljam. Srpsko sokolsko društvo , Du- šan Silni“, priređuje sutra na 14. na Brsaljama javnu vježbu sa kon certom. Toga će dama ,Dušan Sil- ni“ prvi put istupiti u svečanom svesokolskom odijelu. Iza raznovrsnog |' programa gimnastičkih vježaba, koje će izvoditi naši sokoli uz pratnju naše muzike, izvršiće i muzika birani pro- gram. Na večer će biti Brsalje osvijet- ljene velikim električnim lampama i bacaće se sjajni vatrometi. Ispod Br- salja, na moru biće rasvjetljen paro- brod ,,Soko“, kog su poštovani vlasnici iz naklonosti za to večer ustupili ,,Du- šanu Silnom“, Na ,Sokolu“ će svirati tamburaški zbor. Ulazna cijena na zabavi po osobi 60 para, djeca 30 para. Program će se dijeliti na zabavi. Izlet Hrvatskog Sokola u Kli- ševo i Gromaču. Ovaj izlet bio se je radi nevremena odgodio već dva puta, obdržavao se je u četvrtak na Tjelovo, Po podne u 2 sata odputova- smo parobrodom do Orašca, tu se od- morismo pet časaka i zaputismo put Kliševa. Vrijeme je bilo, da se bolje ne može zaželjeti. Zamišljali smo, da će put biti lošiji, nego li je, jer je malom broju braće bio poznat. Nakon oštrog koracanja od jednog sata kroz lijepu hladovinu slikovitih predjela do- šli smo do zadnjeg zavoja puta pri vrhu uzbrdice, gdje nas dočeka lijepa kita seljana pod narodnim barjakom sa svojim vrijednim žapnikom gosp. Dum Ivom Matićem i gosp. učiteljem Svilo- kosom. Gosp. župnik muževnim glasom oslovi četu biranim slovom. Društvena famfara zasvira narodnu himnu, bar- jaci se poklone i izmjene pozdravni po- klici. (Odatle predvođeni barjakom i seljanima stigosmo pred crkvu u Kli- ševa te pozdraviv selo proslijedismo lijepim novim putem do Gromače. Oko erkvice bilo je par stolova, da se malko založimo. Iza kratkog odmora izvede pomla- dak vježbe zastavicam, članice vježbe batinama a odio članstva dva sastava prostih vježba. Po svršetku vježbe pc- zove gosp. župnik članove upravnog odbora u jednu obližnju kuću na za kusku i ponovno napije Sokolu, željom da ovo ne bude zadnji put da se po- hodi ajegova župa, našto mu odvrati brat Dr. Dražić. U toliko se već pred crkvom razvio ples uz lijericu i svirku fanfare. Napokon nadođe vrijeme od- laska, na znak trublje četa se svrsta a pred nju stupi brat Dr. Mičić zah- vali braći seljanima na lijepom dočeku i protumači značenje crvene košulje. Četa se uputi a mnoštvo seljaka i se. ljakinja stupi u redove sa našim član- stvom, pjevajuć rodoljubne pjesme sve do crkve u Kliševo, gdje se rastadosmo uz gromko klicanje. Divno i milovidno je bilo pogle- dati ovu šaroliku povorku sokolove i seljake, Sumrak koji nas je stigao u putu; pospješio je naše koracanje i za čas dođosmo u Orašac, tu smo se za- ustavili koliko i pri odlasku a po tom odosmo do pristaništa na parobrod. Svekoliko članstvo što je prisu- stvovalo ovom izletu bilo je razdragano i ushićeno bratskim prijemom i uvje- rilo se, da je razvijenija narodna svijest u ovom zapuštenom predjelu, nego (u u kojem primorskom mjestu naše oko- line. Nek služi na čast spomenutim narodnim prosvjetiteljima. Ovo je u pravom smislu riječi bio sokolski izlet, da jednom okušasmo prevaliti nešto naporniji i dulji put. Članstva je zamjeriti, da se nije odazvalo u većem broju a nadasve da još ni danas nema u sokolskim redo- vima onih, koji su u prvom redu za to pozvani. Organizacija domaćih kono- bara. Neki dan su naši domaći kono- bari imali sastanak, na kom su odlu- čili pristupiti kao članovi Hrvatskom Konobarskom Društvu u Zagrebu. Ističe se. Jedan Talijanac koji žive isključivo s našom čeliadi isprsio se ovih dana s trikolorom na prsima. 'To je valjda zahvala što s našim gra- đanstvom žive ? Mi mu dajemo termina da se predomisli. Dopisniku Prave iz Župe. Na umirenje činimo znati: 1. da općina ne može po volji nabaviti neocarenjena žita, nego onu kolikoću što joj dozvoli e, k. namjesništvo, a to bude obično 300 kvintala kukuruza i 100 kvintala pšenice godišnje. 2. da carinarski ured ne dopušta da se žito izkrcava gdje mu drago nego mora doći u ubrov- nik, 3. da općina ne može se baviti Kupovinom žita, jer je imala gubiša olugsd je to učinila, nema magazina, niti joj se isplaćuje imati ih radi 200-300 kvintala žita na godinu, što može uvesti. Stoga rađe daje trgovcu 20—30 h. po kvintalu za trud oko iskrcanja, mjerenja naplaćivanja, kola it & Njemački kurs! — Primamo: Poznata je stvar da austrijska vlada hoće da usreći svoje narode sa nje. mačkim školama, pa ih podiže i ondje gdje nijesu tražene niti potrebite, tako i u našem gradu željna je osnovali barem jednu osnovnu školu, za sada, tobože za djecu oficira, kao da su svi oficiri sami nijemci. Pošto se ne može u Dubrovniku najedanput otvoreno, povredom zakona, osnovati njemačku školu učinilo bi se to tajno pod gornjim imenom. Biva č. č. sestri ce Ancelle della Carith, pod protek- cijom visokih krugova, imadu i posebnu školu na njemačkome jeziku, koji po- hađaju stalna djeca mjesto javne škole. Dok je na vrijeme tražimo lijeka! Poruke ,Dalmati“ sa srpske strane. Na članak ,Dalmate“ kojim uzdiše za Srbima i čak im je spravan priznati legitimne nacijonalne interese, odgovorili smo mi u zadnjem kroju. »Dalmata“ se ućutkala i ne odgovara nam ni riječi. Buon segno! Naš je članak prenio i ,,Narodni List“. Sad je i mjesni ,Dubrovnik“ poslužio s od- govorom, i mi taj lijepi članak do- slovce donosimo : Posljednji ,, Dalmata“ počeo je da se ljuti i na nas, i to s toga što u svojoj kući ne dajemo maha tođinštini. Nego u ljutnji dao se u veliku sentimental- nost i spominje vremena kad su, kaže, Srbi i Italijani vodili zajedničku borbu . + + » Znamo da bi gospodi oko ,,Dal- mate“ bilo milije kad bi se vratila ona vremena, a to bi bilo još nekome. Ali ta su vremena prošla, a prošla su za to, jer smo uvidjeli, da je tuđinu bilo mnogo lakše da se među nama razmeće dok se mi, domaći sinovi, iste krvii istog jezika međusobom svađamo a u svađu i narodnog neprijatelja zo- vemo. Bog je dao i mi smo došli do ispravnog rasuđivanja među nama sa- mim, a to su mogla i gospoda oko talijanaškog lista da uvide, pa ne bi onako besmisleno uzdisali za prošlim vremenima. Još više nas čudi, kad ,,Dalmata“ priča, kako nikome od njih ni u san ne dolazi a da ne bi priznao legitimna nacijonalna prava Srba. Bilo , Dalmati“ pravo ili ne odmah kažemo da mi na Primorju ne pravimo nikakve razlike između nas Srba i nas Hrvata, te o nacionalnim pravima samo Srba ne do- puštamo da govore, jer ih ispred njih ni mi sami ne poznajemo. Mi smo je- dnako Hrvati koliko i Srbi, i ko onako napada na hrvatske svetinje i na br- vatsko društvo u otuđenom Zadru, u isto vrijeme napada i na nas Srbe i naše svetinje i naša nacionalna prava. S toga pravom i razlogom ustajemo proti tuđinštini, koja bi se sada htjela kod nas da širi ne radi kulture već zbog političkih razloga. S toga , Dalmata“ neka se nimalo ne ljuti a još manje čudi našem drža nju, jer može biti više nego uvjeren, da sve ono što se sa talijavaške strane uradi protiv Hrvata uradilo se je i protiv Srba, I tu smo da se zajednički odupiremo. Ovoliko smo našli potrebno da napišemo ,Dalmati“ u raboš, moleći ga da mirno sjedi kod kuće te da prije očisti ispred svog praga nego što se o nas očešlje. Iz uredništva. Danas smo opet bili prisiljeni da ispustimo mnogo slo- ga. Molimo gg. dopisnike da se ustrpe, a unaprljed ih molimo da nas češće ali što kraće izvješćuju. Uspjeh gce Cindro. Pišu nam iz Šibenika. što je zakasnilo za poslje- dnji broj, da je gca Cindro pri gosto- vanju imala lijepa uspjeha. Prisutna pjevačica Mazzoleni osobito je pohva- lila mlađu primadonu. IZ POVIJESTI DUBROVAČKE DI- PLOMATSKE RADNJE XVI. VIJEKA Napisao Prof, Dr. Božo Cvjetković, vu. Sada je zbilja bjesnio treći hugenotski rat u Francuskoj pa je to dobro došlo Karlu IX. da ne pruži Mlecima nikakve pomoći proti Turcima, jer je baš malo prije obnovio pri- jateljski i trgovački savez s Tarcima; vjeran tra- dacijama Frana I. ne samo da inače nije htio da rodi proti 'Turcima, nego je išao zatim da im pomože pa je i odvratio englesku kraljicu Elizabetu, da bi išta uradila proti padišahu na Bostoru. Ovo je Karlo IX. činio i iz prkosa prama Španiji, jer je on vodio takovu spolja- šnju politiku prema ovoj državi, da se je neko vrijeme činilo te će sa ove države zaratiti. Ali izuzevši Karla IX. nije bio sklon Mlečanima ni ćesar Maksimijan. Dobre odnose, u kojima su se nalazili Njemačka i Venecija još od vemena Fri- driha Barbarose pokvari jako Maksimilijan II. svo- jim tlapnjama o velikoj moći pa nekim pod'vatima. On pokopa svaku mogaćnost sporazuma u po- gledu mletačkih i hapsburških sahtjeva na Jadran i Furlansku. Osim toga Mleci se vrlo zamje riše Hapsburgovcima za ratova Karla V. sa Fre nom L, kraljem Francuske. Ujedinjene sile nje- | mačkih i španjolskih Hapsburgovaca bile su im mnogo pogibeljnije od Francuske pa su Mleci otvoreno biliu z Francuze. A na svrhu svega, sam je ćesar bio u velikoj novčanoj krizi pa da je i htio nije mogao vele pomoći ugroženim Mlecima. No i s drugih strana bilo je malo odaziva na mletačko zapomaganje. Osumnjičeni kao ,kršćan- ski Turci* kod evropskih dvorova, nađoše Mle- čani izdašne pomoći jedino kod pape Pija V. Ovaj velikan umom i energijom nije se obazirao tko to pita pomoć i da li su to oni lukavi, pre- vejani, sebični Mlečići, kojima je bilo sveto svako sredstvo, samo da se dovinu svojih spekulativnih ciljeva pa jesu li to one izdajice, što su izdavali Turcima planove Karla V. Njegov je cilj bio, da se potpuno skiši hegemonija polumjeseca na Sre- dozemnom moru, a time i uskori sve veće ope danje osmanske sile, Mislio je da je baš sada kuenuo zgodan čas pa je i dao ovom parcijalnom zapomaganju Mlečana universalan kršćanski harak- ter. Zato i dopusti Mlečanima, da uzmu 100,000 škuda od svećeničkih desetina. Još poslu Louis de Torres na španski i portugalski dvor to sklope s njime i s Mlečanima Svetu Ligu proti Tarcima. 'To je bilo vrlo problematično iz već prije ne vedenih razloga. Ali energija, , nesebič. nost i uzvišeni ciljevi pape ku učiniše, da je Filip IL stupio u savez s papom i s pm Republikom i time realizovno Svetu Novom Svetom Ligom nastupale su i nove Kušnje po Dubrovnik. Ali novi povjesni dogođaji ne iznenadiše Dubrovčane niti ih zatekoše nepri- pravne, Već smo iznijeli, da su Dubrovčani oba- znali za pripreme Taraka protiv otoka Cipra još god. 1563. Zato oni uzmu da se potpuno urede prema budućemu konfliktu. To će se uređenje pokazati u potpunoj garanciji njihove neutralnosti i neagresivnosti sa strane Svete Lige i Visoke Porte. S ovom zadnjom pregovaraše Republika o potpunoj neutralnosti u budućem konfliktu već u avgostu 1566. Iza smrti Sulejmana Silnog posla Republika k sultanu Selimu II, Miha Laukarića i Nikolu Sorkočevića sa dankom i darovima, Ovom zgodom imali su poslanici da zamole sultana Selima II., da im potvrdi sve povlastice, što im podijeli Sulejman Silni. "Također dade dubro- vačka vlada i upute poslanicima, kako će odgo- woriti sultanu na eventuslno njegove zahtjeve gledom na budući konflikt sa kršćanstvom. Ovo pitanje zbilja i dođe na tapet, a zahtjevi se Porte sudarahu s onim iz godine 1537; Dubrovčani &'| opozvati svo svoje lađe iz neprijateljskih voda i zabranit će svojim podanicima, da opće sa Por: tinim neprijateljima. Instrukcije poslanicima 31. oktobra 1566. kao odgovor na ovaj zahtjev, bile su posve drukčije naravi no one god. 1537. Iz njih izbija ma vidike, da je Mepublika imala +Idosta vremena, da razmišlja o toj stvari, dok je to god. 1537 nenadno zatekio. God. 1537 Repu- blika, i ako samo na oko, dala razamjeti Turčinu, da je spravna opozvati sve svoje lađe iz nepri- jateljskih luka bez prigovora. Sada će ona to isto učiniti ali uz kompensaciju. Ta bi bila, da im se smanji danak i ustupe zemlje obližaje Hercego- vine, što graniče sa Dubrovnikom. Kao razlog za ovu odštetu navest će poklisari silnu štetu, koju će Republika imati kad prekine trgovačke odnose sa saveznicima Svete Lige. Dubrovčani su bili uvjereni, da Turci ne će smanjiti harač, a još manje ustapiti nešto od svoga teritorija; svakako će onda uvažiti razloge, da Republika ne može prekinuti trgovačke sveze sa saveznicima Svete Lige bez velike svoje štete, a to će biti dosta. Tako je, i bilo. Za vrijeme cijelog rata Dubrovnik je, kao neutralna država, slobodno trgovao i po moru i po suhu, što mu je donosilo silne koristi. Ovo nam najbolje i iznese Mlečanin Jakov Ragez- zoni svojim referatom u mletačkome senatu. Prema ovome izvještaju narastoše sada prihodi dubrovačke carine na 200.000 ugarskih dukata, dok su prije išli do kakovih 30,000 dukata. Iza uređane i osjegurane svoje stvari kod od | Visoke Porte obrati Republika svu svoju pomnju osjegarala, na zapad, kako bi se i sa te strane da je razvoj dogođaja ne iznenadi kako ono go- dine 1638. Sreća za Republiku, da je sada sjedio (Nastavit ce 06)