Broj 4.

kvim infamijama, dotle, žalibože, dobar
dio naše štampe, pa ako ćete i one ,uva-
žene“ i ugledne“, des ikakve reserve pre-
nosi take glasine. Takve izvorne“ novo-
sti nehotice služe onijem istijem ciljevima,
kojima i izrailska bečka štampa. A to
ne bi smjelo da bude.

Veselje u Izrailu! Posvadiše se Srbija
i Crna Gora! — Bačena je vijest, da je
crnogorska vlada u svome memorandumu
na sir E. Greya u pogledu zahtjeva tra-
žila Crnoj Gori Peć, Djakovo i Prizren.
Jednako se raspisalo, da Srbija ne da
Prizrena, i da je došlo do oštrih diver-
gencija između te dvije bratske države.
I prve takve vijesti, bez ikakva provjera-
vanja, prenosile su iz bečke štampe mnoge
naše novine, ili ih dobijale od iste brzo-
javne agencije. Ako je i u prvom slučaju
potrebno biti više nego oprezan u pre-
nošenju vijesti, u drugom pako treba ipak
s dobrim naočarima pogledati. Mi znamo,
da ima (gotovo su sve!) agencija, na čije
su vijesti abonirani mnogi naši listovi,
koje su vrlo neraspoložene prema našoj
narodnoj stvari; pa, mislimo, da mnoge
vijesti treba dovoljnom reservom doaositi.

U pitanju Prizrena dogodilo se i to,
da su i neki biogradski listovi naglo po-
trčali za tom vijesti, i tako, i ako nehote,
dali neprijateljskoj nam štampi jačega

Vijest je o Prizrenu neistinita i pod-
metnuta. Crnogorski je memorandum tra-
žio Skadar, Peć i Djakovicu, a ne Pri-
zren. ze

I tako je i ovog puta veselje u Izrailu
bilo veoma kratka vijeka.

 

Predsjednik Poincarć.

Prošle je sedmice dovršen a Francuskoj iz-
bor za predsjednika. Izbor se je obavio u Versai-
lesu. Iza kako su se Dubost, Dechanel i Ribot

i i ostadoše na bojnom polju
Poincars i Pams. Među ovim dvama idati
vodila se je žestoka borba, Pams i njegovi pris-
taše pokušali su sve moguće da utaku Poincar6-a.
petak na 1 sat po podne presjednik senata
Dubost otvorio je sjednicu. Čim bijaše ižrijebano
36 skrutatora, počelo je glasovanje pozivanjem
izbornika alfabetskim redom. Poslije obavljena

i

e

,.CRVBNA HRVATSKA“

toga se je odustalo. Kaže dalje, kako je
akcija bila besmislena, kako su Bosnu poplavili
dektetivi i. t. d Nabraja razne neuspjele korake
policije, uapšenja i neuspjehe. pa nastavlja: Pre-
varili su se. Take afere nijesu baš vrlo tragične
i ne stoji uvijek krivica na vlastima, ali one ne
mogu sigurno mnogo vladi koristiti, već samo
čine narod još nepovjerljivijim. Govori dalje o ve-
leizdajničkom procesu gimnazijalaca, pa kaže:
Ali postoji li uopće ovdje jedan revolucionarni
pokret? Prije istrage to je teško riješiti, ali. ge
može s pravom posumjati. Ali izgleda — piše ,Zeit“
— da se hoće da nađu na silu ,pojave“. Apše-
nja se množe svakim danom, a trebala bi, da &
osnuje i jedna ,crna legija“ slična onoj žalosnoj
hrvatskoj legiji iz g. 1909. Možda je to sve iz-
mišljeno, te treba pripisati usijanoj fantaziji  po-
jedinaca, ali je ipak vrlo karakteristična okolnost,
da take vijesti u opće niču i da se u štampi re-
gistriraju. I tu imaja Srbi još da budu zadovo-
ljni sa režimom? Da li je zadovoljan u opće iko
u Bosni? Ali ipak — nastastavlja ,Zeit“ — ne
smije se u nezadovoljstvu prama režimu još ni-
kako tražiti neprijateljstvo prama monarhiji. Bo-
sanski narod bio bi pod Austrijom vrlo zadovo-
ljan, kad bi mu se priznala politička prava i kad
bi mu se pomoglo kulturno i privredno. Ne su-
tra ili za jednu godinu, ali za nekoliko decenija
Srbi bi bili najjača potpora Habzburške monarhije.

 

Balkanska kriza.

Ova je sedmica protekla u nervoznom ras-
položenju. Europa je očekivala kakav će odgovor
dati Carigrad na notu velevlasti. One su savje-
tovale Tursku, neka odstupi Jedrenu i prepusti
velevlastima brigu za sudbinu egejskih otoka.
Državnici Turske nastojali su, da ne uzmu sami
na sebe veliku odgovornost spojenu sa odgovo-
rom na notu. sor: divan, da on odluči o
ratu ili miru. Međutim su se saveznici: već bili
pripravili na eventualnost ponovnog rata. Gešov,
bugarski ministar predsjednik, ovlastio je mirovne
delegate u Londonu, da izravno stupe u dogovore
sa zapovjedništvom vojske na Čataldži, a bugar-
ski se je glavni stan vojske približio neprijatelju
i premjestio do Dimotike. Nakon zadnjeg poraza,
što su ga Turci pretrpjeli na moru, izgubili su i
zadnju nađu, što so je polagala u tursku flotu.
Pod ovakim auspicijima sastalo se je
vijeće u Carigradu. Veliki je vezir u ime sulta-
novo otvorio skupštinu, a generalni je tajnik pro-
čitao notu velevlasti, Ratni je ministar izvijestio
o stanju vojske, a ministar financije o financijama.
Generalni je tajnik pročitao exposć ministra iz-
vanjskih posala, koji nije mogao prisustvovati
skupštini. Zatim se rasplela svestrana debata.
Većina je govornika odobravala stanovište vlade,
koja je bila odlučila da primi savjete velesila, u
nadi, da će od njih dobiti novčane i moralne
potpore, te da će one sačuvati Turskoj one zem-
lje, što joj preostadoše. Poslije divana sastalo se
mimistarsko vijeće, da sastavi odgovor na notu,
koji će se uručiti poklisarima velevlasti.

Sultan, koji je do zadnjeg časa bio nepopus-
tljiv u pitanju Drinopolja, pristao je na to, kad
mu je Veliki Vezir saopćio skori poraz turske
flote. Zaključak je skupštine u Carigradu primljen
sa zadovoljstvom. ,Neus Freie 'Presse“ doznaje
iz Carigrada, da je na skupštini palo samo 12
glasova za rat. Glasovanje je bilo tajno.

 

Nijemac o političkom
položaju u Dalmaciji.

»Ostdeutsche Rundschau“ donosi članak od
jednog političara njemačkog nacijonalca, koji se
upravo sada nalazi na putovanju po Dalmaciji.
U tome članku između ostalog govori: , Klerikalni
prvaci još drže, da sa hrvati katolici protivnici
pravoslavnih srba zbog vjere, i da će zato vazda
ostati vjerni ideji austrijske države. S ovom se
pobožnom laži oblijetaju predsoblja ministarstva,
pskim se palačama sveudilj tvrdi, da

Pavle Popović članak Srbi

poglavar, koji ljubi istina mora da to potvrdi.
Slavenski je iredentizam danas puno pogibeljniji,
kao što nikad ne bijaše onaj talijanski“,

Eto kako pišu oni, koji imaju tour i retour
besplatan s Lloydovim  parobrodima. Razumjeli
bismo kad bi ovo pisanje bilo samo turističko,
ali zaudara i denuncijantstvom. Ne vide u nama
iredentizam samo špiclovi i detektivi, kako , Zeit“
sama zgodno primjećuje, nego žalibože i visoka
inteligencija — narodni poslanik. Labavi su ovo
temelji, na kojim se hoće da gradi solidna i
kompaktna zgrada !

 

Kratke bilješke.

— Bečka Zeit donosi članak o ,velikosrp-
stvu“ u Bosni, te zanimivim načinom opisuje pro-
vokatere, špiclove i detektivo i druge ličnosti,
koje stvaraju i izmišljaju nekakve afere i veleiz.
daje jedino iz ličnih gebičnih interesa, pa se nada,
visoki krugovi e jednom svršiti ovakom
»politikom“. Taj član rvjjedi i za naše prilike
kao i za sve pokrajine gdje živu Hrvati i Srbi.

Charles Loiseau napisao je u pariškoj
»L'Information“ vrlo interesantan članak o pita-
nju Skadra.

klerikalnoj Španjolskoj počinje se mi-
enja kurs. Kralj je Alfonso stupilo u dodir s re-
publikancima i liberalima, te antiklerikalima.

— U sarajevskom ,,Narodu“ napisao je prof.
i i Grci. U njeimu se
ističe važnost potrebe graničenja Srbije s Grčkom.

— Megju Armenima se raširio jak pokret za
autonomiju Armenije.

, ovog mjeseca navršilo se stotinu go-
dina od smrti njemačkog pisca Wi.

Sva fran štampa simpatično pozdra-
vlja izbor Poincarea za presjednika francuske re-

publike.
.  — Turska flota izašav iz Dardanela, u su.
kobu sgrčkom bila je skoro sva uništena.

— Brdo Afos, sa svim svojim manastirima,
biće neovisna crkvena autonomija pod protekto-
ratom balkanskih saveznih država.

Engleška štampa s puno zadovoljstva poz-
dravlja izbor Poincarea za predsjednika Francuske.

— ,Uorriere della Sera“ ima članak nat-
goa Poincare i Italija. U novom predsjedniku
rancuske republike, barem po njem _nje-
a radu, pisac članka ne vidi Italijina prija-
telja.

— 18. januara bilježio je u istoriji narodnoj
vrlo važnu godišnjicu; Patrijarha Ževanije Jo-
vanović umro je toga dana, godine 1748. Historija
bilježi dvije velike seobe Srba iz Stare Srbije, ma-
tice srpske države. Prva je bila godine 1690. pod
patrijarhom Čarnojevićem, a druga 1737. pod
Arsenijem Jovanovićem, također patrijarhom peć-
skim. Obje seobe imadu isti razlog. Austrijske
su vojske naime prodrle daleko n tursku država
i pozvale Srbe, da se snjima zajedno bore, Srbi
se odazvaše i di ustanak. \Cagjetim, Turci
potukoše austrijske čete, a Srbima ne preostade
drugo van da-se isele, da tako izbjegnu osveti
Turaka. Prigodom druge seobe, koju je, kako re-
kosmo, 1737. vodio patrijarh Arsenije Jovanović,
navališe Turci na srpske bjegunce, te ih svu silu
poklaše. Iseljeni Srbi i oni pod Carnojevićem, kao
i oni pod Jovanovićem, naseliše se u Slavoniji i
južnoj Ugarskoj, a njihova ispražnjena naselja
zauzeše Arbanasi. Manji dio srpskoga naroda ostade
međutim u svojoj staroj postojbini. Sa patrijar-
hom Arsenijem iseliše se i neke porodice katolič-
kih Arbanasa, t. zv. Klimenta. Oni naseliše sela
Nikince i Hrtkovce u Srijemu, te su danas po-
hrvaćeni. Pećska patrijaršija postojala je još do g.
1766., kad je Turci ukinuše, Nasljednici ovamo
doseljenih patrijarha nosili su samo metropolitski
naslov sve do g. 1848., kad je karlovičkom me-
tropoliti i njegovim nasljednicima podijeljen na-
slov patrijara. :

— Savezno Vijeće u Svajcarskoj kani uve-
sti brojenje ura od 1 do 24, ako na to pristane
Austrija i Njemačka.

— Bečka , Zeit“ naslovom ,, Bin Reischs-
schaden“ donosi uvodni članak, u kojem sije
Cuvajev sistem, te kaže, da se nikada nije smjelo

ustiti, se u Hrvatskoj postavi komesarijat.
Navaljuje na Mađare i na njihovu metodu vla-
danja. S Cuvajevim sistemom došlo se je do kri-
tičnog momenta, i počinile su se grozne pogreške.
Završava člank riječima: Državni je interes nad
svakim drugim — nad ugarskim kao i mad
mađarskim interesima.

— Sastav novoga kabineta u Francuskoj po-
vjeren je Briandu. On se primio.

— Publicista Mandi izdao je u Beču bro-
šaru o odnosima Srbije i Austrije. Brošura je
puna običnih laši i Zo :

omesar Čuvaj :ostaje, jev tako hoće

Khuen. . i 4

— Rusko petrograd etno društvo go-
staje u bečkoj dvorskoj operi s najvećim us-
pjehom.

 

Dopisi.

Pijavičino, 20. siječnja 1913.

Dneva 1/I tek. g. ovdješnje društvo ,Na-
predak“ imalo je svoju redovitu sjednicu, na
joj podpresjednik upozori družinare, da usljed
zida na kojem je stajala slika Kraljeva, ista
da je od vlage oštećena, stoga neka se ta proda
a nabavi druga nova. Družinari prihvatiše taj
predlog. Ali od tuda eto kapitala nekom pošte-
njakoviću, pa denuncirao na političku vlast druš-
samo da vlast intervenira

si:

Strana 2.

jednom davnom sastanku i gozbi zaključili, da
će usljed abnormalnih prilika koje vladaju na
jugu naše domovine, te kao protest glasovati, da
se iz društva slika Njegova Veličanstva izbaci,
Ćuci na krovovima znadu da ti ,nekoji“ članovi,
na toj gozbi nijesu ni riječi kazali, ali poštenja-
ković u svojoj tikvi trebalo je da to izmisli, samo
da svojoj poštenoj tužbi dade nekog temelja. Ali
babi se gnjelo, šta joj se htjelo! — pa od tuda i
tužba našeg poštenjakovića. Istina da oni ,ne-
koji“ članovi koje sumnjiči denuncijant, ne zaslu-
žaju poštovanja a ni obzira, jer su se pokazali
sa svojim vođom što su i kakovi — rušitelji sva-
kog mjesnog napretka, mira i ljubavi, te bivše
sloge naših otaca i bratskog voljenja, ali od kada
je onaj uzeo u svoje ruke vodstvo i upregao
svoje volove, od tada sve nizbrdice — ali ipak
anonimni nije smio cijelo društvo, kao ni njih,
da objeđuje sa nečim što ne stoji na stvari, a o-
sobito u današnja vremena kada nas naši nepri-
jatelji hoće da prikaža kao nelojalne elemente.

 

Gradske vijesti.

Za Crveni Krst. Dubrovački Odbor za sa-

kupljanje priloga Crvenom Krstu balk. kršć. na-
a na ruke svog predsjednika g. D.ra Melka

Čingrijep, rimio je iz Lime svotu od 5360 kruna.
O tom od našeg načelnika i narodnog zastupnika
g. Dra. Melka Čingrije primili smo ovo pismo:
Naša braća u Limi (Peri) poslaše mi brzojavno
svotu od K 5360, da razdijelim Crvenom Križu
ratujućih Slavena.

Od te svote otpremio sam:
2000:- srpskom Crv. Krstu
2000:- crnogorskom Crv. Krstu
1360:- bugarskom Crv. Krstu

az

s

Ovaj plemeniti dokaz živog patriotizma naše
braće u dalekoj Limi proizveo je najljepši utisak
u cijelom gradu, pa će tako uvjereni smo, i u
cijelom našem narodu. Kad stigne popis darova-
telja objelodanićemo ga.

Dodajemo, da je odbor Crvenog Krsta u Za-
dru, kao i onaj u Spljetu primio do sada lijepe
svote od naše braće iz Amerike. Oni otkidaju od
svojih usta i šalju pomoć našoj braći na Balkanu.
Pred ovakim jasnim i svijetlim primjerima raz-
vijene narodne svijesti i živog patriotizma prig-
nimo glava. Evala im po sto puta!

Pribrojivši onome, što se je dosada sakupilo,
svota sakupljena od Dubrovačkog Odbora siže do
35.000 kruna.

Ovih je dana mjesni Odbor primio iz Crne
Gore lijepo zahvalno pismo, kao potvrdu o pri-
mitku otpremljenog sanitetskog materijala.

 

Imenovanja. Sudski prislušnici Dr. Frano
Finelli i Abram Tolentino imenovani su sucima.

Čestitamo !

Svetosavska besjeda. U ponedjeljak, na
dan Sv. Save, srpskog narodnog prosvjetitelja, u
mjesnom pjev. društvu Slogi biće, kao i svake
godine, obična svetosavska besjeda sigrankom,

Festanjuli. Ovogodišnjim festanjulima sve-
čanosti Sv. Vlaha općina je imenovala gg. Dra.
Frana Kulišića i kap. Vicka Miloša.

Dr. Ptatčnik povratiće se u nedjelju 26.
o. m. te cd tog će dana opet ordinirati.

Uvodni članak koji je izašao u 1.
br. našega lista pod naslovom Novi Život doni-
jela je i praška Union na uvodnom mjestu, a isto
Narodny Obzor.

Dalmatinka na grčko-turskom bojištu.
Među članovima grčkog Crvenog Križa na boji-
štu u Epiru nalazi se i jedna Dalmatinka rodom
iz gornje Dalmacije a jena više godina u
Dubrovniku g.đa Marija Matković, udova prijaš-
njeg Lloydovog agenta u Prevezi. Odmah na po-
četku balkanskog rata g. Matković zauzela se je
ga bosanske naseljenike u Prevezi, koji bijahu o-
stali bez krova i pobrinula se, da bi se povratili
kući. Zatim je otvorila svoju kuću grčkim ranje-
nicima, koje uz pomoć dvaju lječnika najbrižlji-
vije njeguje, te im pere i povija rane. Grčka prin-
ceza Marija Bo izrazila joj je svoje udi-
viljenfe, a grčke novine hvale vrijednu Dalma-
tinku te se i mi u tom pridružujemo.

Maškarani veljun društva sa umapregje-
nje Dubrovnika: i okolice biće na 30 ov. mj. u
Bondinu Teatru.

Kinematograf. Od prošlog četvrtka pa do
kraja poklada neće biti u teatru kinematografskih
predstava. |

Glavna godišnja skupština ,Hrv, Opć.
Glazbe“, so je držala u prošlu nedjelju, u pri-
sustvu  priličnog broja članova. J su
bili odobreni računi sa protićkom od 700 krunaj
isražena pohvala vrijednoj upravi. U novu (u-
pravu birana su gospoda: L. Bogdan, P. Musap,