Broj 4. kvim infamijama, dotle, žalibože, dobar dio naše štampe, pa ako ćete i one ,uva- žene“ i ugledne“, des ikakve reserve pre- nosi take glasine. Takve izvorne“ novo- sti nehotice služe onijem istijem ciljevima, kojima i izrailska bečka štampa. A to ne bi smjelo da bude. Veselje u Izrailu! Posvadiše se Srbija i Crna Gora! — Bačena je vijest, da je crnogorska vlada u svome memorandumu na sir E. Greya u pogledu zahtjeva tra- žila Crnoj Gori Peć, Djakovo i Prizren. Jednako se raspisalo, da Srbija ne da Prizrena, i da je došlo do oštrih diver- gencija između te dvije bratske države. I prve takve vijesti, bez ikakva provjera- vanja, prenosile su iz bečke štampe mnoge naše novine, ili ih dobijale od iste brzo- javne agencije. Ako je i u prvom slučaju potrebno biti više nego oprezan u pre- nošenju vijesti, u drugom pako treba ipak s dobrim naočarima pogledati. Mi znamo, da ima (gotovo su sve!) agencija, na čije su vijesti abonirani mnogi naši listovi, koje su vrlo neraspoložene prema našoj narodnoj stvari; pa, mislimo, da mnoge vijesti treba dovoljnom reservom doaositi. U pitanju Prizrena dogodilo se i to, da su i neki biogradski listovi naglo po- trčali za tom vijesti, i tako, i ako nehote, dali neprijateljskoj nam štampi jačega Vijest je o Prizrenu neistinita i pod- metnuta. Crnogorski je memorandum tra- žio Skadar, Peć i Djakovicu, a ne Pri- zren. ze I tako je i ovog puta veselje u Izrailu bilo veoma kratka vijeka. Predsjednik Poincarć. Prošle je sedmice dovršen a Francuskoj iz- bor za predsjednika. Izbor se je obavio u Versai- lesu. Iza kako su se Dubost, Dechanel i Ribot i i ostadoše na bojnom polju Poincars i Pams. Među ovim dvama idati vodila se je žestoka borba, Pams i njegovi pris- taše pokušali su sve moguće da utaku Poincar6-a. petak na 1 sat po podne presjednik senata Dubost otvorio je sjednicu. Čim bijaše ižrijebano 36 skrutatora, počelo je glasovanje pozivanjem izbornika alfabetskim redom. Poslije obavljena i e ,.CRVBNA HRVATSKA“ toga se je odustalo. Kaže dalje, kako je akcija bila besmislena, kako su Bosnu poplavili dektetivi i. t. d Nabraja razne neuspjele korake policije, uapšenja i neuspjehe. pa nastavlja: Pre- varili su se. Take afere nijesu baš vrlo tragične i ne stoji uvijek krivica na vlastima, ali one ne mogu sigurno mnogo vladi koristiti, već samo čine narod još nepovjerljivijim. Govori dalje o ve- leizdajničkom procesu gimnazijalaca, pa kaže: Ali postoji li uopće ovdje jedan revolucionarni pokret? Prije istrage to je teško riješiti, ali. ge može s pravom posumjati. Ali izgleda — piše ,Zeit“ — da se hoće da nađu na silu ,pojave“. Apše- nja se množe svakim danom, a trebala bi, da & osnuje i jedna ,crna legija“ slična onoj žalosnoj hrvatskoj legiji iz g. 1909. Možda je to sve iz- mišljeno, te treba pripisati usijanoj fantaziji po- jedinaca, ali je ipak vrlo karakteristična okolnost, da take vijesti u opće niču i da se u štampi re- gistriraju. I tu imaja Srbi još da budu zadovo- ljni sa režimom? Da li je zadovoljan u opće iko u Bosni? Ali ipak — nastastavlja ,Zeit“ — ne smije se u nezadovoljstvu prama režimu još ni- kako tražiti neprijateljstvo prama monarhiji. Bo- sanski narod bio bi pod Austrijom vrlo zadovo- ljan, kad bi mu se priznala politička prava i kad bi mu se pomoglo kulturno i privredno. Ne su- tra ili za jednu godinu, ali za nekoliko decenija Srbi bi bili najjača potpora Habzburške monarhije. Balkanska kriza. Ova je sedmica protekla u nervoznom ras- položenju. Europa je očekivala kakav će odgovor dati Carigrad na notu velevlasti. One su savje- tovale Tursku, neka odstupi Jedrenu i prepusti velevlastima brigu za sudbinu egejskih otoka. Državnici Turske nastojali su, da ne uzmu sami na sebe veliku odgovornost spojenu sa odgovo- rom na notu. sor: divan, da on odluči o ratu ili miru. Međutim su se saveznici: već bili pripravili na eventualnost ponovnog rata. Gešov, bugarski ministar predsjednik, ovlastio je mirovne delegate u Londonu, da izravno stupe u dogovore sa zapovjedništvom vojske na Čataldži, a bugar- ski se je glavni stan vojske približio neprijatelju i premjestio do Dimotike. Nakon zadnjeg poraza, što su ga Turci pretrpjeli na moru, izgubili su i zadnju nađu, što so je polagala u tursku flotu. Pod ovakim auspicijima sastalo se je vijeće u Carigradu. Veliki je vezir u ime sulta- novo otvorio skupštinu, a generalni je tajnik pro- čitao notu velevlasti, Ratni je ministar izvijestio o stanju vojske, a ministar financije o financijama. Generalni je tajnik pročitao exposć ministra iz- vanjskih posala, koji nije mogao prisustvovati skupštini. Zatim se rasplela svestrana debata. Većina je govornika odobravala stanovište vlade, koja je bila odlučila da primi savjete velesila, u nadi, da će od njih dobiti novčane i moralne potpore, te da će one sačuvati Turskoj one zem- lje, što joj preostadoše. Poslije divana sastalo se mimistarsko vijeće, da sastavi odgovor na notu, koji će se uručiti poklisarima velevlasti. Sultan, koji je do zadnjeg časa bio nepopus- tljiv u pitanju Drinopolja, pristao je na to, kad mu je Veliki Vezir saopćio skori poraz turske flote. Zaključak je skupštine u Carigradu primljen sa zadovoljstvom. ,Neus Freie 'Presse“ doznaje iz Carigrada, da je na skupštini palo samo 12 glasova za rat. Glasovanje je bilo tajno. Nijemac o političkom položaju u Dalmaciji. »Ostdeutsche Rundschau“ donosi članak od jednog političara njemačkog nacijonalca, koji se upravo sada nalazi na putovanju po Dalmaciji. U tome članku između ostalog govori: , Klerikalni prvaci još drže, da sa hrvati katolici protivnici pravoslavnih srba zbog vjere, i da će zato vazda ostati vjerni ideji austrijske države. S ovom se pobožnom laži oblijetaju predsoblja ministarstva, pskim se palačama sveudilj tvrdi, da Pavle Popović članak Srbi poglavar, koji ljubi istina mora da to potvrdi. Slavenski je iredentizam danas puno pogibeljniji, kao što nikad ne bijaše onaj talijanski“, Eto kako pišu oni, koji imaju tour i retour besplatan s Lloydovim parobrodima. Razumjeli bismo kad bi ovo pisanje bilo samo turističko, ali zaudara i denuncijantstvom. Ne vide u nama iredentizam samo špiclovi i detektivi, kako , Zeit“ sama zgodno primjećuje, nego žalibože i visoka inteligencija — narodni poslanik. Labavi su ovo temelji, na kojim se hoće da gradi solidna i kompaktna zgrada ! Kratke bilješke. — Bečka Zeit donosi članak o ,velikosrp- stvu“ u Bosni, te zanimivim načinom opisuje pro- vokatere, špiclove i detektivo i druge ličnosti, koje stvaraju i izmišljaju nekakve afere i veleiz. daje jedino iz ličnih gebičnih interesa, pa se nada, visoki krugovi e jednom svršiti ovakom »politikom“. Taj član rvjjedi i za naše prilike kao i za sve pokrajine gdje živu Hrvati i Srbi. Charles Loiseau napisao je u pariškoj »L'Information“ vrlo interesantan članak o pita- nju Skadra. klerikalnoj Španjolskoj počinje se mi- enja kurs. Kralj je Alfonso stupilo u dodir s re- publikancima i liberalima, te antiklerikalima. — U sarajevskom ,,Narodu“ napisao je prof. i i Grci. U njeimu se ističe važnost potrebe graničenja Srbije s Grčkom. — Megju Armenima se raširio jak pokret za autonomiju Armenije. , ovog mjeseca navršilo se stotinu go- dina od smrti njemačkog pisca Wi. Sva fran štampa simpatično pozdra- vlja izbor Poincarea za presjednika francuske re- publike. . — Turska flota izašav iz Dardanela, u su. kobu sgrčkom bila je skoro sva uništena. — Brdo Afos, sa svim svojim manastirima, biće neovisna crkvena autonomija pod protekto- ratom balkanskih saveznih država. Engleška štampa s puno zadovoljstva poz- dravlja izbor Poincarea za predsjednika Francuske. — ,Uorriere della Sera“ ima članak nat- goa Poincare i Italija. U novom predsjedniku rancuske republike, barem po njem _nje- a radu, pisac članka ne vidi Italijina prija- telja. — 18. januara bilježio je u istoriji narodnoj vrlo važnu godišnjicu; Patrijarha Ževanije Jo- vanović umro je toga dana, godine 1748. Historija bilježi dvije velike seobe Srba iz Stare Srbije, ma- tice srpske države. Prva je bila godine 1690. pod patrijarhom Čarnojevićem, a druga 1737. pod Arsenijem Jovanovićem, također patrijarhom peć- skim. Obje seobe imadu isti razlog. Austrijske su vojske naime prodrle daleko n tursku država i pozvale Srbe, da se snjima zajedno bore, Srbi se odazvaše i di ustanak. \Cagjetim, Turci potukoše austrijske čete, a Srbima ne preostade drugo van da-se isele, da tako izbjegnu osveti Turaka. Prigodom druge seobe, koju je, kako re- kosmo, 1737. vodio patrijarh Arsenije Jovanović, navališe Turci na srpske bjegunce, te ih svu silu poklaše. Iseljeni Srbi i oni pod Carnojevićem, kao i oni pod Jovanovićem, naseliše se u Slavoniji i južnoj Ugarskoj, a njihova ispražnjena naselja zauzeše Arbanasi. Manji dio srpskoga naroda ostade međutim u svojoj staroj postojbini. Sa patrijar- hom Arsenijem iseliše se i neke porodice katolič- kih Arbanasa, t. zv. Klimenta. Oni naseliše sela Nikince i Hrtkovce u Srijemu, te su danas po- hrvaćeni. Pećska patrijaršija postojala je još do g. 1766., kad je Turci ukinuše, Nasljednici ovamo doseljenih patrijarha nosili su samo metropolitski naslov sve do g. 1848., kad je karlovičkom me- tropoliti i njegovim nasljednicima podijeljen na- slov patrijara. : — Savezno Vijeće u Svajcarskoj kani uve- sti brojenje ura od 1 do 24, ako na to pristane Austrija i Njemačka. — Bečka , Zeit“ naslovom ,, Bin Reischs- schaden“ donosi uvodni članak, u kojem sije Cuvajev sistem, te kaže, da se nikada nije smjelo ustiti, se u Hrvatskoj postavi komesarijat. Navaljuje na Mađare i na njihovu metodu vla- danja. S Cuvajevim sistemom došlo se je do kri- tičnog momenta, i počinile su se grozne pogreške. Završava člank riječima: Državni je interes nad svakim drugim — nad ugarskim kao i mad mađarskim interesima. — Sastav novoga kabineta u Francuskoj po- vjeren je Briandu. On se primio. — Publicista Mandi izdao je u Beču bro- šaru o odnosima Srbije i Austrije. Brošura je puna običnih laši i Zo : omesar Čuvaj :ostaje, jev tako hoće Khuen. . i 4 — Rusko petrograd etno društvo go- staje u bečkoj dvorskoj operi s najvećim us- pjehom. Dopisi. Pijavičino, 20. siječnja 1913. Dneva 1/I tek. g. ovdješnje društvo ,Na- predak“ imalo je svoju redovitu sjednicu, na joj podpresjednik upozori družinare, da usljed zida na kojem je stajala slika Kraljeva, ista da je od vlage oštećena, stoga neka se ta proda a nabavi druga nova. Družinari prihvatiše taj predlog. Ali od tuda eto kapitala nekom pošte- njakoviću, pa denuncirao na političku vlast druš- samo da vlast intervenira si: Strana 2. jednom davnom sastanku i gozbi zaključili, da će usljed abnormalnih prilika koje vladaju na jugu naše domovine, te kao protest glasovati, da se iz društva slika Njegova Veličanstva izbaci, Ćuci na krovovima znadu da ti ,nekoji“ članovi, na toj gozbi nijesu ni riječi kazali, ali poštenja- ković u svojoj tikvi trebalo je da to izmisli, samo da svojoj poštenoj tužbi dade nekog temelja. Ali babi se gnjelo, šta joj se htjelo! — pa od tuda i tužba našeg poštenjakovića. Istina da oni ,ne- koji“ članovi koje sumnjiči denuncijant, ne zaslu- žaju poštovanja a ni obzira, jer su se pokazali sa svojim vođom što su i kakovi — rušitelji sva- kog mjesnog napretka, mira i ljubavi, te bivše sloge naših otaca i bratskog voljenja, ali od kada je onaj uzeo u svoje ruke vodstvo i upregao svoje volove, od tada sve nizbrdice — ali ipak anonimni nije smio cijelo društvo, kao ni njih, da objeđuje sa nečim što ne stoji na stvari, a o- sobito u današnja vremena kada nas naši nepri- jatelji hoće da prikaža kao nelojalne elemente. Gradske vijesti. Za Crveni Krst. Dubrovački Odbor za sa- kupljanje priloga Crvenom Krstu balk. kršć. na- a na ruke svog predsjednika g. D.ra Melka Čingrijep, rimio je iz Lime svotu od 5360 kruna. O tom od našeg načelnika i narodnog zastupnika g. Dra. Melka Čingrije primili smo ovo pismo: Naša braća u Limi (Peri) poslaše mi brzojavno svotu od K 5360, da razdijelim Crvenom Križu ratujućih Slavena. Od te svote otpremio sam: 2000:- srpskom Crv. Krstu 2000:- crnogorskom Crv. Krstu 1360:- bugarskom Crv. Krstu az s Ovaj plemeniti dokaz živog patriotizma naše braće u dalekoj Limi proizveo je najljepši utisak u cijelom gradu, pa će tako uvjereni smo, i u cijelom našem narodu. Kad stigne popis darova- telja objelodanićemo ga. Dodajemo, da je odbor Crvenog Krsta u Za- dru, kao i onaj u Spljetu primio do sada lijepe svote od naše braće iz Amerike. Oni otkidaju od svojih usta i šalju pomoć našoj braći na Balkanu. Pred ovakim jasnim i svijetlim primjerima raz- vijene narodne svijesti i živog patriotizma prig- nimo glava. Evala im po sto puta! Pribrojivši onome, što se je dosada sakupilo, svota sakupljena od Dubrovačkog Odbora siže do 35.000 kruna. Ovih je dana mjesni Odbor primio iz Crne Gore lijepo zahvalno pismo, kao potvrdu o pri- mitku otpremljenog sanitetskog materijala. Imenovanja. Sudski prislušnici Dr. Frano Finelli i Abram Tolentino imenovani su sucima. Čestitamo ! Svetosavska besjeda. U ponedjeljak, na dan Sv. Save, srpskog narodnog prosvjetitelja, u mjesnom pjev. društvu Slogi biće, kao i svake godine, obična svetosavska besjeda sigrankom, Festanjuli. Ovogodišnjim festanjulima sve- čanosti Sv. Vlaha općina je imenovala gg. Dra. Frana Kulišića i kap. Vicka Miloša. Dr. Ptatčnik povratiće se u nedjelju 26. o. m. te cd tog će dana opet ordinirati. Uvodni članak koji je izašao u 1. br. našega lista pod naslovom Novi Život doni- jela je i praška Union na uvodnom mjestu, a isto Narodny Obzor. Dalmatinka na grčko-turskom bojištu. Među članovima grčkog Crvenog Križa na boji- štu u Epiru nalazi se i jedna Dalmatinka rodom iz gornje Dalmacije a jena više godina u Dubrovniku g.đa Marija Matković, udova prijaš- njeg Lloydovog agenta u Prevezi. Odmah na po- četku balkanskog rata g. Matković zauzela se je ga bosanske naseljenike u Prevezi, koji bijahu o- stali bez krova i pobrinula se, da bi se povratili kući. Zatim je otvorila svoju kuću grčkim ranje- nicima, koje uz pomoć dvaju lječnika najbrižlji- vije njeguje, te im pere i povija rane. Grčka prin- ceza Marija Bo izrazila joj je svoje udi- viljenfe, a grčke novine hvale vrijednu Dalma- tinku te se i mi u tom pridružujemo. Maškarani veljun društva sa umapregje- nje Dubrovnika: i okolice biće na 30 ov. mj. u Bondinu Teatru. Kinematograf. Od prošlog četvrtka pa do kraja poklada neće biti u teatru kinematografskih predstava. | Glavna godišnja skupština ,Hrv, Opć. Glazbe“, so je držala u prošlu nedjelju, u pri- sustvu priličnog broja članova. J su bili odobreni računi sa protićkom od 700 krunaj isražena pohvala vrijednoj upravi. U novu (u- pravu birana su gospoda: L. Bogdan, P. Musap,