| "E

tf \
| eee IZLAZI SVAKE SUBOTE. sses= POJEDINI SRO) ZAPADA 20 PARA
CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DOPISI URRDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO \ PIROPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PO RETKU, A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI
PRETPLATA MINE SMATRA SE PRED. VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RA.

ROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE ZMJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
M PO 1 ČETVRT GODINE RAZMJERNO. > Dubrovnik, 22. februara 1913. lzdavatelj | odgovora! urednik: [VO ARSETE. Godina XXII. — Broj 8. NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

čno pitanje u Bosni berski i do grozote izmoždeni život naše iz kojega i mi veoma rado prenosimo u lašne i smiješne položaje ružnoga utiska. Italija
pere M ui Dalmacije. ove stavke: je oglasila aneksiju Tripolisa prije svršetka rata,
6rc€&go Možemo da nožimo niamse novog po- Kralj Petar i srpska vlada pošurii se da dakle nenrjod i one je neee
i ih i instinkti stupe u doticaj sa Svetim Otcem, eda čim prije Je 98vc vojskom.

Dubrovnik, 21. februara. e : sei e ki gluona stupe u dogovor, izjavljujući se spravnim sklopiti strane podučavati Balkance, da pobjedilac sema
Apsurdno, smiješno, da može uopće i posto- pri i : roma konkordat pod najboljim uvjetima, t. j. kakve pravo na sve zauzete zemlje. Ako to načelo vri-
jeti. neko pitanje glede jezika u Bosni i Herce. U Dalmaciji, i rekbi po novim znacima, \nog Sveta Stolica. Vlada je srpska pače spravila jedi za međsobne odnose europejskih država,
govini; apsurdno i smiješno, istina je, — slije a biće uspjeha, da se označi i oplemeni pitanje kredita, da skupština naime dozvoli ništa ne vrijedi za teritorije turske, kako dokazuju eve

našem slučaju čak i anomalija. Svak, iole kultu. ovaj beznačajan i ropski, anacijonalni ži- manje već 25.000 kruna za troškove poslanika,
ran, pa i nepismen čovjek, na kojem mu drago  vot, širih masa, naše inteligencije i naše koji će pregovore u Rimu voditi. Svaki katolik
kraju »vijeta, ako je čuo za to naše zemlje, zna_ neradine, kafanarske omladine. Novo doba Morao se tomu veseliti, i iskreno velimo, s
i koji narod živi u tim zemljama, ko sačinja : Prese uživali, prateći živim interesom ovo pitanje. Naša  "% h . M 3
žiteljstva tih sesija Mapitijao koga god mr pruža nam dokaza i preveć jasnih, ova 11144 Slovenci su putem moćnih prijatelja svim  \ijeka protiv balkanaca i da bi pored njih Tarci
god: koji jezik mora biti uredovan u tijen ze. naša atmosfera, stoji na vidiku, iza kako  giam, uznastojali, da se to pitanje pospiješi, a i Arnauti i nadalje klali, trijebili, mučili, sijući
miljama — svakće se i začuditi, pa i posumnjati, &asni svijetlo i moć starog i patrijarhal- poznato nam je, da se je u Hrvatskoj stanoviti  Pustoš medju Srbe, Bugare i Grke. Argumenat
da ne mislimo na kakve drage zemlje; svak će nog života, nesklada i nevoljenosti, mrž- red, sve od rodoljuba Hrvata, ponudio za bez. ravnoteže na jadranskom moru ne pogađa bal-
i ne moše da bude negoje- njo i bratske borbe, do užasa grozne i odriažno sveto misije po Balkana. Na io Bečim kance. Ravaoteša, ima de drži baš slobođe bal.
zik onoga naroda koji ta zemlja sačinjava, kojim pogibeljne. Gomila, kako misli Gustav le i Peštanska štampa: ,Presse“, ,Zeit“, ,Tagblatt“, SN: koronarna
ti zao to je prirodno, to jel€eno Bop, sve dotle, dok jakim nastupom po- zbor Lloyd" i sva oak ongniiram tako | 01 TO NIA I m slobodan prsa
dražaja i velike sugestije ne uzmogne da $s i miluju — razne središnje vlasti u Beču j j

i
s

moru

bosanska ne misli tako, ona ima joj se nametne nova ideja, ne ostaje pri-Ših Pešti — podigle sa grozna graju, vičući i pri. teže i slobodne plovitbe Jadranom.
svoje osebno mišljenje. Ona hoće, da uredovni stupačna novim težnjama i novim7mi i da Austro-Ugarska ne smije dopustiti da Ako je onima u Beču i Rimu samo do rav-
jezik, jezik unatrašnjeg općenja na željeznicama slima, pa kad bi se htjelo to primijeniti “Srbija sklopi konkordat s Vatikanom, da diplo- 1,7%... M RE :
bude na psihologij aše U i _ OO ;_ macija mora uložiti sav svoj upliv u Rimu, da  lizaciji i imternacijomalizaciji Jadrana? Zašto is-

: - : a Ć w osujeti konkordat. , Zeit“, Tagblatt“ i ,Pester ključivati od mora samo malene i slabet? Zašto
dimo, da se taj proces najjasnije poka- Lloyd“ idu toliko pr sia da priete Vatikanu Oavourova iilninijva Kinlija protsšica sa ,Miem-
i priznadu svoj rad na potpomaganju stranaca, zuje Vk . svojoj jasnoći baš u ovoj karak- Gyako: »Vidjet ćemo, hoće li Vatikan smjeti po- denblatom poludivlje Arbanase ?
a na štetu domaćih sinova. Tako je i u ovom  terističnoj pojavi novog vremena. Naš na- postiti Srbiji ili slušati Austriju, tu jedina čisto Članak savriava: Bolje je, ljepše i dostojnije
slučaju. Vlada je svojom motivacijom priznala, rod, uvijek misleći na ovaj dio ovamo, katolička država?“ Sada ova lopovaka štampa, 4 šutite, o ne možete govoriti kako se priliči
da je ona zapostavljala sinove zemlje, a nametala zagušen nenaravnim pritiskom moralnog, koja je vodila sramotna i sablažnjiva kampanju  PF8Yi? Jjanima.
< a uz to i materijalnog skučivanja i zaro- 2. Pre as tete, mz "

vo razloga. liivani : s o nji tedila kardinala D.
Vlada namjera, i koće,danjemačkijenik ma Dora oj a dam on anu reakcije" Naga, kad je preminao — sad ovaka štampa Prj, Shit t gmlađinkoa poke 1 Balti.

: ostane i dalje, i to sakonom da bude  PerSkih struja i sfera, u položaju, koji g& qizs glasove u ime katoličke Austrije! Baš da ti o E
sankcionisan. Jedan od glavnih ,razloga“ za to Je stvarao beznačajnikom, postajao je, stane pamet, jer neznaš je li veće humcutarija ili =. Veliki srpski naučenjak Dr. Jovan Skerlić
bio bi taj što na željeznicama 22% činovnika ne  malakšući, da se evolvira, da se zasužnji  bezobraznost. Megjutim malo nam može biti stalo Piše u zadnjem broja ,Srpskog Književnog Gls-
pozna naš jezik, jezik zemlje i naroda. A to znači i dušom za sva vremena. No, jer ideja što onaka štampa piše, ali sudeć i prama stranim
svije DN ola stanje —da je vlada za treba dugo vremena, da kod gomile pro- ps grandssrong: . EEA a a istovi-i i
pune godine za domaće sinove, 3 : s : : O: u 1 Vi se posao, : . .
da ih skoro ni nema na tijem mjestima; to znači dre i da je ona prigrli, to je takva če- nije njezin. Mi Hrvati katolici moramo za to aa nosimo ovdje nekolike retke :
— opet po priznanju same vlade, — da je oma kala i dočekala posve naravni slom i ne- rijeme podignuti svoj glas i uznastojat svim si- : ajmanjih političko-
sve te strance, kroz vrijeme od preko tri dece. uspjeh, jer je, kako veli Gustav le Bon, lama, da sene bude više baratati vjera s politikom  Sdminisfrativnih jedinica u kojima živi naš narod,
nija, toliko milovala, a na štetu domaćih sinova, stara misao jaka da svaku novotariju, mo- u opće, a po gotovo ne onakvom, kakvu zago-
da ti doseljenici nijesu imali, da se naiblaže izra- mentom zbriše, pa po tome razumijemo,  Varaju bečke i peštanske novine.
km MI sio sie a jezik = kako je i inače tradicija i krv znala da Konkordat je u pa potvobit sa obo sizano:

je koja ih kruhom i, mogu ti ljudi . . za katolike, jer moraju imati slobodnu vjera, uz te - :
nopće zauzimati ta mjesta a da ne poznadu jezik Zi 3008. muplaniii sabo tvrde jamčevine ; za kraljevinu Srbiju, jer i ona, sije 00 INE rtg? 208 SAS PRE ND
naroda gdje živu i kome služe? Može li biti Y&Be osjećaje. I taj momenat, u historiji [uo i ave ostale suverene države, koje drže do rodnog jedinstva, i slobodnije no igdje w nje s
smjelijega zahtjeva od toga, da se naime zbog našeg naroda veličajan, u osobitoj i van- sebe, ima pravo. da sama s Vatikanom odnošaje vode nacionalne borbe.“ ......

tih doseljenika, koji iz mržnje prama našem na.  rednoj snazi pokazao je jakost i pleme- uredi, a da ga nitko treći u to ne ulazi — jer o ok o

 

rodu nijesu htjeli naučiti njegov jezik, da se zbog  nitost morala i jakosti naše duše, naše Srbija nije Turska.

 

. rjeci i se. w <-+. Naprednjak nije sasvim izgubio po-
tih doseljenika ima mijenjati karakter zemlje? rase, kohrva TA8e. IR : : +
Može li biti bezobzirnijega zahtjeva od toga? — 0 e: i leo : : krajinski karak ter, ali vrlo energično i i
vdje se događa vanredni, po narodni radi na djela narodnoga vaspitanja, i dosljednije
. probitak odveć koristan, preokret u vo- Zašto Austrija treba no ijedan naš list zastupa ideju potpunog jedin-
: i e đenju i radu mjesnih stranaka. : stva oba dijela našeg naroda. Razumije se da ta-
Saborski poslanici svih stranska slošili su se  đenj mjesnih s Stranke Albaniju sio SRA A MN SA

da podigau svoj glas protiv tog atentata na ka- postoje, ali se je ono trulo, što je u njima RIE. EEE ai:
rakter Bosne i Hercegovine. Trebao je eto ovako bilo, odbacilo i prestoji radi oš Bi 3 Svak se u čuda pita, zašto se Austrija toliko lista izilazi sa bijelim stapcima. List je stekao
jak atentat, pa da se saborske stranke slože. lijepa pojava, koja će donijeti nov šivot zauzimlje za velika Albaniju. Što je za nas Al- simpatija širom e SAVE i najbolji njen

Mi smo potpuno uvjereni, da će narodni za. 1onši i više impulsivnosti " banija, da se radi nje već mjeseca živi u vječnom / živi pisac, onaj koji je Dubrovnika povratio je-
stupnici bosanskog sabora svi složno, svi kdo je- ' P " ssmopcagora strahu i podnosi toliko žrtava. Na sva ova pita- dan dio stare književne slave, & Ivo Vojnović,
dan, ponosno odbiti ovaj napadaj na nacionalni %& narodne ideale, Iza staloženja svih nja nalazimo odgovor u ,Oesterr. Rundschau“ iz Pisac Dubrovačke Tvilogije i Smrti Majke Jugo-
karakter zemlje, jer svaki onaj koji bi i malo htio  Stranačkih strasti po Dalmaciji, povodom pera baruna Chlumeckog. U tome članka ,O R«, vića, nedavno je pisao mlađim borcima oko Ne
da popusti u jednom ovako sudbonosnom pitanju,  Značajnih manifestacija za oslobodioce Ko- stoji ovo: Nama treba jedna jaka Albanija radi  Prednjaka: ,Pratim u vašu borbu. Jedina koja
ne bi bio narodni čovjek i ne bi bio dostojan po- sova, za junačke podvige naše braće na "4 & ne radi arbanasa. U smisla austro-u- ima budućnost za sebe A e :
vjerenja narodnoga kojim je biran; svaki takav Balkanu, nastao je bio neki ugodni zas.  Sereke a dosljedno i njemačke politike, Albanija Iznosimo ove riječi po profesora Skerlića,
bi više bio narodni izdaji , : , je bio neki ugodni zas. ; oj i neka služe omladini kao poticalo, a osobito onima

o izdajica nego li slabić. toj u rotunarodnoj bosti. ua 4 ila ima da bude zadnja utvrda, obranbeni zid protiv RAVE NEON I

Mi smo potpuno uvjereni, da će složni na- P : , a ge trošili slavenskog prodiranja na Adriju. Ona mora da oko »Naprednjaka , Ovaj lijepi Skerlićev članak,
rodni zastupnici kad li tad li morati pobjediti, narodnu energiju, a to je međutim zbli- uđe protuteža pojačanoj Srbiji, te napokon Alba. pun originalnih ideja nastojaćemo prenijeti u jed-
jer će s njima biti vas narod; ali se čudom ču.  žilo mnoge ljude, koji se do jučer osobno nija nam predstavlja zadnji most, preko kojega nom od narednih brojeva.
dimo, kako vlada može zahtjevati da narod bude  napadahu, Zbližiše se svi po Dalmaciji, će Srednja Europa skoro NEKO vršiti svoj
zadovoljan takvim sistemom, takvim postupanjem onda, kada je ,Dan“ pozivao ravaše, upliv, moć, naprem zapadnom 1 kanu. Svaka
prama njemu! da se e sami ilo točna je pojedina od ovih triju fankcija (bedem, pro- Proročanstvo Mazzini-a.

: : i Aust ku i za Njemačku M
i taj korak, naročito so to opaža ovdje kotača i modi), “nuna značenja. Mi snamo što bi _ , Duboki mislilac, veliki Mazeini, napisto je
N dob vi u Šibeniku, donio je osobita ploda. U ni- to značilo, kad bi Slavenstvo prodrlo i na ovaj 8: 1871, — dakle nazad pune čelrđevt i doje
ovo doba na vidiku. ;oinom se gradu Dalmacije nije tako na. dio jadranske obale; to bi bla propast naše jadran godina — ov0_oijetk. aji: SOA
: napadalo i vrijeđalo i do beskrajne lu. ske pika, a slobodni put sui eri "Slavonski će marodi nadvladati Torsko, i
: dosti :iz mržnje dolazil sada moru bio bi nam prepriječen. Jasno je, i ti wr i
Ove nove prilike, od ne male zama- nigdje kao podni Re ljeća bili dirnuti i velikonjemački interesi. taziii 10 MN PE o
ki . u. no ta Niiedan njemački državnik ne smije se oglu. Pene prije......... Ali propast jedne suameno-
šitosti, kadre su da pobude na osobito sloga primila. Osim manifestacija na ulici jeka sje 2 i će blizu &
i ; i 01, šiti ji, da njemački upliv sora da siže Vi SR GJ ao NA
razmišljanje, te ovo doba, iza krvavih u vrijeme općeg manifestovanj on ača iš ioni ia 29500......v šeće M
. e a, ovdje se do Adrije. Sve ove funkcije može da ispuni je- ' :
dana balkanskog kreševa, i u osvitku još jo pokazala solidarnost i još bolje afir« dino jedna velika i jaka Albanija jo szepežnn -e-Svunji E SD SAS
većih bojeva i većeg prolijevanja krvi na misala dragim sredstvima, čiji rezultati _ A sad nek nam bar. Chlumecky još kaše, ?emlji, bez vjerske istomišljenosi, bee sajednič-
Balkanu, možamo prosmatrati sa gledišta, dadu nas uvjeriti, da se nalazimo u jed. kako dolazi do toga, da austrijski Sloveni moraju kih aje < težnja
do nedavna jako preziranog; a koje se noj posve novoj eri, u jednom posve no. “tititi to vitenjanoiho dt i

 

 

 

 

je neposredno nametnulo svima, radi svoje

važnosti i i. Da je balkan. vome vremenu, wa at SAVE SREO oprem
ska nacijonalna vojna, u horbi za slobodu Šibenik 13, februara 1913. Srbija Italiji. osvajslačka rasa opkoljena i pridašena kršćanskim
ugnjetavanima, donijela obilje promjena narodima, nije od vjekova niti jedne
posvuda, a naročito ovamo, kod nas, u M. Bartulica. Rimska Tribuna je pisala, da Crno- ideje, niti jedne pjesme, niti jednog industrijal-
Dalmaciji, možemo da razabiremo iz mno- gorci i Srbi uzalud prolijevaju krv kod nog otkrića, a broji manje od dva milijuna duša
gih i premnogih stvari. Upravo neko čudo Srbila i V m kada ve Ta s aii di Or, io ie dada Biroa, te
događa se među nama, i podahnuti us. Sr velesile, a ne okupacija, nije čeznu sa pobunom. A da se ova pobuna ,
hićenjem nad pobjedama naše srpskohr- ja atikan. mjerodavna. Beogradska vladina Samo q, da se preokrene u

i
%
g
E
zi

So sa sjen s saka sao. Bvotla Iron org trtni: Ir too sisi aa E I le
uu našem, do jučer jako ku. prava, govoreći kako je iza rata došlo irod lošaj omlješao : trvenja tlačenja

kavnom i bezličnom, a danas vanredno pod Srbiju i više katolika, i kako će sobe ra zauzeli Krti rannki Sedis ova eišjica 39 ji dije
i novom ambijentu, u kome se kreće cio Srbija da stupi u vezu sa Sv. Stolicom radi ono što inače me bi radila i što kostredicira — Zialije“,

i - ovaj život, nacijonalni i anacijonalni, štre- radi konkordata, donosi vrlo lijep članak, cijeloj prošlosti, ne mora i javno mnijenje dolaziti , e njegovoj političkoj oporuci.

H