gassu (|ZLAZI SVAKE SUBOTE, GueGam

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEĐA: ZA DU
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO.
DINU KRUNA 10.— ZA INO EMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED
BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.
+: ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :-

ag

CRVENA 1

19. aprila 1913.

Izjava ruskog ministarstva inostranih
dijela i pitanje Skadra.

Dubrovnik, 18. aprila.

Balkanski je rat pri kraju. Izuzev unu-
trašnja pitanja među saveznicima, još je
jedino skadarsko pitanje ostalo otvoreno.
Dok je još sve bilo u neizvjesnosti glede
držanja Rusije, i dok se gledalo što će
ona da radi, rusko ministarstvo inostra-
nih djela izdalo je izjavu o tom pitanju.
U kratko rečeno: Rusija je od početka
balkanskog rata, koliko je mogla, r«dila
za balkanske Slavene, u čemu je mnogo
i uradila. ali, htijući pod svaku cijenu
izbjeći evropski rat, popustila je u pita-
nju Skadra, i pristala da pripane Ar-
baniji.

Petrogradski Praviteljstveni Vjesnik do-
nio je ovu izjavu:

Kad je skadarsko pitanje već bilo ri-
ješeno, Car je velikodušno poslao . pripo-
moć narodu crnogorskome, a ujedno je
Kralju prijateljski saopšteno, da bi nosio
na sebi tešku odgovornost u slučaju da
produži otpor. Zatim je Kralj dobio sa-
vjet da odustane od svojih ličnih pogleda
i da Crnogorce ne osudi na beskorisne
žrtve. Ovi su koraci ostali kod Kralja
Nikole bezuspješni. Po tome je jasno bilo,
da on računa na bacanje Rusije u jedan
veliki evropski rat. Ruska vlada, usljed
toga, morala je uzeti potrebne mjere da
prinudi Kralja Nikolu da se pokori odluci
Velikijeh Sila. Carska Vlada ne gubi
nadu, da će Crna Gora "prekinuti svoja
uporna  nastojavanja, smatrajući da je
njezino samoljublje zadovoljeno tim što
se pokorava evropskoj volji, koju pred-
stavlja Gapozantna interaacionalna flota,
Za taj će slučaj Evropa nači sredstva,
da nadoknadi crnogorskome narodu žir.
tve, koje je imao za opsadu Skadra. Car-
ska Vlada ne može smetnuti iz vida svoju
primordijalnu odgovornost pred narodom
ruskim, da se ne prolije krv ruska nego
ako bi interesi otadžbine to tražili. Ru-
sija, velika sila slavenska i pravoslavna,
neće nikada žaliti pomoć i žrtve za svoju
braću, ali s druge strane ovi potonji
imaju dužnost da respektuju savjete što
im daje Rusija. Ova ne zloupotrebljuje
to svoje pravo, a braća treba da se sjete
da ako se mi ponosimo njihovim uspje-
sima ove ne bi bili mogli postići bez Ru-
sije, koja im je dala život i koja im je
i još potrebna u radosti kako u žalosti,
osobito za uzajamno izmirenje, bez ko-
jega ovi narodi ne mogu postići ni snage
ni napretka,

*

Na ovo rusko saopćenje crnogorska je
vlada kroz Glas Crnogorca ovako odgo-
vorila :

U gorepomenutom službenom saop-
štenju Ruske Vlade, koji je juče publi-
kovan u Praviteljstvenom Vjesniku, du-
žnost nam je sa žaljenjem pomenuti neka
mjesta koja nas utvrđuju u ubjeđenju,
da ruska diplomacija ne raspolaže tačnim
informacijama.

Ističomo na pr. sljedeće mjesto: ,Za-
tim je Kralj dobio savjet da odustane od
svojih ličnih pogleda i da Crnogorce ne
osudi na beskorisne žrtve“.

Njegovo Veličanstvo Kralj neće u ovi-
jem riječima da vidi kao nekakvo poti-
canje naroda prema svome Vladaocu: to
bi se protivilo svim zakonima morala, pa
za to mi ovo mjesto pripisujemo potpu-
noj neobaviještenosti Ministarstva Ino-
stranih Djela. U Crnoj Gori volja naroda
identična je sa voljom Vladaoca i ona
ima za jedini cilj čast i blagostanje ota-
džbine, Što se pak tiče tvrđonja, da je
Kralj htio da uvuče Rusiju u jedan evrop-
ski rat, mi naprotiv tvrdimo, da je Ni.

V. molilo Rusiju da ne zagazi u rat is
ključivo za to da pomogne Crnoj Gori,
To bi mogli najjasnije dokazati službeni

dokumenti 14. februara i 22. marta, pa.

za to bi smo mi bili blagodarni Carskoj
Vladi, da iznese dokumente na kojima
osniva to svoje tvrđenje.

Crna Gora se potpuno saglašava sa

deklaracijom Carske Vlade, da se'ruska
krv ne smije  prolijevati nego za in.

terese ruske otadžbine, Pa i sama Crna
Gora nije nikada prolila dragocjenu krv
svojih sinova nego kad su to tražili čast
i spas Otadžbine, narodne tradicije i cr-
nogorska slavna prošlost.

Crnogorski je narod duboko dirnut
blagovoljenjem iskazanim od Nj. Velič.
Cara prema Crnoj Gori šiljanjem žita za
siromašne familje ratnika, kao i živom
simpatijom svih klasa ruskoga naroda
proma Crnoj Gori u ovom oslobodilačkom
ratu.

*

Izjavom ruske vlade nestalo je neiz-
vjesnosti u pitanju Skadra: sve velesile
a s njima i Rusija pristadoše da Skadar
pripadne novosnovanoj arbanaškoj državi.
Izjava ruske vlade, štampana u ruskim
novinama, naime saopćenje ruskog minis-
tarstva inostranih djela na široko i na
tanko tumači rad Rusije za balkanske
Slavene i njeno popuštanje u pitanju
Skadra.

Jedno od najvećih koristi što je ispo-
slovala ruska vlada jest lokalizovanje bal-
kanskoga rata. Rusija i Francuska su
postigle, odmah u početku rata, terito-
rialnu nezainteresovanost evropskih / sila
i lokalizaciju rata.

To je bez sumnje najveći uspjeh Ru-
sije.

Rusija je uspjela da Arbanija ne bude
onako velika kako je tražio Trojni Savez.

Ali što se tiče Skadra, rusko mini-
starstvo tumači, da bi Skadar bio od
štete Crnojgori. Skadar je arbanaški; Crna
Gora ima već do sada velik broj poda-
nika Arbanasa, koje nije mogla asimilo-
vati, a sa Skadrom dobiva ih još, i to u
vrlo znatnom broju. Taj prirast Arbanasa,
još sada graničeći sa arbanaškom drža-
vom, bio bi samo od omete i štete po
Crnu Goru.

+

Izjava i tumačenja ruskog inostranog
ministarstva naiđoše na jake komente u
ruskoj štampi, Novoje Vremja je nepomir-
ljivo sa držanjem ruske diplomacije. Des-
nica je u Dumi odobrila politiku Saso-
novu. Tako je u Rusiji sada nastala
polemika pro i contra vladi, a potonji su
jači, pretežniji dio javnoga mišljenja.

+

A opsjedanje Skadra? — Srbija je
naredila da njene četo obustave svaku
akciju protiv Skadra. Uprkos toga, Crna
gora se riješila da sama nastavi opsadu.

Srbija je sasvim taktično i razumljivo
postupila. Jedan dio Evrope htio je, da
»prkosenje“ velesilama pripiše u grijeh
samo Srbiji, jer da Crnagora bez srpske
pomoći ne bi mogla držati opsadu i ne
pokoriti se odluci velesila. To je mogao
da bude i razlog postupanju protiv Srbije,
Kad je već i Rusija pristala da Skadar
bude arbanaški, a ne crnogorski, onda će

on doista i biti, pa srpske čete odustale %

ili ne, pokorilo se ili no pokorile,

Tijem što su srpske čete odustale od
akcije protiv Skadra, nije počinjeno na-
puštanje Crne Gore, nego je čak to
moralna pomoć Srbije Crnoj gori. Jer
srpska pomoć ne bi slomila odluku vele-
sila niti bi pomogla Crnoj gori, jer jo

 

psih“ ula

kasno; dočim bi škodilo samoj Srbiji,
dosljedno Srpstvu, a tim i Crrfoj_ gori.
Srpska je pomoć mogla biti dragocjena
u početku opsade, ali, jači su je doga-
daji preskočili.

 

-Srpsko-bugarski savezni
ugovor.
(Veoma važan članak ,Samouprave“).

Prekosinoć, smo primili iz Beograda ovaj

O kooRAD 17. — Večeras po prvi put ulazi
službena Samouprava meritornije u fiitanje srp-
sko-bugarskoga saveznog ugovora. Povodom izjava
u ju, izjava Daneva i pisanja Mir-a, koji
se svi pozivaju na striktno vršenje prvobitnog
saveznog ugovora, kaže: ,,Bugari su posve u
pravu, da se ugovori državni moraju poštivati.
Pitanje je, da li je umjesno, da se o tome tako
često, više nego treba, ne samo novinari nego i
neke ruke službeni krugovi izjašnjavaju. Ako u
Sofiji misle, da je to mudro, mi mislimo da bi
bilo mudrije postupati drugačije, jer ima još je-
dno opšte priznato načelo međunarodnog prava,
a to, da se ugovori moraju držati, ali uz pretpo-
stava odredenih pretpostava. Rebus sic stantibus
ima prilika, kada se ne smije tružiti od jedne
ugovorne stranke bezuslovno ispunjenje ugovora,
ako su se prilike promjenile na korist jedne, a
na štetu druge stranke; naročito ako su se pri-
like jedne stranke poboljšale saradnjom druge
stranke, koja dolazi u teži položaj. U konkretnom
slučaju je ta droga stranka Srbija, koja je po-
magala Bugarskoj ne toliko po ugovornoj formalnoj
obavezi, koliko poglavito po dobroj volji i širo-
kom shvaćanju zajedničkih savezničkih interesa.
Savez ne bi bio mogao postići te uspjehe i pot-
puno pobijediti protivaika, da je Srbija samo vrlo
striktno vršila samo svoje formalne obaveze ugo-
vora. Dosadašnja praksa za vrijeme rata izmije-
nila je ugovor. Prva izmjena došla je po želji i
i u korist Bugarske, i nije se zadržalo samo na
toj jednoj izmjeni. U istom smislu i u istom
pravcu ako se dakle sa srpske strane traži revi-
zija ugovora nije to
ali je predpostava, da želja održati savez bude
jednaka na obim stranama. Dalje, obje strane tre-
baju da u savezu imadu zaštićene svoje bitne in-
terese. Savez ne smije jednu stranu stavljati u
odvisnost od druge, a drugoj davati lavovske dje-
love. Argumenat, da je u Macedoniji samo bu-
garsko stanovništvo, po faktima i po mišljenju
sviju stručnjaka nije ispravan. Stanovništvo je
neka mješavina, a svi kulturni spomenici i obi-
čaji narodni srpskoga su izvora. Pa taj argume-
nat i kad bi stajao nije dovoljan za pobijanje
zahtjeva da se revidira ugovor. Srbija i Bugar-
ska nalaze se sada u položaju Španije i Francu-
ske, koje su morale mijenjati ugevor glede Ma-
roka usljed uplitanja Njemačke, kojoj je Franca-
ska morala činiti ustupke. Treba dakle ispitati
nove prilike i prilagoditi im ugovore u interesu
saveza i obaju strana.

 

Vijesti sa Balkanu.

Rezultat istrage o , mučeniku“ Paliću.

Istražna komisija u poslu fratra Palića dala je
pirati Palićevo tijelo da ustanovi uzroke smrti,
Sada se službeno javlja, da je bilo ustanovljeno da
je Palić bio ubijen iz velike daljine i to od više hi-
taca iz puške. Na njegovom tijelu se nije mogao
naći trag kakovih udaraca ili boda bajunete. Ova
službena utvrđenja oprovrgavaju na najsvečaniji
način priču o mučeničkoj smrti fratra Palića, koju
je najprije ,N. F. Presse“ objelodanila, Kako se
ustanovilo : ova je priča bila izmišljena od priora
bečkog franjevačkog samostana, koji ju je onda
saopćio židovskim bečkim novinarima. Ovako je
eto svršila i ova druga famozna afera potpunim
porazom bečke židovske štampe i njenih nada-
hnitelja.

Crna Gora ne da Skadra.

Sa Cetinja javljaju ovo: Vijesti, koje donose
strano novine da će Crna Gora radi
nja srbijanske vojske popustiti u pitanju Ska-
dra, potpuno su neosnovane. Crna Gora, i

 

protiv ugovora. niti saveza,

VATSKA aa

izdavatelj i odgovoral urednik: IVO ARSETE. Godina XXIII. — Broj 16.

 

Domaće vijesti.

Za ea Noeceke duzi h Ze
šega Hrvata Amerikanca, koji je znao prve dr-

politikom.
Prvi mu je na to odgovorio ovim pismom :
Washington D, C. dne 8. ožujka 1913.
Moj dragi gospodine! Hvala Vam za knjigu,
koja ste mi poslali o pitanju, koje zabrinjuje pa-
triote, i koje je sad podvrgnuto sudu oružja na
Balkanu. Ja sam čitao dosta o ovom predmetu,
no biće mi osobito veselje čitati ovo djelo, koje

j, koju

Drugi mu je odgovorio: Sir. Vaše sam pi-
smo od 5. o. mj. primio, i dozvolite mi, da Vas
zamolim, da primite moju najsrdačniju hvala za

Jer je ovo djelo od povjesne i diplomatičke
vrijednosti, to ću ga, kad ga pročitam s Vašom
dozvolom, a na moje veselje pohraniti u knjižnicu
državnog odsjeka za vanjske poslove. Ja sam,
gospodine Vaš pokoran sluga W. J. Bryan.

Mi se eto možemo ponosit s našim Hrvatima
u Americi. Kod nas i mnogi za narodnu politiku
odgovorni ljudi i ne odgovaraju na pisma, koja
im pišu ljudi, koji su im mnogo bliži, nego li je
g. Krmpotić g. Marshallu i Bryanu ...

Šteta usljed krupe. Pišu nam s Mljeta: Noću

ostrva silnu štetu, otuče tek propupčalu mlađicu
lozu i dijelom buhač i ostalo povrće. iznosi
od 70 do 80 tisuća kruna. Osobito je nanijelo
štete selu Blato i djelomično Babinopolju.
Sreća je samo, da zrna krupe nijesu bila
odveć velika, ali je množine bilo mnogo, da je
sutra dan osvanulo polje po metra pod krupom.
+ Vicko Butijer. Prošle sedmice u petak umro
je u Spljetu čestiti Srbin g. Vicko Batier. Od
rane mladosti neprestano je živo sudjelovao i
radio za opću nam narodnu stvar, Pun energije
i volje mnogo je koristio. Bio je više godina taj-
nikom općinskim, a kao takav mnogo je radio za
težački svijet. U Spljetu je izdavao nazad godina
»Draškov Raboš“ kojim je nemilo šibao sistem.
Radi toga bio je optužen s veleizdaje, odsjedao
je 11 mjeseca u istražnom zatvoru, a na raspravi
je bio od porote jednoglasno riješen. Slava Vicku

Butieru!