gassu (|ZLAZI SVAKE SUBOTE, GueGam CIJENA JE LISTU UNAPRIJEĐA: ZA DU BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO. DINU KRUNA 10.— ZA INO EMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. +: ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :- ag CRVENA 1 19. aprila 1913. Izjava ruskog ministarstva inostranih dijela i pitanje Skadra. Dubrovnik, 18. aprila. Balkanski je rat pri kraju. Izuzev unu- trašnja pitanja među saveznicima, još je jedino skadarsko pitanje ostalo otvoreno. Dok je još sve bilo u neizvjesnosti glede držanja Rusije, i dok se gledalo što će ona da radi, rusko ministarstvo inostra- nih djela izdalo je izjavu o tom pitanju. U kratko rečeno: Rusija je od početka balkanskog rata, koliko je mogla, r«dila za balkanske Slavene, u čemu je mnogo i uradila. ali, htijući pod svaku cijenu izbjeći evropski rat, popustila je u pita- nju Skadra, i pristala da pripane Ar- baniji. Petrogradski Praviteljstveni Vjesnik do- nio je ovu izjavu: Kad je skadarsko pitanje već bilo ri- ješeno, Car je velikodušno poslao . pripo- moć narodu crnogorskome, a ujedno je Kralju prijateljski saopšteno, da bi nosio na sebi tešku odgovornost u slučaju da produži otpor. Zatim je Kralj dobio sa- vjet da odustane od svojih ličnih pogleda i da Crnogorce ne osudi na beskorisne žrtve. Ovi su koraci ostali kod Kralja Nikole bezuspješni. Po tome je jasno bilo, da on računa na bacanje Rusije u jedan veliki evropski rat. Ruska vlada, usljed toga, morala je uzeti potrebne mjere da prinudi Kralja Nikolu da se pokori odluci Velikijeh Sila. Carska Vlada ne gubi nadu, da će Crna Gora "prekinuti svoja uporna nastojavanja, smatrajući da je njezino samoljublje zadovoljeno tim što se pokorava evropskoj volji, koju pred- stavlja Gapozantna interaacionalna flota, Za taj će slučaj Evropa nači sredstva, da nadoknadi crnogorskome narodu žir. tve, koje je imao za opsadu Skadra. Car- ska Vlada ne može smetnuti iz vida svoju primordijalnu odgovornost pred narodom ruskim, da se ne prolije krv ruska nego ako bi interesi otadžbine to tražili. Ru- sija, velika sila slavenska i pravoslavna, neće nikada žaliti pomoć i žrtve za svoju braću, ali s druge strane ovi potonji imaju dužnost da respektuju savjete što im daje Rusija. Ova ne zloupotrebljuje to svoje pravo, a braća treba da se sjete da ako se mi ponosimo njihovim uspje- sima ove ne bi bili mogli postići bez Ru- sije, koja im je dala život i koja im je i još potrebna u radosti kako u žalosti, osobito za uzajamno izmirenje, bez ko- jega ovi narodi ne mogu postići ni snage ni napretka, * Na ovo rusko saopćenje crnogorska je vlada kroz Glas Crnogorca ovako odgo- vorila : U gorepomenutom službenom saop- štenju Ruske Vlade, koji je juče publi- kovan u Praviteljstvenom Vjesniku, du- žnost nam je sa žaljenjem pomenuti neka mjesta koja nas utvrđuju u ubjeđenju, da ruska diplomacija ne raspolaže tačnim informacijama. Ističomo na pr. sljedeće mjesto: ,Za- tim je Kralj dobio savjet da odustane od svojih ličnih pogleda i da Crnogorce ne osudi na beskorisne žrtve“. Njegovo Veličanstvo Kralj neće u ovi- jem riječima da vidi kao nekakvo poti- canje naroda prema svome Vladaocu: to bi se protivilo svim zakonima morala, pa za to mi ovo mjesto pripisujemo potpu- noj neobaviještenosti Ministarstva Ino- stranih Djela. U Crnoj Gori volja naroda identična je sa voljom Vladaoca i ona ima za jedini cilj čast i blagostanje ota- džbine, Što se pak tiče tvrđonja, da je Kralj htio da uvuče Rusiju u jedan evrop- ski rat, mi naprotiv tvrdimo, da je Ni. V. molilo Rusiju da ne zagazi u rat is ključivo za to da pomogne Crnoj Gori, To bi mogli najjasnije dokazati službeni dokumenti 14. februara i 22. marta, pa. za to bi smo mi bili blagodarni Carskoj Vladi, da iznese dokumente na kojima osniva to svoje tvrđenje. Crna Gora se potpuno saglašava sa deklaracijom Carske Vlade, da se'ruska krv ne smije prolijevati nego za in. terese ruske otadžbine, Pa i sama Crna Gora nije nikada prolila dragocjenu krv svojih sinova nego kad su to tražili čast i spas Otadžbine, narodne tradicije i cr- nogorska slavna prošlost. Crnogorski je narod duboko dirnut blagovoljenjem iskazanim od Nj. Velič. Cara prema Crnoj Gori šiljanjem žita za siromašne familje ratnika, kao i živom simpatijom svih klasa ruskoga naroda proma Crnoj Gori u ovom oslobodilačkom ratu. * Izjavom ruske vlade nestalo je neiz- vjesnosti u pitanju Skadra: sve velesile a s njima i Rusija pristadoše da Skadar pripadne novosnovanoj arbanaškoj državi. Izjava ruske vlade, štampana u ruskim novinama, naime saopćenje ruskog minis- tarstva inostranih djela na široko i na tanko tumači rad Rusije za balkanske Slavene i njeno popuštanje u pitanju Skadra. Jedno od najvećih koristi što je ispo- slovala ruska vlada jest lokalizovanje bal- kanskoga rata. Rusija i Francuska su postigle, odmah u početku rata, terito- rialnu nezainteresovanost evropskih / sila i lokalizaciju rata. To je bez sumnje najveći uspjeh Ru- sije. Rusija je uspjela da Arbanija ne bude onako velika kako je tražio Trojni Savez. Ali što se tiče Skadra, rusko mini- starstvo tumači, da bi Skadar bio od štete Crnojgori. Skadar je arbanaški; Crna Gora ima već do sada velik broj poda- nika Arbanasa, koje nije mogla asimilo- vati, a sa Skadrom dobiva ih još, i to u vrlo znatnom broju. Taj prirast Arbanasa, još sada graničeći sa arbanaškom drža- vom, bio bi samo od omete i štete po Crnu Goru. + Izjava i tumačenja ruskog inostranog ministarstva naiđoše na jake komente u ruskoj štampi, Novoje Vremja je nepomir- ljivo sa držanjem ruske diplomacije. Des- nica je u Dumi odobrila politiku Saso- novu. Tako je u Rusiji sada nastala polemika pro i contra vladi, a potonji su jači, pretežniji dio javnoga mišljenja. + A opsjedanje Skadra? — Srbija je naredila da njene četo obustave svaku akciju protiv Skadra. Uprkos toga, Crna gora se riješila da sama nastavi opsadu. Srbija je sasvim taktično i razumljivo postupila. Jedan dio Evrope htio je, da »prkosenje“ velesilama pripiše u grijeh samo Srbiji, jer da Crnagora bez srpske pomoći ne bi mogla držati opsadu i ne pokoriti se odluci velesila. To je mogao da bude i razlog postupanju protiv Srbije, Kad je već i Rusija pristala da Skadar bude arbanaški, a ne crnogorski, onda će on doista i biti, pa srpske čete odustale % ili ne, pokorilo se ili no pokorile, Tijem što su srpske čete odustale od akcije protiv Skadra, nije počinjeno na- puštanje Crne Gore, nego je čak to moralna pomoć Srbije Crnoj gori. Jer srpska pomoć ne bi slomila odluku vele- sila niti bi pomogla Crnoj gori, jer jo psih“ ula kasno; dočim bi škodilo samoj Srbiji, dosljedno Srpstvu, a tim i Crrfoj_ gori. Srpska je pomoć mogla biti dragocjena u početku opsade, ali, jači su je doga- daji preskočili. -Srpsko-bugarski savezni ugovor. (Veoma važan članak ,Samouprave“). Prekosinoć, smo primili iz Beograda ovaj O kooRAD 17. — Večeras po prvi put ulazi službena Samouprava meritornije u fiitanje srp- sko-bugarskoga saveznog ugovora. Povodom izjava u ju, izjava Daneva i pisanja Mir-a, koji se svi pozivaju na striktno vršenje prvobitnog saveznog ugovora, kaže: ,,Bugari su posve u pravu, da se ugovori državni moraju poštivati. Pitanje je, da li je umjesno, da se o tome tako često, više nego treba, ne samo novinari nego i neke ruke službeni krugovi izjašnjavaju. Ako u Sofiji misle, da je to mudro, mi mislimo da bi bilo mudrije postupati drugačije, jer ima još je- dno opšte priznato načelo međunarodnog prava, a to, da se ugovori moraju držati, ali uz pretpo- stava odredenih pretpostava. Rebus sic stantibus ima prilika, kada se ne smije tružiti od jedne ugovorne stranke bezuslovno ispunjenje ugovora, ako su se prilike promjenile na korist jedne, a na štetu druge stranke; naročito ako su se pri- like jedne stranke poboljšale saradnjom druge stranke, koja dolazi u teži položaj. U konkretnom slučaju je ta droga stranka Srbija, koja je po- magala Bugarskoj ne toliko po ugovornoj formalnoj obavezi, koliko poglavito po dobroj volji i širo- kom shvaćanju zajedničkih savezničkih interesa. Savez ne bi bio mogao postići te uspjehe i pot- puno pobijediti protivaika, da je Srbija samo vrlo striktno vršila samo svoje formalne obaveze ugo- vora. Dosadašnja praksa za vrijeme rata izmije- nila je ugovor. Prva izmjena došla je po želji i i u korist Bugarske, i nije se zadržalo samo na toj jednoj izmjeni. U istom smislu i u istom pravcu ako se dakle sa srpske strane traži revi- zija ugovora nije to ali je predpostava, da želja održati savez bude jednaka na obim stranama. Dalje, obje strane tre- baju da u savezu imadu zaštićene svoje bitne in- terese. Savez ne smije jednu stranu stavljati u odvisnost od druge, a drugoj davati lavovske dje- love. Argumenat, da je u Macedoniji samo bu- garsko stanovništvo, po faktima i po mišljenju sviju stručnjaka nije ispravan. Stanovništvo je neka mješavina, a svi kulturni spomenici i obi- čaji narodni srpskoga su izvora. Pa taj argume- nat i kad bi stajao nije dovoljan za pobijanje zahtjeva da se revidira ugovor. Srbija i Bugar- ska nalaze se sada u položaju Španije i Francu- ske, koje su morale mijenjati ugevor glede Ma- roka usljed uplitanja Njemačke, kojoj je Franca- ska morala činiti ustupke. Treba dakle ispitati nove prilike i prilagoditi im ugovore u interesu saveza i obaju strana. Vijesti sa Balkanu. Rezultat istrage o , mučeniku“ Paliću. Istražna komisija u poslu fratra Palića dala je pirati Palićevo tijelo da ustanovi uzroke smrti, Sada se službeno javlja, da je bilo ustanovljeno da je Palić bio ubijen iz velike daljine i to od više hi- taca iz puške. Na njegovom tijelu se nije mogao naći trag kakovih udaraca ili boda bajunete. Ova službena utvrđenja oprovrgavaju na najsvečaniji način priču o mučeničkoj smrti fratra Palića, koju je najprije ,N. F. Presse“ objelodanila, Kako se ustanovilo : ova je priča bila izmišljena od priora bečkog franjevačkog samostana, koji ju je onda saopćio židovskim bečkim novinarima. Ovako je eto svršila i ova druga famozna afera potpunim porazom bečke židovske štampe i njenih nada- hnitelja. Crna Gora ne da Skadra. Sa Cetinja javljaju ovo: Vijesti, koje donose strano novine da će Crna Gora radi nja srbijanske vojske popustiti u pitanju Ska- dra, potpuno su neosnovane. Crna Gora, i protiv ugovora. niti saveza, VATSKA aa izdavatelj i odgovoral urednik: IVO ARSETE. Godina XXIII. — Broj 16. Domaće vijesti. Za ea Noeceke duzi h Ze šega Hrvata Amerikanca, koji je znao prve dr- politikom. Prvi mu je na to odgovorio ovim pismom : Washington D, C. dne 8. ožujka 1913. Moj dragi gospodine! Hvala Vam za knjigu, koja ste mi poslali o pitanju, koje zabrinjuje pa- triote, i koje je sad podvrgnuto sudu oružja na Balkanu. Ja sam čitao dosta o ovom predmetu, no biće mi osobito veselje čitati ovo djelo, koje j, koju Drugi mu je odgovorio: Sir. Vaše sam pi- smo od 5. o. mj. primio, i dozvolite mi, da Vas zamolim, da primite moju najsrdačniju hvala za Jer je ovo djelo od povjesne i diplomatičke vrijednosti, to ću ga, kad ga pročitam s Vašom dozvolom, a na moje veselje pohraniti u knjižnicu državnog odsjeka za vanjske poslove. Ja sam, gospodine Vaš pokoran sluga W. J. Bryan. Mi se eto možemo ponosit s našim Hrvatima u Americi. Kod nas i mnogi za narodnu politiku odgovorni ljudi i ne odgovaraju na pisma, koja im pišu ljudi, koji su im mnogo bliži, nego li je g. Krmpotić g. Marshallu i Bryanu ... Šteta usljed krupe. Pišu nam s Mljeta: Noću ostrva silnu štetu, otuče tek propupčalu mlađicu lozu i dijelom buhač i ostalo povrće. iznosi od 70 do 80 tisuća kruna. Osobito je nanijelo štete selu Blato i djelomično Babinopolju. Sreća je samo, da zrna krupe nijesu bila odveć velika, ali je množine bilo mnogo, da je sutra dan osvanulo polje po metra pod krupom. + Vicko Butijer. Prošle sedmice u petak umro je u Spljetu čestiti Srbin g. Vicko Batier. Od rane mladosti neprestano je živo sudjelovao i radio za opću nam narodnu stvar, Pun energije i volje mnogo je koristio. Bio je više godina taj- nikom općinskim, a kao takav mnogo je radio za težački svijet. U Spljetu je izdavao nazad godina »Draškov Raboš“ kojim je nemilo šibao sistem. Radi toga bio je optužen s veleizdaje, odsjedao je 11 mjeseca u istražnom zatvoru, a na raspravi je bio od porote jednoglasno riješen. Slava Vicku Butieru!