me

* a; ZA PO I ČETVRT GOD

ZA NA GO-
DINU KRUNA *10.— ZA: INOZEMSTVO ,
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST ka
PRETPLATA MINE — SMATRA
BROJFN ZA DĐOŠASTO O vaoništ
) RAZMJERN

 

0.3 poen,

  

izdavatelj | odgovorni urednik: IVO ARSETE. Godina XXII. — Broj 17.

POJEDINI SRO) ZAPADA 20 PNRA.

BAHNNCA A1 ORLAN MA sA A
UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE
PIROPĆENA, ZAHVALE PLAČA SE 50 PARA
PO RETKU, 'A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI
- mim roma Graton PO POGODBI uz RA.
POPUST. NEFRANKIRANA PISMA

ZEPRIKAJU GR. RUKOM GB NE VRAĆA

gm i zauzela Skadar.

Veselje na Cetinju. — Slavlje u Srbiji. —

Hrvatska himna i hrvatska trobojnica u Beogradu.

| keeoe u Novoj Srbiji. — Simpatije engleškog naroda. — Oduševljenje u Rasiji,
Francuskoj i Italiji. — (Radost u Ateni.

< Dubrovnik, 25. aprila

T: Skadar je“ pao." Svijetom - se zaorio'
poklič: "Neka je čast i slava 'srpskom oružju:

i i palim žrtvama! Skadar, taj istorijski grad
na Bojani, pao je u ruke crnogorske, po-
slije žestoke i duge borbe, pune krvi i
žrtava. Narodna tradicija sagradila je
Skadar na kostima žene Gojka Mrnjače-
vića, a danas ga je narodna vojska zau-
zela i otela iz turskijeh ruka. Kako ga
bješe teško sagraditi, teško ga bješe i
razrušiti; sagradila ga, u narodnoj pje-
smi, sila narodne duše, razrušila ga eto
sila hrabrog oružja. Skadar je nekada
obarala vila sa nadzemnom silom, a sad
ga srušiše opsadni topovi i junačka
vojska.
x

Grad gradila tri brata rođena,
Do tri brata tri Mrnjavčevića :
Jedno bješe Vukašine kralje,
Drugo bješe Uglješa vojvoda,
Treće bješe Mrnjavčević Gojko;
Grad gradili Skadar na Bojani,
Grad gradili tri godine dana,
'Tri godine sa trista majstora,
Ne mogoše temelj podignuti,

A kamo li sagraditi grada; —
Što majstori za dan ga sagrade,
To sve vila za noć obaljuje.
Kad nastala godina četvrta
Tada viče sa planine vila:

»Ne muči se, Vukašine kralje,
»Ne muči se i ne harči blaga:
»Ne mo'š, kralje, temelj podignuti,
»A kamoli sagraditi grada,
»Dok ne nađeš Stoju i Stojana,
»A oboje brata i sestrica,

»Da zaziđeš kuli u temelja,
»Iako će se temelj održati,

»I tako ćeš sagraditi grada“.

Kad je to čuo kralj Vukašin, šalje
slugu Desimira da traži Stoju i Stojana:
brata i sestricu. Desimir traži pune tri
godine dana, ali ne nađe. Povrati se
Skadru i kaže kralju:

Eto, kralje, konji i intovi,
I eto ti šest tovara blaga,
Ja ne nađoh dva slična imena,
Ja ne nađoh Stoje ni Stojana.

Vukašin zove Rada neimara, a ovaj
tri stotine radnika, da grade Skadar.
Kralje gradi, vila obaljuje! Vila iz pla-
nine dozivlje kralja:

»More, ču li, Vukašine kralju!
»Ne muči se i ne harči blaga,
,No mo'š, kralje, temelj podigauti,
»A kamoli sagraditi grada;
»No eto ste tri brata rođena,
»U svakoga ima vjerna ljuba,
"čija sjutra na Bojanu dođe,
»l donese majstorima ručak,
»Ziđite je kuli u temelja,
nako će se temelj obdržati,
»Tako ćete sagraditi grada“.

Vukašin sazivlje dva brata rođena, i
kaže im što je od vile čuo. Zadadoše ri-
ječ da nijedan neće svojoj ljubi kazati,
nego, na sreću, koja prva dođe, Ali prvi
Vukašin pogazi riječ i obznani svoju ljubu.
Za njim pogazi vjeru i Uglješa, a sam
Gojko održa riječ, i svojoj ljubi ništa ne
kazaše. I kraljica i jetrva ispričaše se da
ponesu ručak mlađoj jetrvici. Gojkovica
posluša, ali preporuči svoje dijete, jer
bijaše

A bijelo platno neisprato.
Sva su tri brata na Bojani. Kad Gojko
ugleda svoju ljubu gdje dolazi, srce mu

se ražali, žali ljubu i čedo u kolijevci.
Suze mu na lice naiđoše. Vjerna ga ljuba
pita što mu je da roni suze od obraza.

Zlo je, moia vjerenica ljubo! sao

»Imao sam od zlata jabuku,

»Pa mi danas pade u Bojanu,

»Te je žalun, pregoret ne mogu.
Ljuba mu odgovara:

Moli Boga ti za tvoje zdravlje,
A salićeš i bolju jabuku.

Junaku tada grđe žao bijaše; odvrati
glavu. Dodoše dva djevera, uzeše je, po-
vedoše ,u grad da ugrade“, i pozvaše
Rada neimara.

Al se smije tanana nevjesta,
Ona misli, da je šale radi.
Turiše je u grad ugrađivat,
Oboriše do trista majstora,
Oboriše drvlje i kamenje,
Uzidaše doli o koljena;

Još se smije taržana nevjesta,
Još se nada, da je 'šale radi.

Zaziđavahu dalje i dalje? dok ona ne
uvidje da nije radi šale, Molila je, i mo-
lila, ali uzalud. Napokon, kad vidje da
molba ne pomaže, moljaše Radu neimara :

Bogom brate, Rade neimare!
Ostavi mi prozor na dojkama,
Isturi mi moje b'jele dojke,
Kada dođe moj nejaki Jovo,
Kada dođe, da podoji dojke.
To je Rade za bratstvo primio, i osta-
vio dojke, Gojkovica viknu:

Ostavi mi prozor na očima,
Da ja gledam ka bijela dvoru,
Kad će meni Jova donositi

I ka dvoru opet odnositi.

I dijete se dojilo za nedjelju dana.
Gojkinica je izgubila glas, ali je dijete
dobivalo hranu za godinu dana.

Kako tade, tako i ostade,
Da i danas ondje ide hrana
Zarad čuda i zarad lijeka,
Koja žena ne ima mlijeka.

Ovako narodna pjesma. Veličanstvena,
velika i nenatkriljiva.

Veliki Meštrović, genijalnom svojom
rukom, zaziđao je zidanje Skadra u svoj
veličanstveni zid. U ogromnom zidu uzi-
dana je Gojkovica: vide joj se oči i bi-
jele dojke; podno je mali Jovan koji tek
dosiže i sitnim ustima se doji na majči-
nim dojkama. To je nenatkriljiv spome-
nik Skadra na Bojani, veliko djelo slav-
noga nam Meštrovića. Nek je apoteozom
slave hrabrim junacima.

Kako je zagorkinja vila priječila zi-
danje Skadra, tako je i opsjedanje grada
na Bojani u zadnje vrijeme bilo naišlo
na preprijeke Evrope, Vila je tražila Stoju
i Stojana, i šest je godina proteklo uza-
lud; tražila je ljubu Mrnjavčevića, i ova
je bila žrtvovana, ma da je ostavljala si-
tno dijete od nepana mjeseca dana. Na
uziđanim dojkama dijete se dojilo te i
dalje ,zarad čuda i zarad lijeka“ tamo
nalažahu hrann. Da, na tim dojkama, ne-
vinim dojkama, dojio se narod vjekove i
vjekove. I sada je narod prinio neiz-
mjerne žrtve da Skadar sruši. Uzidao je
hiljade i hiljade života, mladih života;
uzidao ih je, ali im je srca ostavio otvo-
rena, srca na kojima će se djeca njihova,
i sitna i nejaka, dojiti i hraniti ljubavlju
za narod. Kako se djeca dojiše na Goj-

u

kovičinim dojkama i kad Skadar nije bio
više Mrnjavčevića, tako će se hraniti na
i kad Skadar ne bude više Cr-

 
 

: « TOM i gasa

Rijetka su ovaka djela; rijetka i kod
najvećih naroda. Velika je narodna pje-
sma- o zidanju Skadra, da je prava rijet-
kost u svim narodnim literaturama; ve-
lik je spomenik Meštrovićev, da je rijetkost
u svjetskoj umjetnosti, — a veličanstvena
je borba oko Skadra, i pad je njegov je-
dno od najvećih djela u svjetskoj ratnoj
istoriji.

.

Sad nastaje pitanje, kakvo če staja-
lište uzeti Evropa prema padu Skadra;
hoće li se međunarodni položaj više kom-
plicirati, i hoće li se kriza zaoštriti ili
ne, ili će se skoro riješiti. Teško je i po-
misliti, da bi mogao nastati evropski rat
radi Skadra. Svak želi da se sve riješi
mirnim putem, i svak se tome nada.

 

Vijesti & padu Skadra.

Proslava o padu Skadra u Beogradu.

Iz Beograda primili smo u četvrtak poslije
podne ovaj brzojav:

Vijesti o pada Skadra dolazile su noćas.
Jutros, dosta rano stigao je od kralja Nikole te-
legram poslije dva sata. Poslije pet sati stigla je
zvanična vijest ministarstvu inostranih djela. Od-
mah poslije toga stigle su i neke privatne vijesti.
Novine već ranim jutrom priređuju zasebna izdanja.
Već u 7, sati đaštvo, najprije gimnazija, pa
onda sviju škola, krenulo ulicama klićući i pje-
vajući. nema jedne kuće niti trgovine koja nije
izvjesila zastave; čitav grad iskićen, ljudi se ljube
i grle, po ulicama. Đaštvo ogromnom povorkom,
a'na čelu naše djevojčice prošlo glavnim ulicama
re U 8%, sati pred Skupštinom ogromna

va i vojnika manifestovala. Pred-
njednik Nikolić pojavio se i zahvalio na ovacijama,
klikauo građanstvu i omladinskom patriotizmu,
te srpskom i crnogorskom Kralju i njihovoj voj-
sci. Manifestacije se nastavljaju neprekidno te
poprimaju daleko veće razmjerje nego kod pada
Skoplia.

Vijesti sa Cetinja.

Cetinje, 22. — Prošle noći crnogorske trupe
na cijelom frontu prešle su u ofensivu. Bajonet-
ska borba trajala je cijelu noć. Turci su izgubili

na zapadnom i istočnom frontu niz utvrđenja, na
kojima so sada vije crnogorski barjak. Jutros oko
7 sati Turci su prešli u ofensivu ali su sa veli-
kim gubitcima odbijeni. Na svima turskim foro-
vima i u varoši osjeća se veliko komešanje, Ga-
bitci su s naše strane znatni ali još neutvrđeni.
Pad je Skadra neminovan.

Cetinje, 23. — Taraboš i utvrđenja zauzeta.
Vode se pregovori o predaji Skadra.

Cetinje, 23. — Skadar + pao.

Cetinje, 923. — Skadar sa svojim utvrđenima
predao so je RA vojsci.

23. — U pola noći zaleprša na
svim tvrđavama oko Skadra i na Skadru crno-
gorski barjaci. Oduševljenje neopisivo.

U novoj Srbiji.

Neobične su manifestacije priređene i u Sko-
plju i u Prisrenu i u svim novim krajevima.

Posljedica poda Skadra.

Nj. V. Kralj Nikola pomilovao je svo osuđe-
nike iz bombaške afere, i oni su svi danas puš-
teni na slobodu.

iti
i
i
i
u!
o

|
1
i
1

ME
i
E

Općina

ili
:
i
i
i

8 ..

odjevenoga
se kolo. Kad
se Pašić vraćao iz “Skupštine, htio je nad da is-

pregne konje i ponese ga na rukama. Jedva se oteo,

legrami upravljeni na kralja Nikola.
mjera su česke nacionalne
Vaclavovom trgu ogromne

Goru. Poslanik Fresl držao vatren i šestok govor.
Umiješala se i policija i zatvorila dvanaest ma-
nifestanata Po tom“fe Klotač u klubskoj sjednici
zabtijevao, da se otpuste rezervisti.