gusas IZLAZI SVAKE SUBOTE. Gusau

OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU
BROVNIK I ZA AUSTRO-UG NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU

TA MINE — SMATRA SE PRED
BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.
«: ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :-

CRVENA

Dubrovnik, 3. maja 1913.

     

izdavtej|odgevori u

NTS

g: ZMJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
inik: IVO ARSETE. Godina XXIII. — Broj 18. = NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

POJEDINI 8RO) ZAPADA 20 PMRA.

PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE
PIROPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RA-

 

Dubrovnik, 2. maja.

U dugim razmacima vremena čuje se
po neki glas i iz Hrvatske.

U zadnje smo vrijeme zabilježili grad-
ske izbore u Zagrebu i demostracije pri-
godom pada Skadra. Gradski izbori, kako
je razumljivo, u ovim vremenima, prošli
su dosta neopaženi i u samoj zagrebač-
koj štampi, a vani se nijesu ni spomi-
njali. Među mnogim vijestima o odjecima
pada Skadra bile su zabilježene i zagre-
bačke demostracije. Kr. je vlada odmah
izdala naredbu, da su manifestacije te
vrste strogo zabranjene.

Nego imamo i treći događaj koji jei
u stranom novinstvu izazvao dosta ko-
mentiranja, a koji je, sa više strana, ka-
rakterističan za prilike koje vladaju u
Hrvatskoj. Taj događaj izgleda neka ču-
dna priča. Evo je.

Prilikom pada Skadra, u službenom
listu hrvatske vlade: Narodnim Novinama,
izašao je, u neslužbenome dijelu, prigo-
dan članak o zauzeću Skadra. U tome
se članku izrazuje radost i veselje radi
kapitulacije tog polu godine opsjedava-
noga grada, slavi se pobjedu, i ushiće-
njem se komentuje događaj. Mjesto, gdje
je članak izašao, davalo mu je osobito
značenje, i članak je bio reprodaciran u
stranim novinama. Shvaćen je kao sta-
jalište hrvatske vlade.

Sutra dan, u istom službenom listu
hrv. vlade: Narodnim Novinama, ali u služ-
benom dijelu, izašlo je opovrgnuće istak-
nutih misli u tome članku; da se, naime,
hrv. vlada s njim ne identifikuje, i da je
članak izašao bez privole i neznanjem
zemaljske vlade. I ta vladina izjava bila
je reprodukovana u stranim novinama.
Zemaljska vlada ujedno javlja, da je za-
podjenuta istraga u tom pitanju. Resul-
tat je bio, da je jedan član redakcije služ-
benog lista morao odstupiti.

Dovle stvar nije još toliko značajna,
ma da lijepo ilustruje okolnosti i prilike
u redakciji službenoga lista hrvatske vlade.
Karakterističao je tek tumačenje tog ,ve-
likog“ pitanja.

Bečke, a i ostale novine, ovako raz-
jašnjuju tu aferu. Cuvaj hoće da makne
podbana Unkellh&usera; podmetnuo mu
je taj skadarski članak, da bi ga tim
kompromitovao. Dakle, visoke intrige.

Stvar je vrlo zanimiva; mnogo više
nego što na prvi mah izgleda. Odviše je
jasno ilustrirano stanje u našoj Hrvatskoj,
koja eto, bez ustava, živi i životari preko
godinu dana. Interesantno je, čim se ljudi
na hrvatskoj vladi bave; zanimivo, kakva
«Pitanja“ riješava hrvatska vlada, Ako
je skadarski članak plod Cuvajevih in-
triga, ili, ako nije to, nego plod nereda
i bezglavosti, svakako je markantan do-
kaz nesređenosti i nevaljanština koje tamo
dominiraju. I to sve, redovno i odmje-
renim tempom raste i ide dalje.

 

Svečani pomen Zrinjskom i
Frankopanu u Beogradu.
Zrinjski | Frankopan opšti narodni horeji. Hrvatska
himna u dvorani beogradskog sveučilišta. Svečani
(Naše brsojavno izvješće)

Beograd 30. aprila. Danas u pet sati poslije
ivom omladine priređen je u velikoj

tragediji nazvao je Hrvatskim Kosovom. Preda-
vanje Marjanovićevo bilo je najpažlivije saslušano
i burno pozdravljeno. U ime hrvatske i

zahvalio se pravnik g. Dimović. Profesor Skerlić o&

završnim govorom slavio je Zrinjske i Franko-
pane kao opšte narodne heroje. Svi prisutni us-
tali su na noge i otpjevali hrvatsku himnu ,Li-
jepa naša domovino“, U neđelju je u katedrali
svečani parastos.

Srpske novine s Zrinjskom | Frankopanu.

Beograd 30. Prigodom ovog svečanog pomena .giti,
sve Beogradske novine donijele su  historijat st
Zrinjskih i Frankopana. Nekoje novine kao ,Pie-
i ,Vočernje Novosti“ donijele su i uvodne ;.
članke. ,Politika“ na tri oj donosi glavne a

mont“

koračnicu
telegrami omladini u Beč, Zagreb, Spljet i Dub-
rovnik.

Akcija Esad paše u Albaniji.

Beograd 30. O Esad pašinoj akciji nema još
daljnih vijesti. Zna se, da je ušao u Albaniju i
da se ispred njega Srbi povlače. Esad paša orga-
nizuje vlasti po Albaniji, a inače se drži posve
tajna o onome što radi, tek za koji dan biće
pozitivnih vijesti.

»Samouprava“ o Austriji | Skadru.

Beograd 30. Današnja Samouprava dokazuje
kako Austrija nema životnog interesa na Skadru,
koji kako se vidi nije ni za Albaniju životno pi-
tanje, pa opominje Austriju, da se prilagodi miro-
ljubivoati Evrope i izbjegne svak u prenagljenost,
jer naknadno žaljenje zbog prenagljenosti ne može
popraviti posljedice. Bolje je zakasniti nego pre-
nagliti.

Raspoloženje u Beogradu usljed novih prilika.

Beograd 30. Općenito ovdje ne uzbuđuju
vijesti iz Beča o akciji monarhije. Ovdje je ras-
položenje mirno i razmjerno zadovoljno sa razvo-

jem stvari. Diplomatski krugovi također ne po-
kazuju većeg uzbuđenja.

 

Srbi i Bugari.

Beograd aprila 1913.

Sklapanjem balkanskog saveza i potocima
pomiješane krvi srpskih i bugarskih junaka pod
Jedrenom, mislilo se je, ako i neće prodrijeti
misao o jednom narodu: Srba i Bugara, a ono
da će barem nestati šovinizma bugarskog i biti
obezbijeđeni saveznički, prijateljski i bratski od-
nosi ovih dviju država i naroda. Bugari doduše
danas ne govore javno o bugarskom Pirotu pa
ćak i Nišu, ali za to sve jače ističu aspiracije na
one teritorije, koji znače historiju srpskog naroda
i koje je teritorije srpska vojska hiljadama lješeva

   
   
    
   
   
   
 
 

i vlakove municije, hiljade i hiljade svojih
bude za u otjerana iz krajeva koje
ogromne žrtve oružjem osvojila?

 argamenat poi opravdavanju
jest: nacionalni princi

pomoću

S. dok su Srbi počeli raditi oko osvi-
ješćivanja svoga življa tek nazad šest godina.
Rad Srba bio je kud i kamo teži nego li Bugara.
Morali su prije svega da zaštite svoje supleme-
nike od sistematskog uništavanja Turske, koja je
po stalnom planu kolonizacijom i mačem htjela
da potpuno istrijebi srpski elemenat. Nije pretje-
rano niti je fraza ako se, kaže, da je onako stanje
potrajalo još samo pet godina u Staroj Srbiji i
Macedoniji ne bi bilo niti jednog Srbina. S druge
strano morali su Srbi stati na put bugarskim
propagandistima nije baš bio najlakši posao. Pred
niti punih pet godina Bugarska je još bila pod
suverenitetom Sultana i njeni podanici mogli su,
da se slobodno kreću po Turskoj i razvijaju u
velikoj mjeri svoju djelatnost.

Kod Srba je bilo drugačije. Radenici na bu-
đenju narodne svijesti mogli su da budu samo
ljudi iz onih strana, a tih nije bilo nikada toliko,
da su mogli probuditi nacijonalnu svijest i naci-
jonalni osjećaj kod cijelog onog naroda, što go-
vori srpskim ili hrvatskim jezikom.

_ Jasno je dakle, da je narod, koji živi u kre-
jevima, koje Bugari prisvajaju u ime nacijonali-
teta, srpski, pa makar protivno tvrdila i Akade-
mija znanosti u Sofiji.

Najbolja potvrda ovim narodima jest činje-
nica, da su kroz ovo par mjeseca, što tamo po-
stoji srpska vojna oblast, čitava sela Bugaraša
prestali biti ,Bugari“ i nazivlju se Srbima, što
iltiine i jesu. :

ovdje se nameće jedno pitanje. Bugari -

Nego
le ističu načelo narodnosti prama Srbima, a za-
što to isto načelo ne vrijedi i u sporu sa Gr-
cima? Zašto Bugarska traži Solun, kad je on gr-
čki? Zašto Bugarska svojata hiljade četvornih ki-
lometara u Trakiji, kad tu žive grčki živalj?

Ali ne, ovdje kod podjele teritorija odlučuje
oružje !

Nas pak osobito u ovom sporu zanima drža-
nje predstavnika jednog i drugog naroda te širih
slojeva. Kolike li razlike!

Dok bugarska štampa uprav bijesno sikče na
Srbiju, srpska odgovara, potpuno mirno, hladno

pokrila. Čim se više približava utanačenje mira i nikada u oštroj formi. Dok bugarski državnici
s Turskom, odnosno, čim više nastaju međuna- idu tako daleko da govore javno o nekom even-
rodne komplikacije, u kojima je najviše izložena  tualnom ratu bez navještaja, dotle su srpski kru-
Srbija, Bugarska tim jače iznosi na površinu pi-  govi duboko uvjereni o mirnom riješenju spora.
tanje podjele okupiranog teritorija. Rek bi, da Ako je Srbija koncentrisala vojsku prama Bugar-
Bugarska ima i sve namjere da se ponese u skoj, učuvala je to iza kako joj je ova otvoreno
zgodnom momentu prama Srbiji, onako i još prijetila, učinila je naime ono, što bi uradila svaka
gore, nego se je ponijela prama njoj Rumunjska. država.

Niti dakle, dobrih odnosa, između Srbije i Bugarski široki slojevi odjeljeni su u šovini-
Bugarske počinju da popuštaju, a hoćeli se sa-  stičkom duhu i dobar dio njih zadojen je mržnjom
svim prekinuti ovisi od ove druge. Srbija ne prama svemu onomu što je srpsko. Nekako izgleda
može nikako da pristane da povuče svoje čete da bi Bugari srtoli isto onako na one, koii su s
iz onih krajeva koje je oma platila sa 30.000 njima zajedno i za njih ginuli, kao na Turke. A
svojih radnih sila i sa preko 80.000 volova ; Srbi? Imali smo prigode da više puta govorimo
konja. sa srpskim vojnicima i NEK a da i ne go-

Bugari se doduše pozivaju na ugovor, kojega  vorimo > inteligenciji.
je glavne točke objelodanila i ,Novoe Vremja“ Dovoljno je samo promatrati srpskog seljaka,
(ako je ono istina), u kojemu j je izričito naglašeno kad se govori o eventualnom srpsko-bugarskom
da teritorij, kojega oni traže, spada u njihovu rata, a da vidiš kako ćuti i osjeća. Sama pomi-
sferu. Ali ako uzmemo u obzir, da se je rat sao na takav rat njega se bolno dojmi.
svršio sasvim drugačije, nego je bilo u ugovoru »Covjeku se ne da misliti na takav bratoubi-
or i da su zajedničke vojske gonile Tur-  lački rat. Koliko bi nus sve Južne Slovene bacio

ke sve do Carigrada, onda je potpuno opravdan natrag?“ Ovako vam govori svaki prosti vojnik!
zahtjev srpske vlade, da se pristupi reviziji ugo- Bugari: skrajnji oportunizam ; Srbi: pleme-
vora. Sofizam je a nije nikakav razlog, kad Bu. nita i široka slavenska duša. Eto, to je razlika
gari vele: Mi smo dobili Jedrene, a vi ste dobili između Srba i Bugara! J.D
Sandžak, sko sa vas istjerali s Jadrana i nas su
s Mramorskog mora, suviše mi smo izgubili Si-
listriju. Što se tiče Silistrije moramo odmah na-
glasiti, da se je tu pravilo mnogo više galame

 

Odjek pada Skadra u

nego li sama stvar zaslužuje. Bugarska je izgubila Beogradu.*)
samo 12.000 stanovnika i to je sve! Za zamjenu
ga Silistriju dobit će po svoj prilici savez s Ru- Beograd, 23. aprila.

i Jutros nešto poslije 6 ura tuče mi neko na
"Jedno stoji, kad se je sklapao ugovor mislilo sobe.

se je na zauzeće izvjesnog dijela Turske, naime — Ko je?

Stare Srbije i Macedonije, i taj se je teritorij — Otvorite gospodine! Nešto žurno, važno!
setmažnone pošla. Sula. osi Ši: SVN — Za menet

Turska gotovo izbrisana s geografske karte, — Za Vas, za mene, za svih nas!

hi

iole ti i eee iztipiknamg=
da ovaj ugovor kao basa dijeljenja semljišta ne_  *) Kasno stiglo sa prošli broj,

Skočim iz kreveta, otvorim vrata, a na vra-
tima vratar hotela, vas zapjehan, užarenih obraza,
uzbuđen od radosti.

Još nijesam ni dospio da ga zapitam šta je,
a on na dušak, uzbuđeno; ,,Skadar je pao, go-
spodine ! Cijeli grad je iskićen ! Naša vojska . . .“
i otiđe dalje po sobama.

Obučem se hitro i za par časa bio sam na
ulici.

Čestitam ,Skadar je pao“ pružaju ruke znanci.
»Skadar je pao“ dovikuju oficiri i vojnici jedan
drugom, grle se i ljube na ulicama.

Posebno izdanje . . ,. junačko ,zauzeće Ska-
dra“ čujem viku kolportera novina sa svih strana.

Nije bilo još ni sedam sati a na svakoj kući,
na svakom prozoru, na svakom dućanu leprše za-
stave. Grupe mladića obilaze ulicama pod barja-
cima, pjevaju i kliču. Uputim se prama kraljevom
Dvoru i već iz daleka vidim more naroda i ba-
rjake između kojih mi osobito upade u oči kom-
binovana hrvatska i srpska zastava sveučilišne
omladine

Ori se pjesma i klicanje Srbiji, Crnoj Gori i
koj.

Odem u ,Narodnu Skupštinu“ da vidim šta
će biti tamo. Uz neopisivo oduševljenje i i poklike

Skupština je brzojavno sent) VN.
kolu. Jednoglasno je i uz sveopće odobravanje
primljen predlog poslanika Jaše EMINA, da
se današnje dnevnice dadu crnogorskom ,
nom krstu“. Iza toga je sjednica odmah zaklju.
čena e da i narodni poslanici mogu prisustvovati
narodnim manifestacijama.

I srpski trgovci htjeli su da svečanim nači-
nom proslave ovo epohalno djelo srpskog plemena.
Već prije podne dijelio se je po svim radnjama
i trgovinama proglas ,srpskog trgovačkog udru-
ženja“ u kojem se pozivlju svi trgovci da zatvore
svoje radnje i sudjeluju

koja počinje posl. podne oko 4 ure. Večeras će -

pak biti rasvjeta grada.

Kud god se okrenete, gdjegod dođete čujete
samo razgovor o Skadru, o historijskom junaštvu
Crnogoraca, o neslomivosti i izdržljivosti srpskih
četa.

Ljudi prolaze ulicom veselim posmjehom na
usaama. Vojnici idu s nekim osobitim

ponosom. ,
Pa kako i nebi! Ta ovo je opet jedan neuveli

lovor-vijenac na srpskom oružju. Cijeli se Beo-
grad veseli i pjeva. T& napokon Srbi su svršili
rat s Turčinom i to za uvijek. 4

Svi se vesele a najviše oni koji imaju svoje
roditelje i svoju djecu pod utvrdama Skadra. Ve-
seli su, jer se nadaju jadni vratit će mam se sada
kući !

Sreo sam jednu starica. Išla je veselo u po
glasa, sama sobom govorila: Sad će se barem i
moja djeca da vrate“.

— Ili imate djece pod Skadrom, zapitam je.

— Imam četiri unuka. Moguće da su i pali,
ali nadam se da će mi barem jedas kući doći.
Ali šta ćemo ... trebalo je... . Bila je to velika
borba.

Niti jedne suze u očima te starice nije bilo,

 

Domaće vijesti.

Komunike Praškog izvoznog društva o bojkotu
Česku,

Re DRE DEA a

VMESORE