gusas IZLAZI SVAKE SUBOTE. Gusau OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU BROVNIK I ZA AUSTRO-UG NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU TA MINE — SMATRA SE PRED BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. «: ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :- CRVENA Dubrovnik, 3. maja 1913. izdavtej|odgevori u NTS g: ZMJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA inik: IVO ARSETE. Godina XXIII. — Broj 18. = NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA POJEDINI 8RO) ZAPADA 20 PMRA. PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE PIROPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RA- Dubrovnik, 2. maja. U dugim razmacima vremena čuje se po neki glas i iz Hrvatske. U zadnje smo vrijeme zabilježili grad- ske izbore u Zagrebu i demostracije pri- godom pada Skadra. Gradski izbori, kako je razumljivo, u ovim vremenima, prošli su dosta neopaženi i u samoj zagrebač- koj štampi, a vani se nijesu ni spomi- njali. Među mnogim vijestima o odjecima pada Skadra bile su zabilježene i zagre- bačke demostracije. Kr. je vlada odmah izdala naredbu, da su manifestacije te vrste strogo zabranjene. Nego imamo i treći događaj koji jei u stranom novinstvu izazvao dosta ko- mentiranja, a koji je, sa više strana, ka- rakterističan za prilike koje vladaju u Hrvatskoj. Taj događaj izgleda neka ču- dna priča. Evo je. Prilikom pada Skadra, u službenom listu hrvatske vlade: Narodnim Novinama, izašao je, u neslužbenome dijelu, prigo- dan članak o zauzeću Skadra. U tome se članku izrazuje radost i veselje radi kapitulacije tog polu godine opsjedava- noga grada, slavi se pobjedu, i ushiće- njem se komentuje događaj. Mjesto, gdje je članak izašao, davalo mu je osobito značenje, i članak je bio reprodaciran u stranim novinama. Shvaćen je kao sta- jalište hrvatske vlade. Sutra dan, u istom službenom listu hrv. vlade: Narodnim Novinama, ali u služ- benom dijelu, izašlo je opovrgnuće istak- nutih misli u tome članku; da se, naime, hrv. vlada s njim ne identifikuje, i da je članak izašao bez privole i neznanjem zemaljske vlade. I ta vladina izjava bila je reprodukovana u stranim novinama. Zemaljska vlada ujedno javlja, da je za- podjenuta istraga u tom pitanju. Resul- tat je bio, da je jedan član redakcije služ- benog lista morao odstupiti. Dovle stvar nije još toliko značajna, ma da lijepo ilustruje okolnosti i prilike u redakciji službenoga lista hrvatske vlade. Karakterističao je tek tumačenje tog ,ve- likog“ pitanja. Bečke, a i ostale novine, ovako raz- jašnjuju tu aferu. Cuvaj hoće da makne podbana Unkellh&usera; podmetnuo mu je taj skadarski članak, da bi ga tim kompromitovao. Dakle, visoke intrige. Stvar je vrlo zanimiva; mnogo više nego što na prvi mah izgleda. Odviše je jasno ilustrirano stanje u našoj Hrvatskoj, koja eto, bez ustava, živi i životari preko godinu dana. Interesantno je, čim se ljudi na hrvatskoj vladi bave; zanimivo, kakva «Pitanja“ riješava hrvatska vlada, Ako je skadarski članak plod Cuvajevih in- triga, ili, ako nije to, nego plod nereda i bezglavosti, svakako je markantan do- kaz nesređenosti i nevaljanština koje tamo dominiraju. I to sve, redovno i odmje- renim tempom raste i ide dalje. Svečani pomen Zrinjskom i Frankopanu u Beogradu. Zrinjski | Frankopan opšti narodni horeji. Hrvatska himna u dvorani beogradskog sveučilišta. Svečani (Naše brsojavno izvješće) Beograd 30. aprila. Danas u pet sati poslije ivom omladine priređen je u velikoj tragediji nazvao je Hrvatskim Kosovom. Preda- vanje Marjanovićevo bilo je najpažlivije saslušano i burno pozdravljeno. U ime hrvatske i zahvalio se pravnik g. Dimović. Profesor Skerlić o& završnim govorom slavio je Zrinjske i Franko- pane kao opšte narodne heroje. Svi prisutni us- tali su na noge i otpjevali hrvatsku himnu ,Li- jepa naša domovino“, U neđelju je u katedrali svečani parastos. Srpske novine s Zrinjskom | Frankopanu. Beograd 30. Prigodom ovog svečanog pomena .giti, sve Beogradske novine donijele su historijat st Zrinjskih i Frankopana. Nekoje novine kao ,Pie- i ,Vočernje Novosti“ donijele su i uvodne ;. članke. ,Politika“ na tri oj donosi glavne a mont“ koračnicu telegrami omladini u Beč, Zagreb, Spljet i Dub- rovnik. Akcija Esad paše u Albaniji. Beograd 30. O Esad pašinoj akciji nema još daljnih vijesti. Zna se, da je ušao u Albaniju i da se ispred njega Srbi povlače. Esad paša orga- nizuje vlasti po Albaniji, a inače se drži posve tajna o onome što radi, tek za koji dan biće pozitivnih vijesti. »Samouprava“ o Austriji | Skadru. Beograd 30. Današnja Samouprava dokazuje kako Austrija nema životnog interesa na Skadru, koji kako se vidi nije ni za Albaniju životno pi- tanje, pa opominje Austriju, da se prilagodi miro- ljubivoati Evrope i izbjegne svak u prenagljenost, jer naknadno žaljenje zbog prenagljenosti ne može popraviti posljedice. Bolje je zakasniti nego pre- nagliti. Raspoloženje u Beogradu usljed novih prilika. Beograd 30. Općenito ovdje ne uzbuđuju vijesti iz Beča o akciji monarhije. Ovdje je ras- položenje mirno i razmjerno zadovoljno sa razvo- jem stvari. Diplomatski krugovi također ne po- kazuju većeg uzbuđenja. Srbi i Bugari. Beograd aprila 1913. Sklapanjem balkanskog saveza i potocima pomiješane krvi srpskih i bugarskih junaka pod Jedrenom, mislilo se je, ako i neće prodrijeti misao o jednom narodu: Srba i Bugara, a ono da će barem nestati šovinizma bugarskog i biti obezbijeđeni saveznički, prijateljski i bratski od- nosi ovih dviju država i naroda. Bugari doduše danas ne govore javno o bugarskom Pirotu pa ćak i Nišu, ali za to sve jače ističu aspiracije na one teritorije, koji znače historiju srpskog naroda i koje je teritorije srpska vojska hiljadama lješeva i vlakove municije, hiljade i hiljade svojih bude za u otjerana iz krajeva koje ogromne žrtve oružjem osvojila? argamenat poi opravdavanju jest: nacionalni princi pomoću S. dok su Srbi počeli raditi oko osvi- ješćivanja svoga življa tek nazad šest godina. Rad Srba bio je kud i kamo teži nego li Bugara. Morali su prije svega da zaštite svoje supleme- nike od sistematskog uništavanja Turske, koja je po stalnom planu kolonizacijom i mačem htjela da potpuno istrijebi srpski elemenat. Nije pretje- rano niti je fraza ako se, kaže, da je onako stanje potrajalo još samo pet godina u Staroj Srbiji i Macedoniji ne bi bilo niti jednog Srbina. S druge strano morali su Srbi stati na put bugarskim propagandistima nije baš bio najlakši posao. Pred niti punih pet godina Bugarska je još bila pod suverenitetom Sultana i njeni podanici mogli su, da se slobodno kreću po Turskoj i razvijaju u velikoj mjeri svoju djelatnost. Kod Srba je bilo drugačije. Radenici na bu- đenju narodne svijesti mogli su da budu samo ljudi iz onih strana, a tih nije bilo nikada toliko, da su mogli probuditi nacijonalnu svijest i naci- jonalni osjećaj kod cijelog onog naroda, što go- vori srpskim ili hrvatskim jezikom. _ Jasno je dakle, da je narod, koji živi u kre- jevima, koje Bugari prisvajaju u ime nacijonali- teta, srpski, pa makar protivno tvrdila i Akade- mija znanosti u Sofiji. Najbolja potvrda ovim narodima jest činje- nica, da su kroz ovo par mjeseca, što tamo po- stoji srpska vojna oblast, čitava sela Bugaraša prestali biti ,Bugari“ i nazivlju se Srbima, što iltiine i jesu. : ovdje se nameće jedno pitanje. Bugari - Nego le ističu načelo narodnosti prama Srbima, a za- što to isto načelo ne vrijedi i u sporu sa Gr- cima? Zašto Bugarska traži Solun, kad je on gr- čki? Zašto Bugarska svojata hiljade četvornih ki- lometara u Trakiji, kad tu žive grčki živalj? Ali ne, ovdje kod podjele teritorija odlučuje oružje ! Nas pak osobito u ovom sporu zanima drža- nje predstavnika jednog i drugog naroda te širih slojeva. Kolike li razlike! Dok bugarska štampa uprav bijesno sikče na Srbiju, srpska odgovara, potpuno mirno, hladno pokrila. Čim se više približava utanačenje mira i nikada u oštroj formi. Dok bugarski državnici s Turskom, odnosno, čim više nastaju međuna- idu tako daleko da govore javno o nekom even- rodne komplikacije, u kojima je najviše izložena tualnom ratu bez navještaja, dotle su srpski kru- Srbija, Bugarska tim jače iznosi na površinu pi- govi duboko uvjereni o mirnom riješenju spora. tanje podjele okupiranog teritorija. Rek bi, da Ako je Srbija koncentrisala vojsku prama Bugar- Bugarska ima i sve namjere da se ponese u skoj, učuvala je to iza kako joj je ova otvoreno zgodnom momentu prama Srbiji, onako i još prijetila, učinila je naime ono, što bi uradila svaka gore, nego se je ponijela prama njoj Rumunjska. država. Niti dakle, dobrih odnosa, između Srbije i Bugarski široki slojevi odjeljeni su u šovini- Bugarske počinju da popuštaju, a hoćeli se sa- stičkom duhu i dobar dio njih zadojen je mržnjom svim prekinuti ovisi od ove druge. Srbija ne prama svemu onomu što je srpsko. Nekako izgleda može nikako da pristane da povuče svoje čete da bi Bugari srtoli isto onako na one, koii su s iz onih krajeva koje je oma platila sa 30.000 njima zajedno i za njih ginuli, kao na Turke. A svojih radnih sila i sa preko 80.000 volova ; Srbi? Imali smo prigode da više puta govorimo konja. sa srpskim vojnicima i NEK a da i ne go- Bugari se doduše pozivaju na ugovor, kojega vorimo > inteligenciji. je glavne točke objelodanila i ,Novoe Vremja“ Dovoljno je samo promatrati srpskog seljaka, (ako je ono istina), u kojemu j je izričito naglašeno kad se govori o eventualnom srpsko-bugarskom da teritorij, kojega oni traže, spada u njihovu rata, a da vidiš kako ćuti i osjeća. Sama pomi- sferu. Ali ako uzmemo u obzir, da se je rat sao na takav rat njega se bolno dojmi. svršio sasvim drugačije, nego je bilo u ugovoru »Covjeku se ne da misliti na takav bratoubi- or i da su zajedničke vojske gonile Tur- lački rat. Koliko bi nus sve Južne Slovene bacio ke sve do Carigrada, onda je potpuno opravdan natrag?“ Ovako vam govori svaki prosti vojnik! zahtjev srpske vlade, da se pristupi reviziji ugo- Bugari: skrajnji oportunizam ; Srbi: pleme- vora. Sofizam je a nije nikakav razlog, kad Bu. nita i široka slavenska duša. Eto, to je razlika gari vele: Mi smo dobili Jedrene, a vi ste dobili između Srba i Bugara! J.D Sandžak, sko sa vas istjerali s Jadrana i nas su s Mramorskog mora, suviše mi smo izgubili Si- listriju. Što se tiče Silistrije moramo odmah na- glasiti, da se je tu pravilo mnogo više galame Odjek pada Skadra u nego li sama stvar zaslužuje. Bugarska je izgubila Beogradu.*) samo 12.000 stanovnika i to je sve! Za zamjenu ga Silistriju dobit će po svoj prilici savez s Ru- Beograd, 23. aprila. i Jutros nešto poslije 6 ura tuče mi neko na "Jedno stoji, kad se je sklapao ugovor mislilo sobe. se je na zauzeće izvjesnog dijela Turske, naime — Ko je? Stare Srbije i Macedonije, i taj se je teritorij — Otvorite gospodine! Nešto žurno, važno! setmažnone pošla. Sula. osi Ši: SVN — Za menet Turska gotovo izbrisana s geografske karte, — Za Vas, za mene, za svih nas! hi iole ti i eee iztipiknamg= da ovaj ugovor kao basa dijeljenja semljišta ne_ *) Kasno stiglo sa prošli broj, Skočim iz kreveta, otvorim vrata, a na vra- tima vratar hotela, vas zapjehan, užarenih obraza, uzbuđen od radosti. Još nijesam ni dospio da ga zapitam šta je, a on na dušak, uzbuđeno; ,,Skadar je pao, go- spodine ! Cijeli grad je iskićen ! Naša vojska . . .“ i otiđe dalje po sobama. Obučem se hitro i za par časa bio sam na ulici. Čestitam ,Skadar je pao“ pružaju ruke znanci. »Skadar je pao“ dovikuju oficiri i vojnici jedan drugom, grle se i ljube na ulicama. Posebno izdanje . . ,. junačko ,zauzeće Ska- dra“ čujem viku kolportera novina sa svih strana. Nije bilo još ni sedam sati a na svakoj kući, na svakom prozoru, na svakom dućanu leprše za- stave. Grupe mladića obilaze ulicama pod barja- cima, pjevaju i kliču. Uputim se prama kraljevom Dvoru i već iz daleka vidim more naroda i ba- rjake između kojih mi osobito upade u oči kom- binovana hrvatska i srpska zastava sveučilišne omladine Ori se pjesma i klicanje Srbiji, Crnoj Gori i koj. Odem u ,Narodnu Skupštinu“ da vidim šta će biti tamo. Uz neopisivo oduševljenje i i poklike Skupština je brzojavno sent) VN. kolu. Jednoglasno je i uz sveopće odobravanje primljen predlog poslanika Jaše EMINA, da se današnje dnevnice dadu crnogorskom , nom krstu“. Iza toga je sjednica odmah zaklju. čena e da i narodni poslanici mogu prisustvovati narodnim manifestacijama. I srpski trgovci htjeli su da svečanim nači- nom proslave ovo epohalno djelo srpskog plemena. Već prije podne dijelio se je po svim radnjama i trgovinama proglas ,srpskog trgovačkog udru- ženja“ u kojem se pozivlju svi trgovci da zatvore svoje radnje i sudjeluju koja počinje posl. podne oko 4 ure. Večeras će - pak biti rasvjeta grada. Kud god se okrenete, gdjegod dođete čujete samo razgovor o Skadru, o historijskom junaštvu Crnogoraca, o neslomivosti i izdržljivosti srpskih četa. Ljudi prolaze ulicom veselim posmjehom na usaama. Vojnici idu s nekim osobitim ponosom. , Pa kako i nebi! Ta ovo je opet jedan neuveli lovor-vijenac na srpskom oružju. Cijeli se Beo- grad veseli i pjeva. T& napokon Srbi su svršili rat s Turčinom i to za uvijek. 4 Svi se vesele a najviše oni koji imaju svoje roditelje i svoju djecu pod utvrdama Skadra. Ve- seli su, jer se nadaju jadni vratit će mam se sada kući ! Sreo sam jednu starica. Išla je veselo u po glasa, sama sobom govorila: Sad će se barem i moja djeca da vrate“. — Ili imate djece pod Skadrom, zapitam je. — Imam četiri unuka. Moguće da su i pali, ali nadam se da će mi barem jedas kući doći. Ali šta ćemo ... trebalo je... . Bila je to velika borba. Niti jedne suze u očima te starice nije bilo, Domaće vijesti. Komunike Praškog izvoznog društva o bojkotu Česku, Re DRE DEA a VMESORE