Gia
meso IZLAZI SVAKE SUBOTE. Gus
CIJENA JE LISTU UNAPRIJEĐA: ZA DU
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- :
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU '
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED
BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.
<: ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :- Dubrovnik, 17. maja 1913.
Dubrovnik, 16. maja.
Juče se otvorio parlamenat. Poslije
svih događaja koji se tiču spoljašnje po-
litike Austro-Ugarske monarhije, u vri-
jeme ovakog internacionalnog položaja,
ovo zasjedanje bečkog parlamenta mora
da bude interesno i zanimivo. Sa svim
tim, javnost nije čekala početak zasjeda-
nja takovom nervoznosti koja bi se bila
ispoljila u javnim organima. Čekanje je
bilo dosta tiho, ali dosta i pesimistično.
Jedan dio javnoga mišljenja predviđa i
raspuštanje kuće.
Vlada je ipak nešto radila. Ona se je_-
pobrifiula, kakvu &e dobrodošlicu nazvati
narodnijem poslanicima. Sa smiješkom na
usnama, vlada im je dala razumjeti da
nije voljna trpjeti mnogo stvari. Obzirom
na međunarodni položaj, vlada je prepo-
ručila zastupnicima da budu umjereni,
da ne budu oštri i nasrtljivi, pa im je
onda, da se ne izgubi običaj, i zaprijetila
svim zadnjim posljedicama za parlame-
nat, ako njihovo ponašanje ne bude
»skladno“.
Ta preporuka i ta prijetnja bez su-
mnje će u nekoliko djelovati, ali, prema
raspoloženjima u zastupničkim krugovima,
poslanici će ipak nastojati da ispune svoju
dužnost i da iznesu mišljenja naroda te
ih zastupaju,
Teško će biti, da sve prođe glatko,
jer djelovanje spoljašnje politike monar-
hije bilo je vrlo jako na njenu unutrašnju
politiku.
*
* o *
Ministar spoljašnjih poslova, grof
Berchtold, proveo je duhovske praznike
u Budimpešti. Tamo je vodio duge raz-
govore sa ministrom Laukacsem. Koliko
se iz bečkih i peštanskih poluzvaničnih
listova dade razumjeti, govorilo se o unu-
trašnjoj politici monarhije. Vanjska je po-
litika toliko djelovala na unutrašnju, da
su se gospoda ministri našli pobuđenim
i prinukanim da o tome povedu nešto
malo ozbiljnijega razgovora. Što su raz-
govarali i što su zaključili, to mi, a ni
javnost, ne znamo, jer u moparhiji nije
još običaj da se javnost izvješćuje o ci-
ljevima koliko unutrašnje toliko vanjske
politike. Ali, po natuknivanju poluzvani-
čnih organa, ako im je vjerodostojnost
nešto drukčija nego li za vrijeme balkan-
ske krize, moglo bi se slutiti, da su go-
spoda ministri mišljenja da unutrašnja
politika mora od sada kretati novijem
putevima. A pošto kod nas unutrašnja
politika usko je skopčana sa vanjskom,
jer u monarhiji živu narodi ište krvi kac
i susjedni monarhije, te je vrlo znatno
utjecanje vanjske na unutrašnju politiku,
to bi bilo logično, da če putevi vanjske
ići paralelno sa putevima umitrašnje po-
litike.
*
Raščišćuje se. Svakog dana, izgleda,
sigurrije idemo _k miru, Mir između bal-
kanskih država i Turske sklopiće se kroz
kratko vrijeme. Mir faktično i sada pos-
toji, jer su sva neprijateljstva obustavljena
sve do zaključka i potpisivanja mira. Pi-
tanje razgraničavanja osvojenog teritorija
među saveznicima zadaje doduše mnogo
brige, ali je nade da neće dovesti do
neugodnih komplikacija.
Proma novinskim vijestima, interna-
cionalna blokada crnogorske obale dignuta
je. Slijedila ie odmah poslije razgovora
admirala Burneya sa engleškim ministrima
u Dubrovniku, pod Lokrumom.
Ministri su u Beču vijećali o situaciji.
Odlučeno je, kako se javlja, da se počne
sa otpuštanjem reservista na jugu. Za
sada će se otpustiti samo manji dio, je-
dnu tčećinu, i to očevo porodica, Ostali
će ostati, kao i na granici, sve dok se
definitivno ne riješi balkanska kriza. U
izdavatelj |
toliko je u Bosni i Hercegovini, vladinom
objavom, dignuto iznimno stanje. U objavi
se motiviše to, da je predajom Skadra u
ruke internacionalne armije prestala po-
treba iznimnog stanja, koje je bilo nužno.
prije, i to radi vojnih operacija i pripre-
ma. Treba zabilježiti jednu posljedicu iz-
nimnog stanja u Bosni, a ta je, da su
Srbi, pošto su njihova društva bila ras-.
puštena, počeli pristupati kao članovi u.
hrvatska društva! :
t
Ne
e
Konkordat između Srbije i ;»
Vatikana.
Beograd maja 1913.
U subotu poslije podne održala je komisija
za izrađu proj kta konkordata svoju zadnju sje-
dnicu i tim dovršila svoj rad.
Netom bude sklopljen mir između balkan-
skih saveznika i Turske otputit će se dvojica o-
daslanika Srbije u Rim, da stape s Vatikanom u
pregovore, za koje je sigurno već sada, da će
svršiti u sporazamu. Vatikan neće moći, da se
usprotivi i prigovori nijednom načelu konkordata,
jer Srbija kao skroz i skroz liberalna država to-
liko je išla na ruku katolicima, da katoličkoj re-
ligiji i katoličkom svećenstva priznaje sva ona
prava koja uživa, državna pravoslavna vjera i
njezino svećenstvo.
U glavnom komisija se je držala konkordata
Crne Gore, samo što je ovaj Srbije u nekim tač-
kama povoljniji za katoličku religiju nego li i
onaj.
Imao sam prigode da govorim s jednim u-
važenim članom komisije, koji će Srbiju zastopati
i kod pregovora u Rimu, potanje u svim načelima
konkordata.
Pošto je razumljivo kakovim će se interesom
ovo pitanje pratiti kod katoličkog dijela našega
naroda iznijet ću ovdje glavna načela na kojima
se bazira konkordat da se vidi kako ,netoleran-
tna“ i ,,neliberalna“ Srbija zna biti tolerantna i
liberalaa. “a
Sadržina konkordata sastoji se u kratko u
ovome :
Katoličkoj vjeri priznaje se sloboda u duhu
ustava, koji gara tuje potpunu ličau slobodu vje-
roispovjesti.
Katolici, kojih ima ukupno u starim: no-
vim granicama Srbije oko 28.000., podpadaju pod
javisdikciju svojih biskupa. Koliko će biti biskapa
to se sada nije moglo tačno uštanoviti. Iz poče-
tka biće jedan, a kasnije 2 ili više, kako buda
iziskivali interesi katoličke regilije. Biskupe plaća
vlada i imaiu prava na mirovinu kao svi državni
činovnici. Što se tiče njihova imenovanja nastojat
će se da ih se postavlja sporazumom srpske vlade
i Vatikana. I to ili da Srbija predlaže kandidate
Rimu: jednoga ili trojicu, ih da Rim nekoga pre-
dloži vladi, a vlada ima prava, da je odbije iz
političkih razloga.
Ova zadnja stavka veoma je umjesna i op-
ravdana, jer mi dobro znamo, a i sai erkveni
krugovi više su puta priznali, kakvog uticaja ima
stanovita država na Rim. Nije dakle isključena
mogućnost, dabi Rim jednog dana mogao pod
nećijom presijom postavljati na tiskopsku stolicu,
u Srbiji ljude, koje bi osim zadaće, da odgajaju
i brinu se za duševne potrebe vjeraika, imali
druga mnogo veću misiju. Uglavili se dakle na
pregovorima u Rimu, da Vatikan predlaže bi-
skupa, morat će se prihvatiti i zahtjev Srbije, da
ona ima prava, da ga odbije, ako to zahtjevaju
politički razlozi. Opreznosti Srbije niko objektivan
ne smije prigovoriti,
Što se tiče župnika, oni će se postavljati
sporazumom biskupa i vlade, Katolički župnici
uzdržavat će se jednako kao i pravoslavni paroci
od birovine. U Srbiji naime ne plaća paroke država,
nego ih uzdržava narod. Svaka kuća u parokiji
daje mu stanovitu svotu novca i to se zove biro-
vina. Ovo je donekle slično kod nas redovini,
samo stom razlikom, što osim redovine svećenik
prima i državnu plaća i što se redovina daje u
naravi, a birovina u novep.
Ovdje se mora spomenuti, da_se cvakav pib«
ložaj svećenika neće još dugo održati, jer će se,
skoro urediti nzakonom o vjerama“, u kome će
biti i odredbe u pogledu ekonomskog uzdržavanja
klera.
Država će 80 brinuti i oko religijoznog us+
goja katoličke djece i u tu svrhu postavljaćo se
na nižim i srednjim ško'ama katehete.
Za odgajanje i stvaranje svećenika osnovat
će so bogoslovija. Gdje će joj Liti sjedište još nije
određeno, ali po svoj prilici u Skoplju, jer će se
i to onda, ako su oba supružnika katolici. U sla.
Profesori teologije, izjednačeni su u rangu s
profesorima pravoslavne bogoslovije.
Profesore teologije i katehete plaća vlada i
ona ih postavlja u sporazumu s biskupom. '
Obzirom na brakove, vlada priznaje valjanim
svaki brak sklopljen pred katoličkim svećenikom
i to ne samo onda kad obe stranke pripadaju ka-
toličkoj vjeroispovjesti, nego i u slučaju da joj
jedna stranka i ne pripada. Bračne parnice spa-
daju u jurisdikciju katoličkog duhovnog stola i
čaju mješovitih brakova postupat će se ovako:
Ako je jedna stranka katolička, a brak je svršen
pred katoličkim svećenikom nastupa nadležnost .
građanskih sudova, koji će morati da sude po
kt Me y \O i & i | m,
građanski sudovi sudit će po parocima pravosla-
vne crkve. U ovoj se tački srpski konkordat ra-
zlikuje od crnogorskog. Po konkordatu Crnegore
bračnim parnicama sude samo duhovni stolovi,
a nije određeno u kojemu slučaju sudi katolički, a
u kojemu pravoslavni, već je izbor prepušten slo-
bodnoj volji stranaka, Konkordat Srbije je dakle
u ovom pogledu povoljniji za katoličku religiju
nego li Crne Gore.
Roditelji odabiru rčligiju djeci, kod mješovi-
tih brakova, a ako ništa ne odrede, djeca imaju
pripasti pravoslavnoj vjeri.
Ova ustanova u ostalom nema osobite važ-
nosti, jer do ovakih slučajeva doći će veoma te-
ško. Qstaje još jedno veoma važno pitanje: cr-
kovni jezik. Srbija stoji ma stanovištu, da se u
erkvi uvede glagolica, kao i-u Crnoj Gori, a ka-
kvo će stanovište uzeti Rim još se sigurno ne
zna. Upućeni krugovi tvrde i sigurni su, da će
se glagolica uvesti i ako ne sada odmah, a ono
za kratko vrijeme.
Kako se iz svega ovoga vidi Srbija je išla padom ma naš Skadar s jedne strane, a s druge
na ruku katolicima do skrajnih granica. Dala im dozvoli Austriji da nas može napasti.
je sva prava, koja uživa državna pravoslavna re- I u toj prilici, u oči otvaranja tijeh neprija- -
ligija, a više im nije mogla dati. Nema dakle teljstva, pokroviteljka Rasija, bratska Srbija, jedno-
sumnje, da Vatikan neće prihvatiti ovaj konkor- vjerna Grčka najprijateljskije, najbratskije
dat. Dogodili se u najgorem slačaju i to, mogu njahu Me da Skudar napustim, da ne isložim
da vam sigurno kažem, da će Srbija ostati do- opasnosti opstanak Moje zemlje i tekovine ovoga
sljednja svojim liberalnim načelima i odnošaje ka- rata.
tolika urediti zakonom kojieće se bazirati na onim
istim načelima na kojima se bazira i konkordat. %
J.D. — & opštom miru korisno, da popusti udruženo :
"sam
prad očima i gorko iskustvo bratske Srbije. I njoj
je kao i nama učinjena ista nepravda, koja Me
Govor je ljuto zaboljela, jer joj je na sličan način odu-
Njegovog Veličanstva Kralja Nikole naro- sika IA SNI njih selils krvija svojih
epom na dan 8. maja o. g. u 8 ipo Jičiša Ni a >
" juriši Mojih vitezova na utvrđenja 'Taraboša i
Gospodo poslanici, Bardanjolta osvijetliše još jednom oružje crno-
Pozvah vas na savjetovanje radi mučnoga
t
Prvi i
gorsko.
stanje, n kojem smo se potonjih dama malazili. Guja sum soi i e a 9 je
Još dok se ne bijaste skupili, pod iznenadnim i I i
pritiskom velike o i za zemlju, a na pre-
klinjanje prijatelja, donio sam u cijelji spasenja /;, raće iz Srbij
M ije, oslobodilo Srpstvo od Turaka, od
odluku, za koju primam odgovornost pred Bogom $ .
i lvkorijam. mora do Dunava. Naši su barjaci pobođeni ma
Okupljene nakon teških, ali slavnih dana, im rje
kiti i * Beranima, Plava, Gusinju, Rožaju, Peći i/ Đako-
radosno vas pozdravljam i zagrljam, i uz vas Moj
cijeli hrabri narod. vii, ot: ARNE NON VERVE
Rekoh teškijeh: dana; jest teškijeh, kroz koje /qionšuva sr. i biće srećna i 1 ta ug
se Moja zemlja jako napatila, istrošila, okrvavila šaj uš aki
i suzama okupala, ali se i proslavila, Kako smo kje. s RA EE ne '
poveli ovo strašno kolo, svi znate, a milo Mi je
da vi ga ukratko objasnim. - _
Iza teškog i dugačkog rata od 1876 i 1878. <
godine dadoše se na Berlinskom Koagresu Mojoj Na Balkanu. :
zemlji nepravilno granice, po kojima se zbivahu
neprekidni sukobi i nemiri. Turci ne samo što su Odgovor Saveznika.
proizvoljno posjeli Čakor, Jezerski Vrh i Polja Savennici. sa predolj odgnedr. da: popižednji
«Kolašinska, naša zemljišta, nego su neprestane nota velikih sila. U odgovoru saveznici pristaju
ča žalj
sukobe na tijem granicama ša Mojim podanicima ng obustavu nepi
izvodili, Razuzdani Arbanasi tukli su Moje mirne svoje delegate u London k mirovnim pregovorima,
žitelje u samim njihovim selima, njihovo živo li žale, da so velike sile
zatvarali u kuće, pleme Veliku škoro raselili, u ženja saveznka, koja se odnose na njihove životne
Zeti prošlog ljeta posjekli petnajest Zećana, a u interese. Nadalje saveznici su odredili London kao
Poljima toliko isto Poljana. A što Me je najviše mjesto, gdje će se obdržavati mirovni pregovori.
boljelo, to je bilo stradanje našo prekogranične Sqveznici su označili kao mirovne -delogate one
braće, koja postepeno ali stalno linjahu sa lica isto delegate, koji su već kod prvih+ pregovora
zemlje, gonjena nasiljem i konačnim istrebljenjem. pili u [;indonu.
Pa da i nije bilo svega malo prije pomenutog, |
radi njih samijeh morao sam izvući mač iz korica.
Protesti Moje Vlade kod Turske bili su uzaludni, Beogradska ,,
U početku prošloga avgusta Moja se Vlada obra. o broju savezničke i turske vojske u ovome ratu,
tila Velikim Silama da posreduju da se red vas je sakupio ruski ratni Taburno.
postavi na granicama, koje je sama Evropa za- Turci su imali pod Ali na macedon-
gjekla među Turskom i Crnom Gorom, i da se skom bojištu protiv Crne Gore i Grčke -svega
olakša sudba prekogranične braće. Vlada je u regavđinje po: Širu rgneknj rm
»vojem protestu naglasila Velikim Silama, da će vid pašom, Feti pašom i pašom 256.000
sama tražiti zadovoljenje ako se one ogluše o naš ljudi, svega ma macedonskom bojištu protiv tri
pravedni zahtjev, Šest nedjelja očekivah inter.