Saveznici imali su na početku rata sve do i zajedno 740.000, i to Bugarska 320.000, Srbija 310.000, koja je kasnije povisila na 360.000, a zajedno sa trenom izdržavala je 402.000, Grčka je u početku imala 80.000, a poslije preko 100.000 vojnika. Crna Gora imala je u početku 30.000 a poslije svega do 50.000 vojnika. Prema tome glavna turska sila bila je protiv Srba, Crnogoraca i Grka sa 363.000 protiv savezničkih 420.000, a protiv bugarskih 320.000 bilo je Turaka 240.000. Protiv same Srbije bilo je u borbama 286.000 Turaka i Arnauta. Sukob na austro-srpskoj granici. ,Samouprava“ priopćajući, da je u subotu kod smeđerevske obale, kad se srpski parobrod Beograd“ u okretanju primakao ugarskoj Šbali, bilo izbačeno od dvojice a.-u. vojnika i jednog oružnika 9 hitaca, od kojih su dva prozujala mimo kapetana, pot hitaca pogodilo je sam brod, dva hitca pogodila su putnika Dobroslava Milkovića. ,Samouprava“ kaže, da ovakovi opetovani slučajevi izazivaju neprilike vladama, koje nastoje, da urede dobre i mirne odnose između Srbije i monarkije i ugrožavaju bezrazložno garantovanu slobodnu plovitbu po Dunavu. Ovakovim se iz- padima stvaraju razpoloženja, koja bi mogla pos- tati opasna. Srpska vlada dojavila je ovaj slučaj mjerodavnim mjestima monarhije. Preliminarni mir. »Reuter“ doznaje, da je bugarski poslanik u Londonu dobio danas brzojavni nalog, da se požuri sa potpisom preliminarnog mira. Poslanici Srbije i Grčke ovakove instrukcije još nijesu do- bili, ali to nikako ne znači, da postoji kakva raz- lika u mišljenju. Veći dio delegata već se nalazi u Londonu i ovih dana bi se mogla obdržavati prva sjednica. Potpis preliminarnog 1nira znači konačno zaključenje mira. Podjela teritorija. Bugarski memorandum. Bugarska vlada predala je velikim silama jedan memorandum o podjeli evropskih tarskih provincija među saveznike. Memorandumu je pri- ložena i karta sa tačno označenim granicama iz- među Bugarske, Srbije i Grčke, kako ih zahtjeva Ruski poslanik Hartwig otputovao je u Pe- trograd. Govori se, da će se Hartwig u Petrogradu zauzeti za to, da se pitanje granice između Srbije i Bugarske riješi onako, kako to Srbija traži, koja treba da dobije sve teritorije, koje je nje- zina vojska zauzela, uključivši u to i Bitolj. Har- twig će predlagati ruskoj vladi, da uloži sav svoj upliv u Sofiji u to, da pridobije Bugarsku u ovom pitanju na popuštanje. Priznanje Crnogorcima. Supruga a.-u. generalnog konzula u Skadru, Zambaura, izjavila je jednom novinaru, da se je Skadar predao isključivo zbog gladi, koja je u njemu zavladala. Crnogorske čete ponijele su se kod ulaska a grad vrlo lijepo i disciplinirano, tako da im se ništa ne može prigovoriti. Blokada dignuta. Blokada rske obale po internacijonal- noj mornarici, dignuta je u srijedu popodne u 2 sata. , Ulazak internacijonalnih četa u Skadar. Internacijonelne čete uđoše, prama određe- nom programa u srijedu u 2 sata poslije podne u Skadar. Crnogorski general Bečir je pozdravio engleškog admirala Burney, koji ima vrhovnu komandu, na što se Burney srdačno zahvalio, te ušao u grad, gdje mu odjeli crnogorske vojske prikazaše vojničke počasti. Internacijonalne čete zauzeše odmah javne zgrade, u kojima će stano- vati, te preuzeše redarstvenu službu. Crnogorske čete ostaviše Skadar. J. Boglić: Crtice opće patologije (Nastavak) Ci) U doba rasta, dogodi se katkad da se tijslo tekom akutne nemoći hronične brzo obalji, osoba uzvisi. Ovo se no događa zdravu čovjeku. Naglo rasćenje zadaje u opće meku dvojbu glede čovječjega zdravlja. Di U nemoći treba paziti na čvrstoću mes. natog teuta. Hunam np, pa i muogi drogi prak- tični ljekari, ovomu su simptoma posvećivali ve- liku važnost. Po tomu su prosuđivali moć i žestinu gkutnih nemoći. U većemu dijelu imfiamacija, čvrstoća ostaje ista, ili raste, a umanja se u ne- moćima mlohave naravi; veliko je oslabljenje, mlohavost mesa u nemoći adinamićne naravi. K) Boja je kože podložena velikim promje- nama, a to prama podneblju, spolu, dobi i obič- nomu zanimanju. Zdrav čoviek imade neku osobitu boju. koja se ne taji ni nevještu oku za rasuđi. vanje. U nekim lakim afekcijauia, kožna boja ne trpi niti najmanje promjena, a rijetko je da se u kakvoj teškoj nemoći ne promjeni. Kod ježnje u intermitentnim ognjicama, koža je blijede, plave ili vemljene boje. Kod ,skrofoloznih, klorotičnih, snemičnih, i nekih idropisija bljedilo je često spo- CRVBNA HRVATSKA“ Domaće vijesti. Jedna molba na sve Hrvate i Hrvatice. Iz mnogih izloženih krajeva naše zapadne Istre sti- zavaju Ravnateljstvu Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru neprestano pisma, u kojima se u najcr- nijim bojama prikazuje očajno stanje onoga na- šega naroda. Zbog talijanske nepopustljivosti istar- ski je sabor. osuđen na nerad, a naši ljudi pre- pušteni na milost i nemilost tuđinca, koji hoće ne samo da se okoristi ovom okolnosti već i sadaš- njim unutarnjim nama nepovoljnim političkim pri- likama. U ovim teškim časovima, kad su našemu narodu u zapadnoj lstri uskraćena sva politička prava, kad se ne može politički ni gospodarstveno odupirati tuđinskom nasilju jedina bi mu obrana bila narodna škola. Ali zlo je tomu, što takove škole nema, dok dušmanin neprestano vreba na nj, da mu djecu istrgne ispod materinjeg ognji- šta i da je odnarodi. Naša je Družba ovu paklensku rabotu suz- bijala koliko je više mogla. Ustrojila je do pe- deset i pet što škola što zabavišta, ali to još ni iz daleka ne dostaje. Trebalo bi uprijeti jače, zaći u najugroženija mjesta i sačuvati ih našemu hr- vatskomu narodu. Nego naša je Družba na mu- kama, da uzdrži ono, što je do sada sagradila, a negoli da nastavi stolikim uspjehom započeto na- predovanje. Međutim to je napredovanje nužno, da se nastavi i teško Istri nastane li u tome ka- "kav zastoj. Stoga se evo i obraćamo na sve naše prijatelje i rodoljube, da nam ne uskrate svoju staru ljubav i susretljivost, pače da podvostruče- nim silama porađe oko napretka naše Družbe. Ko u pravo vrijeme daje dvostruko daje. Sada je čas naše najveće nužde: Hrvati i Hrvatice po- mozite!' Zagrebačka opera. Ove je dane na gostovanju a Spljetu zagrebačka opera. Sve novine jednodu- šno ističu i hvale koliko pojedince toliko cijeli ensemble. Orhestar je također u velike hvaljen. Na želju građanstva orhestar izvršuje jedan sin- fonički koncerat. Ne samo što naše novine ne mogu dosta da nahvale ovo naše društvo, nego i zadarski ,Dalmata“ piše veoma laskave članke i najljepše se izraznje o izvedbi i personalu. U Spljetu je odaziv građanstva veoma dobar. Ka- zalište je uvijek puno. Veseli nas ovaj lijepi us- pjeh ovog našeg društva. Ravnateljstvo Družbe sv. Girila i Metoda za jstru primilo je nadalje slijedeće prinosa: G. Vi- ktor Tomičić-Voloska kao član čete od 1000 K 100.— G. Viktor Tomičić-Voloska mjesto vijenca na odar pok. Vinka Mavričića K 20.— Općinsko poglavarstvo-Koška K 10.— Hrvatska dionička štediona-Otočac K 50.— Družbina podružnica: Noš- ćenise u ime prihoda K 42.— Sakupljeno u škra- bici u družbinoj pisarni K 493. Guica Marija Fučić, zab. učiteljica-Unije sabrano među djecom tamošnjeg zabavišta K :):40. Poglavarstvo općine, Sv. Križ-Začretje K 10.— G. Matko Črnjeka u- čitelj.Ročko Polje daruje K 5. G. Milica i Sergij Schaup-Gorica mjesto vijenca na grob svoje praba- bice g.đe Antonije Lorenz iz Kastva K 20.—G. Ka- talinić Rikard Jeretov-Zadar u ime sabranih pri- nosa K 174:10. Družbina podružnica Sv. Antun u ime prihoda K 76.43. G. Ernest Baša-Voloska kao član čete od 1000 K 15450. G, Petar Jeze- tinac-Nonessen Pa. šalje sabranih K 75.— Štedna i predujamna zadruga-Sisak K 25.— Družbina Ženska podružnica-Vrbnik K 26:30. Općinsko Gla- varstvo-Boljun u ime potpore K 100.— Pogla- varstvo općine-Brod na Kupi K 10.— G. Dr. Pero Magdić-Mali Lošinj sabranih K 7.— G. Viktor Car Emin-Opatija mjesto vijenca na odar pok. dra. Tripa Simovića upravitelja e. k. velike realke infiamacija probave cijevi, koža je različito mrko žute boje, kad nastupi studen u životu. Kod većega dijela pomenutih afekcija, boja je mrko žuta veća u nekim djelovima nego li u drugim np. na ustnama, okolo oči, na prstima. Kod in- fiamatornih ogajica, te prije razvoja opće erukcije, koža je malo ružičasta, a u skrletu živo crljena. Žatkasta je kod bilibsnih nemoći, a žuta mrtvo i neprozračna o interrhitentnim ognjicama koje malo traju. Slamasto žuta i zemljena u kanceru, četru- nasto ili tamna u ikteru (žutugi). Crljena jako i u jačemu stupnju u asijskoj koleri, i u nekim organičnim afekcijama srca. U ovim je slučajevima osobita neka boja, koja se zove Cianosis (kianos modro). Ljekari ovo pripisuju uopće nekoj betež- noj konformaciji srca, ualijed koje da krv barem djelomično prolazi iz desnih u lijeve šupljine, a da ne prođe kroz pluće, Čini mi se da ova Cia. nosis nebi imala u opće potjecati iz pomenutog betega. Evo zašto. Metnimo np. da bi ovalni otrov bio zatvoren prehodu, tada ova cianosis nebi postala iz smjese dvijuh vrsti krvi, jer se to nije opazilo ni pokazalo ni u slučajevima u kojim je grce bilo unilocularno tj. kad sa plučne arterije i aorta imale zajedničko porijetlo. Cianosis rek bi da postaje uslijed krvne stanjacije u kapilornim cijevima, stanjačija, velim, koju je prouzrokovala kakva zapreka u obtoku krvi kroz pluće i srce, 'To vidimo u različitim stupnjevima u većemu dijelu organičnih afekcija, osobito srca kad su njegova ušća stisnuta pa i u nekim plućnog on- fisena, opće ili kapilarne bronkitis, i napokon kod u Spljetu K 20.— G. Petar Luger, opć. redar- stveni povjerenik-Opatija“ poklanja na blagu us- pomenu pok. dra. Tripa Simovića, upravitelja c. k. velike realke u Spljetu K. 5.— Uprava ,,Na- rodnih Novina-Zagreb u ime stiglih prinosa K 20.— Družbina podružnica-Međulin u ime prihoda K 117.40. Banka i štediona za primorje-Sušak K 150.— Uprava Riječkog Novog Lista“-Rijeka na račun stiglih prinosa u god. 1913. K 1000.— Družbina ženska podružnica u Voloskom u ime prihoda K 7-96. Družbina muška podružnica u Voloskom u ime prihoda K 5180, G. Prof. Vje- koslav Spinčić-Opatija sakupljenih na piru G.ice Ljube Rabar i gosp. Josipa Devide, veterinara u Valpovu K 71.—G. Gjuro pl. Gržetić Zagreb K4.— Družbina podružnica-Brest a ime prihoda K 47.— Živjeli plemeniti darovatelji | Naprijed za Dru- žbu sv. Ćirila | Metoda za Istru! Poštanske vijesti. Na 16. srpnja 1913 otvara se ce. k. poštanski ured u Oskorušnom. Ovaj će novi poštanski ured biti u svezi sa poštanskom mrežom tri puta na sedmicu sredstvom pješačke pošte Oskorušno - Trpanj, te jedan put na sedmicu uključenjem u pješačku pošta Kana- Trpanj-Janjina. Okružju će novog poštanskog ureda pripa- dati mjesta Oskorašno pak Golubnica, Košarnido, Postup, Zakotarac i Županje selo. společnost rsk&4. Pri- mamo: Žive trgovačke veze, koje podržavaju če- ški krugovi s jugoslavenskim zemljama, potaknule su nas, da uredimo kod Slavensko narodnogospo- darskog društva u Beču kondicioni odbor, koji se bavi namještenjem českih absolvenata trgova- čkih akademija u jugoslavenskim zemljama. Slo- bodni smo Vas upozoriti na taj odbor te Vas izvješćajemo, da nam je moguće za trgovačka i industrialna poduzeća, banke i t. d., poslažiti spo- sobnim, jugoslavenskim jezicima vladajućim si- lama, pa Vas umoljavamo, da se kod popunjenja Vašeg personala, u koliko ćete trebati komptoa- riste, knjigovođe, dopisnike i t. d., izvolite na nas kondicioni odbor obratiti. Slavensko narodnogos- podarško društvo u Beču, kojemu je zadaća gos- podarsko podizanje Slavena, vrlo je rado pripra- vno uzajamnom pomoću namještati jugoslavenski trgovački pomladak u zemljama česke krune i u ostalim gospodarskim potrebama savjetom poslu- žiti, Znajući, da je i u ostalim granama gospo- darskog života (ratarstvu, industriji, a poglavito u tehničkim strukama) stalna potreba novih ispo- sobljenih sila, radismo i u tom smjeru preuzeti ulogu posrednika, a sklapame nove veze, koje bi nam omogućile našu zadaću i olakšale zadovolj- stvo sviju onih, koji se na nas obrate. Radujemo se već unaprijed, da će te tu našu ponudu pri- jateljski primiti i na nas zahvalnost obvezati, ako se kod biranja personala sviju kategorija i struka, kao i u svim gospodarskim pitanjima na nas o- bratite, a znamenitije ličnosti, korporacije i časo- pise na Slavensko narodnogospodarsko društvo u Beču [., Adlergasse br, 12 upozorite. Izbor zagrebačkog načelnika. ilrvatska je vlada obavijestila zagrebečko gradsko zastupstvo, da je primila do znanja zaključak o verifikaciji novo- izabranih gradskih zastupnika, Ujedno ovim vla- dinim dopisom javljeno je, da je za akt zuvjerenja novih gradskih zastupnika i izbora gre donačelnika odredila dan 14. o. m. Načelnikom će biti iza- bran dosadanji načelnik g. Janko Holjac Osječko kazalište. Ovo operno-operetno druš- tvo, koje je s dobrim uspjehom gostovalo n Dal. maciji, stiglo je u Sarajevo n četvrtak veče. "Tamo će davati 12 predstava, 8 operetnih i 4 sperme. =——- nekih rakitičnih sa veoma deformiranim toraksom. Ova cianosis, u raznim pomenutim nemoćima, običaje biti djelomična, a opremi ponajveće lice, osobito ustane, jabučice, ruke, osobito pipala prstna i okolo nokata i genitalnih organa kod muškarca i tu se.ona na osobi) način ističe kad je postala opća, svestrana. Koj + aemične osobe može se još katkad opaziti i koža zelene boje, pa bi se reklo da je jetrena bol «t. Kože može akcidentalno kod nekih biti crnkaste boje, a da sei ne znade za uzrok. Viđalo se u nekim bolnicama, da je ma čovjeku bijelomu postala koža cria kao u kakva Ktiopčanina (Bulletia de Ja Facultć TIV str. 114). Rostan je objelodanio mnoge sličnosu fakata. Ovim faktima treba nadedači i one u kojim crna boja ili modvikasta ovisi o tvarnoj boji, koja iz kože iste proishodi, kao što je Billard (u Arehi- nes de medicine TXXVI) zabilježio. Napokon poznat je «svakomu inal da ne, da anatarnja poraba tonjavog srebra (argento nitrato- daje koži neku boju poput škriljavca, ili mrko suru neizbrisivu, što se prepisivalo djelovanju svijetlosti. Ovo nebi imalo biti tačno. Svjetlost u istinu imade to svojstvo, da povećaje intensivnost boje, ali je ne porađa, jer vidimo da koliko otkrita koliko pokrita koža odjelom, a što je veće unma- trnji organi daju ista boju. Imađe slučajeva u kojim je koža našarana crljenim crnim, četrnaos tim, ili žutim mrljama zvanim ekimosis. Ovo ovisi o proljevu krvi. Obično ovo porađaju kontusije, kompresije, i drugi izvanski uzroci, & katkad sa- visi o unutrnjim uzrocima kao škorbutu u tako Kratke vijesti. — Bugarsko rumunjski spor potpuno je iz- gluđen. Zaključeno je, da Rumunjskoj pripana Silistrija, a& Bugarska će zadržati sporno zemlji šte na obali Crnoga Mora. — Politika“ donosi, da je ministar Pašić izjavio, da Bitolj pripada Srbiji i da će njen 6- stati. — Sarafov, bivši bugarski poslanik a Cari- gradu, otputovao je u Atenu da povede prego- vore sa grčkom vladom glede uređenja granice između Bugarske i Grčke. U Skadru su usljed požara izgorjela 174 du- čana. Uapšeno je više sumnjivih osoba. Istraga se dalje vodi. — Turske čete iz Albanije transportovaće jedno otomansko parobrodarsko društvo. Vojska Esad paše biće ukrcana u Draču, a ona Džavid paše u Valoni. — Novim podpredsjednikom Srpske Skup- štine izabran je Stanoje Vukičević. — limes“ javlja, da su Bugari izgubili u rata: 300 časnika mrtvih, časnika ranjenih i bolesnih, 26.000 vojnika mrtvih i 60,000 vojnika ranjenih. — U Francuskoj je pred Komoru iznesen projekt zakona o aeroplanima i zračnom puto- vanju. — U srijeda po podne na 2 sata crnogor- ska je vojska ostavila Skadar, na 2'/s sata u nj je uljegla vojska internacijonalne flote i to u ra- zmjeru: 500 vojnika 'Trojnog Sporazuma, a 500 'Trojnog Saveza. — Crnogorska skupština, koja je bila sazvana za četvrtak nije se održala radi promjene mini- starstva. Tog je dana Kralj Nikola progovorio zastupnicima i protumačio im kako je došlo do otstupa Skadra. Ovaj govor donosimo na prvoj strani. — Sve novine, a najpače francuske, pišu o sjajnom dočeku španjolskog kralja Alfonsa. No- vine naglasujn, da je onaj doček, što je bio vri- ređen prošle subote Kralju Alfonsu, znak, da su se zaboravila sva trvenja između Francuske i Šya- njolske Govori se, da će Španjolska ući u Trojni Sporazum. — Za četvrtak 15 o. m. bio je sazvan par- lamenat u Beču. — Presjednik Srpske Skupštine Andro Niko- lić bio je kod kralja u oduljoj audijenciji, te je otputovao u London na mirovnu konferenev. — Poslije raspusta srpskih društava u Bosni i Hercegovini, članovi srpskih sokola i pjevačkih društava upisuju se u hrvatske sokole i hrvatska pjevačka društva. Dubrovnik, 16, maja. Svoj svo. ne! Te se riječi ni kod koga više ne ponavljaju i ne razvikavaju nego li kod nas, a niko ih manje ne shvata i ne provodi što mi. U našijem novinama često se susrećemo s takvim povicima, mi često propovijedamo to geslo; naša štampa vrvi s lozinkama svoj svome, po- čamši od naslova članaka pa sve do koje mu drago domaće reklame. Pa što se od svega toga ima? Žalibože, ništa. Jer upr- kos tih čestih alarma, s dana na dan sve se više uvjeravamo, da mi ne shva- tamo i ne razumijemo važne i korisno posljedice, koje bismo imali kad bismo se držali toga načela i provodili ga, Vrlo zvanomu morbus maculosus. U jakutnim se ne- moćima pojavljuju na nekim mjestima tegumenta, a osobito na djelovima nagnutim neke mrlje bli- jede, mrke ili crne, a to su slab znak u nemoći. Kogod b ih mogao pobrkati sa ekimosima, nu to bi bilo pogrešno, jer one ne postaju uslijed pro- lijeva, izlijeva krvi, nego uslijed stanjacije krvi, kako nam to pokazuje njihovo časomično | nesta- janje ako ih prstom pritisnemo. Dogodi se, da se pojavu neke eskorijacije i eskare u raznim djelo- vima kože np. u predjelima šuplje kosti i tron- katara. Međa svim akutnim nemoćima ognjica tifojdijulna daje nam često slične fenomene, a ovi fenomeni nam u nejasnim slačajevima veoma koriste za razbistrenje diagnostika. Ticanje nam np. otkriva na bolestnicima množinu veće ili ma- nje važnih modifikacija kože. Kad je čovjek zdrav koža mu je mekana. U prvim perijodama skut- nih nemoći, ili tekom bijeloga vremena hroničaih postaje čestu suba i hrapava. Ta hrapavost i su- hoća postaje jača kod opravljenika od nekih eru- ktivnih nemoći, kao ospe, šešava. Iza skrleta vidimo kožu ne samo suhu, nego glatku, kao pokrivenu finom osušenom kožicom saveđih ori- java, to se vidi najveće po rukama, odakle ljekar, i prije nego li uzslijedi diskvamacija, može zaklju- čiti, da je tu bio šlučaj skrleta. U Asijskoj koleri kla a main nina ri