Mikea i. oo Zržetčnaj.5

Broj. 21.

jedan razborit čovjek ; jer gdje bijahu razlozi kada
se je na desetke hiljada ljudi oduzimalo svome
domu i zanimanju, kada je austro-ugarsku priti-
skao strah ratne pogibelji i nagomilavala se silna
vojska na granice Srbije i Crne Gore, koje tada
u sebe doma ne imađahu ni jednoga čovjeka
sposobna za oružje. A gdje hoćete pak i sad naći
logike u postupku ratne uprave? Zašto se nemaju
otpuštati pričuvnici u Bosni i Dalmaciji? Možda
taman zato, što Srbija svoju vojsku trećeg poziva
upravo danas šalje kući, i tim provađa faktički
svoje razoružanje? I u istinu austrijska vojna u-
prava kao da čini neku milost i dijeli sreća. Po-
slušajte samo ton zvaničnog saopćenja: Svim
zbornim zapovjedništvima prvog do četrnaestog
vojnog zbora izdana je naredba, po kojoj se |-
maju da otpuste svi rezerviste iz g. 1908 i 1909,
a zbroj otpuštenih neka iznosi 50.000 ljudi.
Oficijozna glasila se požuriše da revno i odano
progovore o nekoj ,radosnoj vijesti“, koju je da-
našnji dan donio narodima Austrije. Ali ta silna
brojka otpuštenih momaka navješćuje nešto drugo
nego radost. Ona nas spominje na to, kako je
50.000 ljudi bilo prisiljeno da kroz toliko mjeseca
bezkorisno troši snagu i vrijeme, i da je pučan-
stvo doprinijelo žrtava, kojene opravdava ni slijed
dogođaja ni njihove posljedice.

Bilo bi ljudski i pravedno da se u austrij-
skim vojnim krugovima odgovori na pitanje kako
upravo rezerviste 15. i 16. kora dolaze do toga
da trpe i podnose najteže terete. Mora se dobro
i to uzeti u obzir, da su oba dva ova vojna zbora
sastavljena iz pojedinih detaširunih bataljona ra-
zličitih regimenata, i da je broj pozvanih pod o-
ružje kud i kamo veći nego li kod drugih korova.
Uz to služba je u onim južnim kršnim krajevima
najteža i najnapornija, te da time i nakon otpu-
sta onih 50.000, još hiljade i hiljade otaca obitelji
imaju da i dalje podnose usred mira jaram rat-
nog stanja i to za sada u — nedogledno vrijeme.

Nije li nečuven ovaj čitavi postupak, i zar
je moguće zamisliti u Byropi jednu državu gdje
bi se moglo nešto ovakova dogoditi?

1 ako dosta kasno, počinju sad i sami pa-
trioti uviđati, da je austro-ugarska za vrijeme bal-
kanskog rata tjerala politiku bučnih neuspjeha i
sramotne rasipnosti. Nikada se nije znalo što se
hoće i nikada se nije htjelo uopće nešto ozbiljna.
A uzimahu se — i to uvijek u najnezgodnije vri-
jeme — svakojake poze prijetnja, zapovijedanja,
i zabrana da se poslije velike buke i vike sve
pusti da prođe onako kako se uputilo. Radi ove
politike hvalisave bezmoći moralo je stotine hi-
ljada ljudi da žrtvuje više od po godine svoga
života, isto kao što sad još logoruju hiljade
i hiljade momaka na golim klisurama Herce-
govine i Dalmacije. Ove hiljade otrgnulo je od
kuće i posla ništa drugo nesretno nastojanje au-
strijske diplomacije, da svoj nikakav arbanaški
uspjeh prikažu kao nekoju važnu, veliku vojni-
čku tečevinu. Da opravdaju ono bezkorisno i glupo
rasipanje polovicu miljarde kruna kroz ovih se-
dam mjeseca najpraznije senzacijonalne politike,
i da markiraju da još uvijek traje ozbiljno stanje,
razbacat će se nebrojeni miljuni za uzdržavanje
rezervista na jugu i zahtjevaće od pučanstva da
vjeruje, da se je doduše moralo demobilizovati
na dunavskoj granici Srbije, ali da se zato ipak
mora ostati na granici Drine potpuno do zuba
naoružani!

BRZOJAVI.

(Stigli jutros.;
Govor Dra Melka Čingrije.

BEČ, 23. Uz veliku pozornost cijele
kuće govorio je danas Dr. Melko Čingrija,
čiji je govor pomno slušao i ministar
predsjednik. Govornikovi izvodi učinili su
vrlo velik i dubok utisak. Pokazao je na
rezultate našeg vanjskog političkog bi-
lansa, istaknuo razmjer među njegovim
aktivom i pasivom; resultati su tako
strašni, da ni jedna stranka, ni jedna
narodnost ne može odobriti takovu po-
litiku. Naša je diplomacija udarila krivim
poem, zašla je najvećom stranputicom.

ljenu politiku osuđuju svi Slaveni, ali
bez sumnje, najoštrije Jugoslaveni, protiv
kojijeh bijaše ona u prvome redu upe-
rena, a oni upravo od takve
zalutale politike. Velika borba za neovisnost
balkanskih država porušiše stari san o
Solunu; ali kad politika status quoa nije
ze da se i dalje održi, austrijska je
diplomacija stala najvruće da propovij
Do nacionalnosti u korist Arbanasa.

ve što su nekada Arnauti vatrom uni-
štavali i otimali, trebaše da im pripane,
a to jedino stoga, A gp da ija ne
dođe na more, i da njeno eventualno
opiranje bude nekakvim izgovorom da

đe u Sandžak.

Pošto ovu politiku niko od austrijskog

DR nije mogao da razumije, to se
nastojalo SINE, Ko: praviti
kros seres Vi Pe raz-
Mih ya Palić. Da Au-
strija nije bila Frenska ovupiki sni see

 

,CRVENA HRVATSKA“

o EVRA talijanaca. Spominje
na arbanaške avanture; austrijska je, po-
litika prononsirano neprijateljska

južnih Slavena, i govornik u ime Hrvata
protiv toga odlučno protestuje. (Odobra-
vanje). Austrijsku politiku protiv Jugo-
slavena hoće da M opravda nekom pan-
slavističkom pogibli. Niko ne vjeruje u
tu avet. Ovakva politika dokazuje s

nu nezahvalnost prema Hrvatima za nji-
havu tradicionalnu vjernost prema do-
movini. Žrtvovanje tolikih miliona za onaj
fantom arbanaške države jednostavna je
prevara Dalmaciji za koju država neće da
puni, u punih 40 godina, časno obećanje
građenja željeznice. Govornik oštro kri-
tikuje postupanje vojničkih vlasti u Dal-
maciji. Protestuje protiv uvedene prave
anarhije. Južne se Slavene neće nikada
zadobiti za onaj patriotizam da ih se žr-
tvuje za ciljeve germanske. Uzrok je nji-
hovom nezadovoljstvu u krivoj i pogrje-
šnoj politici koja se vodi prema njima &
ne u panslavizmu, Zahvaljujući ovoj po-
litici, Austrija ne može danas da vrši ni-
kakvu atrakciju naspram južnih Slavena
izvan monarhije, a južni Slaveni u Au-
striji nemaju nikakav kulturni centar i
nikakvo ekonomsko razvijanje, te je nji-
hovo ujedinjene postignuto jedino ovim
iznimnim stanjima. Sada austrijski drža-
vnici dolaze čak do trializma, opsadnog
trialzma, te tako po svemu izgleda da
se sve žuri ka katastrofi. Južni Slaveni
ne boje se nikakve katastrofe ali neće
se dati zanesti sa svoga puta dok ne
nastupi politika koja vodi zadovoljstvu i
samostalnosti naroda. Caveant  consules.
(Burno odobravanje. Govorniku sa svi-
jeh strana čestitaju i stiskaju ruku.)

Cuvaj ostaje.

ZAGREB, 23. Sa informirane strane
javljaju da je komesar Cuvaj dao demi-
siju, a demisija da nije bila prihvaćena.

Rauch ne dolazi.

ZAGREB, 23. Neosnovane su sve
vijesti o kakovoj kandidaturi bivšega
bana Raucha.

Komesar za Rlbaniju.

RIM, 23. Ovdje se šire vijesti, da
Francuska predliže za Albaniju jednog
komesara pod nadzorom međunarodnog
vijeća.

Pretjerane vijesti o okršaju grčko-bugarskom.

SOEBIJA, 23. Bugarska agencija de-
mentira vijesti o ogromnim gubitcima
bugarsko-grčkog sukoba kod Praviste. Bu-
garska agencija javlja, da su Bugari
imali stotinu što mrtvih što ranjenih, a
grčki su gubitci nepoznati,

 

Dubrovačke vijesti.

Visoki gost. Juče je bila u Dubrovniku
Nj. Vis. nadvojvotkinja Jelisaveta Windischgriitz.
Posjetila je Lokrum. Poslije podne je otputovala.

Delegacije suda. Vrhovno sudište na pred-
og generalne prokure delegiralo je zemaljski sud
u Celovcu (Klagenfurt) za raspravu proti na-
šim odličnim sugrađanima g. Luku marquisu Bona
i Dru Mići Mičiću.

Dubrovnik za Družbu sv. Ćirila i Me-
toda za Istru. Od Ravnateljstva Družbe pri-
mamo ove retke i rado ih objelodanjujemo: Dne
2. ožujka o. g. dačka je podružnica naše družbe
u Dubrovniku dala svoju godišnju akademiju u
korist hrvatskih škola u Istri i to u zajednici sa
đačkom podružnicom ,Srpske Zore“, Prihod za-
bave bio je podijeljen među oba društva tako, da
je našu Družbu zapalo K 673. 80.

Ovaj je iznos bi predan gradskoj podružnici
naše Družbe u Dubrovniku, koja nam ga je
ukupno sa svojim prošlogodišnjim prihodom ovih
dana dostavila. Naša vrla podružnica u Dubrov-
niku dostavila nam je u svemu K 2500.

Koliko građanstvo, toliko i omladina u Du.
brovniku iskazuju našoj Družbi u svakjoj zgodi
evoju veliku ljubav, Ma kakve bile političke pri-
like, nevolje i krize naši dični Dubrovčani ni u
kakvom slučaju ne zaboravljaju naše Družbe, naše
Istre, naše borbe. Družbino im Ravnateljstvo na
a 4 i požrtvovnom zauzimanju najsrdač-

- Dubrovnik ! Sepiljod za Družba!

Tjelovo. U četvrtak, na "'Tjelovo, bila je
obična svečana procesija. Mnoštvo je naroda pra-
tilo,

Novi dubrovački parobrod. Kako smo

Lokrum u ponedieljak u jutro, Poslije podne u
8 sati bilo je obavljeno običajno krštenje. Na
krštenje su kumovali g. Mare Glavić i g. Dojmo

igna. Poslije krštenja priređena je pozvanim
preko koje prvi je progovorio kum g.
U svome lijepom kratkom govoru spo-
napredak dubrovačke trgovačke mor-
narice, u novom parobrodu i zaželio mu
sreću. "Još se je izredalo nekoliko govornika. Kad
se je umračilo sa parobroda su se palile umjetne
vatre. Novim parobrodom zapovijeda naš sugra-
đanin kap. Vicko Miloš. Ovaj novi parobrod do-
šao je krcat kamenim ugljenom, a u utorak u
ta rano otputovao je za Trst pozdravljajući

Ii

Muzika. U nedjelju je, napokon, građanskoj
muzici bilo dopušteno mag anom Program je
bio izvršen fino i precizno.

Općinsko kupalište. Naša Općina nastoji

u svemu i svačem da dođe u susret građanstvu
u koliko joj to sredstva dopuštaju. Ovo treba
istaći, jer su djela ta, svaki od nas može
da se uvjeri. Zauzetnot i mar općinske uprave
za naš grad zaslužuje svaku pohvalu. Ovo će se
dana početi da vija zamisao opć.
upraviteljstva — javno kupalište. Ovim korakom
općina dolazi u susret davno želji našeg građan-
stva, a napose siromašnijem dijelu. Na Pločama
kraj vojničkog kupališta općina će sagraditi općin-
sko kupalište. Stepenice što vode do obale već
su sagrađene, a dolje na onom prostoru sagradiće
se za ovu godinu po nacrtu ing. Musapa 26 dr-
venih sobica za svlačenje, a uz to i jedna velika
baraka, gdje će se bezplatno svlačiti od jednom
oka dvaestak osoba. Cijena za sobice još nije
ustanovljena. Raspisana je već dražba za gradnju
ovog kupališta, a moraće da bude sve gotovo do
svrhe mjeseca Juna. Ovo će biti samo recimo
tako provizorno kupalište, a dogodine će općina
sagraditi lijepo, veliko kupalište u cementu na
dva sprata. Ove će sezone držati kupalište općina
u vlastitoj režiji da se upozna sa rentiranjem, a
potom će naredne godine novo kupalište dati u
zakup.

Sokolski izlet. Za sutrašnji sokolski izlet
parobrod će krenuti iz gradske luke u 3 sata,
pa će poći u Gruž da ukrca izletnike iz Gruža.

Kinematograf. oi za danas i sutra
u kinematografa je ovaj: 1. Lov na žirafe, 2.
Zaza- komedija u 2 čina, 3. Prince prikazuje
Tartufini je nasio.

Poziv. Primamo: Pozivlju se gg. organizi-
rani brijački pomoćnici, a dođu u utorak na
8*/, ura u Radnički Do

Iz Župe. Velika ž ai koju je pučanstvo
pretrpilo dizanjem tovarnih životinja. Mnogi poljo-
djeloi ostali su bez njih, a neophodno su potre-
bite za poljske radnje. Način, pak, s kojim sau
nam uzimali živine, također držimo da nije zako-
nit: nije bilo mješovite komisije, nego 2 oficira
i jedan  kapuro. Ono što su našli oni da vrijedi
živina, moralo se je ustupiti za onu cijenu, što
su oni odredili, jer bi inače životinje morale ići
pod kirija. Narog uplašen, sa suzama na očima,
ustupio je svoje živine za ono što su mu kazali
da mu vrijedi. 'Pome se nije čuditi, jer nije se
znalo što će biti ako dođe pod kiriju. Sve mlade
i dobre živine, uzeše, a stare i nevaljale odrediše
za pod kiriju. Doznajemo da je po naredbi više
vlasti općina pozvala vlasnike mazaka i konja,
da ih dovedu na Brgat, a magarce na Majkove.
Nu dok na Brgatu nije bilo sa strane komisije
prigovora, jest na Majkovome, gdje se kazalo, da
nijesu bili pozvati magarci, i da im je općina
kriva, što sa onamo došli. To je narod ogorčilo
pa je palo svakih napadaja na općinu: dva dena
i dvije noći po kiši tamo i amo, ljudi sa svojim
živinama morali su izgubiti. Ne zna se zašto se
ta neistina u narod turila. Mislimo, da će općina
znati iznaći ko širi ovako tendenciozne neistine
protiv nje i tražiti da se kazno krivci. Najgore
je to što ovi teški trud, nije bio plaćen. Ošteće-
nici su se preko općine obratili na c. k. kotarsko.

poglavarstva, da im se plati, ali do sada nema
ni odgovora.

Također po naredbi više vlasti bili su po-
zvati svi gonići, kojim nije bio plaćen trud kako
je pravo nego pola od one cijene! Oni nijesu
htjeli ni primiti novce već su podnijeli predstavku,
Nego kad smo na gonićima, biti će dobro radi
ovamošnjega pučanstva, da protumačimo zašto
neki su pozvati za goniće, a drugi ne. Viša vlast
naredila o; načelniku da požove sve one

osobe, koje su u listi gonića. A ima 39 lista raz-
nih zanimanja — kao kopača, mesara, kovača i
t. d. — koje se odnose na vojničke službe. Lista
gonića nije ovaj put bila u redu, a zato što je ta

 

 

i jednu kutiju Fayovih sodener mineralnih pasti-
lja, ako poduzimljemo vožnju automobilom. One
drže služnjača uvijek povodljivom, uklanjaju svaku
afekciju i štete od velike pogibelji, koju prašina

 

Konjičev-liljanov mliječni sapun (Stecken-
pferd-Lilien Bergmann & Gomp Tetsohan Elbl) oso:
bito dobar proti sunčanim pjegama te za ljepotu

držanje lijepih raku 1 katija 70 hel.

 

Koncesijonarno  Pogrebno  pouzeće Antun
Arsenalić Dubrovnik, Gruž sa vlastitim mrtvač-
kim Kolima I H III razreda, Obratiti se u Du-
brovniku kod Brijačnice gosp. A. Triva u Gružu
kod gosp. Frana Falconi.

 

Sumporno ljekovito kupalište.

Varaždinske toplice. Hrvatska Zeljeznička,
poštanska, telefonska i brzojavna stanica. Novi
kapalištni hotel sa električnom rasvjetom.
Staroslavna radijoktivna sumporna terma

< 58! 1.
preporuča se kod kostobolje, reume išijasa
itd. Pijače liječenje, pri svakovrsnim bolestima
u vratu, grkljanu, prsima, mmdon ar PRA:
zelutcu i crievima. Električna
sumporokisela i sunčana kupanja.

Otvoreno preko cijele godine. Moderna
udobnost. Novi hoteli. Durna okolica. Vojna
glazba. Kupališni liječnik dr. J. Lohert
Prospekti badava.

 

Obiava.

Častim se slavnom općinstva do znanja
staviti, da sam otvorio u Fratarskoj ulici trgo-
vinu manufaktura. Imam osobito fine vrsti svako-
jake robe uz vrlo jeftine cijene.

Preporučam se za što veći posjet

Huso Šahović.

Henneherg svila

S. m direktno! — crna, bijela i šarenih
unaprijed metru, za bluze
- a a već plaćenom cari-
nom sa dostavom u Bogati izbor
uzoraka odma.

felden Fabrik. Henneberg, Zarich
Zemaljsko lječilište u Štojerskoj

posebno kupatilo, terna pijači izvor, lijeci
kod gospođa, živčane bolesti, trganje, re-
umu itd.

Kupalište Neuhaus

kod Celja Poštanski i brzojavni urod, električna

 

 

Neuhaus.
Sezona traje od 26 srpnja do listopada
Procpekte daje badava uprava kupališta.