Mikea i. oo Zržetčnaj.5 Broj. 21. jedan razborit čovjek ; jer gdje bijahu razlozi kada se je na desetke hiljada ljudi oduzimalo svome domu i zanimanju, kada je austro-ugarsku priti- skao strah ratne pogibelji i nagomilavala se silna vojska na granice Srbije i Crne Gore, koje tada u sebe doma ne imađahu ni jednoga čovjeka sposobna za oružje. A gdje hoćete pak i sad naći logike u postupku ratne uprave? Zašto se nemaju otpuštati pričuvnici u Bosni i Dalmaciji? Možda taman zato, što Srbija svoju vojsku trećeg poziva upravo danas šalje kući, i tim provađa faktički svoje razoružanje? I u istinu austrijska vojna u- prava kao da čini neku milost i dijeli sreća. Po- slušajte samo ton zvaničnog saopćenja: Svim zbornim zapovjedništvima prvog do četrnaestog vojnog zbora izdana je naredba, po kojoj se |- maju da otpuste svi rezerviste iz g. 1908 i 1909, a zbroj otpuštenih neka iznosi 50.000 ljudi. Oficijozna glasila se požuriše da revno i odano progovore o nekoj ,radosnoj vijesti“, koju je da- našnji dan donio narodima Austrije. Ali ta silna brojka otpuštenih momaka navješćuje nešto drugo nego radost. Ona nas spominje na to, kako je 50.000 ljudi bilo prisiljeno da kroz toliko mjeseca bezkorisno troši snagu i vrijeme, i da je pučan- stvo doprinijelo žrtava, kojene opravdava ni slijed dogođaja ni njihove posljedice. Bilo bi ljudski i pravedno da se u austrij- skim vojnim krugovima odgovori na pitanje kako upravo rezerviste 15. i 16. kora dolaze do toga da trpe i podnose najteže terete. Mora se dobro i to uzeti u obzir, da su oba dva ova vojna zbora sastavljena iz pojedinih detaširunih bataljona ra- zličitih regimenata, i da je broj pozvanih pod o- ružje kud i kamo veći nego li kod drugih korova. Uz to služba je u onim južnim kršnim krajevima najteža i najnapornija, te da time i nakon otpu- sta onih 50.000, još hiljade i hiljade otaca obitelji imaju da i dalje podnose usred mira jaram rat- nog stanja i to za sada u — nedogledno vrijeme. Nije li nečuven ovaj čitavi postupak, i zar je moguće zamisliti u Byropi jednu državu gdje bi se moglo nešto ovakova dogoditi? 1 ako dosta kasno, počinju sad i sami pa- trioti uviđati, da je austro-ugarska za vrijeme bal- kanskog rata tjerala politiku bučnih neuspjeha i sramotne rasipnosti. Nikada se nije znalo što se hoće i nikada se nije htjelo uopće nešto ozbiljna. A uzimahu se — i to uvijek u najnezgodnije vri- jeme — svakojake poze prijetnja, zapovijedanja, i zabrana da se poslije velike buke i vike sve pusti da prođe onako kako se uputilo. Radi ove politike hvalisave bezmoći moralo je stotine hi- ljada ljudi da žrtvuje više od po godine svoga života, isto kao što sad još logoruju hiljade i hiljade momaka na golim klisurama Herce- govine i Dalmacije. Ove hiljade otrgnulo je od kuće i posla ništa drugo nesretno nastojanje au- strijske diplomacije, da svoj nikakav arbanaški uspjeh prikažu kao nekoju važnu, veliku vojni- čku tečevinu. Da opravdaju ono bezkorisno i glupo rasipanje polovicu miljarde kruna kroz ovih se- dam mjeseca najpraznije senzacijonalne politike, i da markiraju da još uvijek traje ozbiljno stanje, razbacat će se nebrojeni miljuni za uzdržavanje rezervista na jugu i zahtjevaće od pučanstva da vjeruje, da se je doduše moralo demobilizovati na dunavskoj granici Srbije, ali da se zato ipak mora ostati na granici Drine potpuno do zuba naoružani! BRZOJAVI. (Stigli jutros.; Govor Dra Melka Čingrije. BEČ, 23. Uz veliku pozornost cijele kuće govorio je danas Dr. Melko Čingrija, čiji je govor pomno slušao i ministar predsjednik. Govornikovi izvodi učinili su vrlo velik i dubok utisak. Pokazao je na rezultate našeg vanjskog političkog bi- lansa, istaknuo razmjer među njegovim aktivom i pasivom; resultati su tako strašni, da ni jedna stranka, ni jedna narodnost ne može odobriti takovu po- litiku. Naša je diplomacija udarila krivim poem, zašla je najvećom stranputicom. ljenu politiku osuđuju svi Slaveni, ali bez sumnje, najoštrije Jugoslaveni, protiv kojijeh bijaše ona u prvome redu upe- rena, a oni upravo od takve zalutale politike. Velika borba za neovisnost balkanskih država porušiše stari san o Solunu; ali kad politika status quoa nije ze da se i dalje održi, austrijska je diplomacija stala najvruće da propovij Do nacionalnosti u korist Arbanasa. ve što su nekada Arnauti vatrom uni- štavali i otimali, trebaše da im pripane, a to jedino stoga, A gp da ija ne dođe na more, i da njeno eventualno opiranje bude nekakvim izgovorom da đe u Sandžak. Pošto ovu politiku niko od austrijskog DR nije mogao da razumije, to se nastojalo SINE, Ko: praviti kros seres Vi Pe raz- Mih ya Palić. Da Au- strija nije bila Frenska ovupiki sni see ,CRVENA HRVATSKA“ o EVRA talijanaca. Spominje na arbanaške avanture; austrijska je, po- litika prononsirano neprijateljska južnih Slavena, i govornik u ime Hrvata protiv toga odlučno protestuje. (Odobra- vanje). Austrijsku politiku protiv Jugo- slavena hoće da M opravda nekom pan- slavističkom pogibli. Niko ne vjeruje u tu avet. Ovakva politika dokazuje s nu nezahvalnost prema Hrvatima za nji- havu tradicionalnu vjernost prema do- movini. Žrtvovanje tolikih miliona za onaj fantom arbanaške države jednostavna je prevara Dalmaciji za koju država neće da puni, u punih 40 godina, časno obećanje građenja željeznice. Govornik oštro kri- tikuje postupanje vojničkih vlasti u Dal- maciji. Protestuje protiv uvedene prave anarhije. Južne se Slavene neće nikada zadobiti za onaj patriotizam da ih se žr- tvuje za ciljeve germanske. Uzrok je nji- hovom nezadovoljstvu u krivoj i pogrje- šnoj politici koja se vodi prema njima & ne u panslavizmu, Zahvaljujući ovoj po- litici, Austrija ne može danas da vrši ni- kakvu atrakciju naspram južnih Slavena izvan monarhije, a južni Slaveni u Au- striji nemaju nikakav kulturni centar i nikakvo ekonomsko razvijanje, te je nji- hovo ujedinjene postignuto jedino ovim iznimnim stanjima. Sada austrijski drža- vnici dolaze čak do trializma, opsadnog trialzma, te tako po svemu izgleda da se sve žuri ka katastrofi. Južni Slaveni ne boje se nikakve katastrofe ali neće se dati zanesti sa svoga puta dok ne nastupi politika koja vodi zadovoljstvu i samostalnosti naroda. Caveant consules. (Burno odobravanje. Govorniku sa svi- jeh strana čestitaju i stiskaju ruku.) Cuvaj ostaje. ZAGREB, 23. Sa informirane strane javljaju da je komesar Cuvaj dao demi- siju, a demisija da nije bila prihvaćena. Rauch ne dolazi. ZAGREB, 23. Neosnovane su sve vijesti o kakovoj kandidaturi bivšega bana Raucha. Komesar za Rlbaniju. RIM, 23. Ovdje se šire vijesti, da Francuska predliže za Albaniju jednog komesara pod nadzorom međunarodnog vijeća. Pretjerane vijesti o okršaju grčko-bugarskom. SOEBIJA, 23. Bugarska agencija de- mentira vijesti o ogromnim gubitcima bugarsko-grčkog sukoba kod Praviste. Bu- garska agencija javlja, da su Bugari imali stotinu što mrtvih što ranjenih, a grčki su gubitci nepoznati, Dubrovačke vijesti. Visoki gost. Juče je bila u Dubrovniku Nj. Vis. nadvojvotkinja Jelisaveta Windischgriitz. Posjetila je Lokrum. Poslije podne je otputovala. Delegacije suda. Vrhovno sudište na pred- og generalne prokure delegiralo je zemaljski sud u Celovcu (Klagenfurt) za raspravu proti na- šim odličnim sugrađanima g. Luku marquisu Bona i Dru Mići Mičiću. Dubrovnik za Družbu sv. Ćirila i Me- toda za Istru. Od Ravnateljstva Družbe pri- mamo ove retke i rado ih objelodanjujemo: Dne 2. ožujka o. g. dačka je podružnica naše družbe u Dubrovniku dala svoju godišnju akademiju u korist hrvatskih škola u Istri i to u zajednici sa đačkom podružnicom ,Srpske Zore“, Prihod za- bave bio je podijeljen među oba društva tako, da je našu Družbu zapalo K 673. 80. Ovaj je iznos bi predan gradskoj podružnici naše Družbe u Dubrovniku, koja nam ga je ukupno sa svojim prošlogodišnjim prihodom ovih dana dostavila. Naša vrla podružnica u Dubrov- niku dostavila nam je u svemu K 2500. Koliko građanstvo, toliko i omladina u Du. brovniku iskazuju našoj Družbi u svakjoj zgodi evoju veliku ljubav, Ma kakve bile političke pri- like, nevolje i krize naši dični Dubrovčani ni u kakvom slučaju ne zaboravljaju naše Družbe, naše Istre, naše borbe. Družbino im Ravnateljstvo na a 4 i požrtvovnom zauzimanju najsrdač- - Dubrovnik ! Sepiljod za Družba! Tjelovo. U četvrtak, na "'Tjelovo, bila je obična svečana procesija. Mnoštvo je naroda pra- tilo, Novi dubrovački parobrod. Kako smo Lokrum u ponedieljak u jutro, Poslije podne u 8 sati bilo je obavljeno običajno krštenje. Na krštenje su kumovali g. Mare Glavić i g. Dojmo igna. Poslije krštenja priređena je pozvanim preko koje prvi je progovorio kum g. U svome lijepom kratkom govoru spo- napredak dubrovačke trgovačke mor- narice, u novom parobrodu i zaželio mu sreću. "Još se je izredalo nekoliko govornika. Kad se je umračilo sa parobroda su se palile umjetne vatre. Novim parobrodom zapovijeda naš sugra- đanin kap. Vicko Miloš. Ovaj novi parobrod do- šao je krcat kamenim ugljenom, a u utorak u ta rano otputovao je za Trst pozdravljajući Ii Muzika. U nedjelju je, napokon, građanskoj muzici bilo dopušteno mag anom Program je bio izvršen fino i precizno. Općinsko kupalište. Naša Općina nastoji u svemu i svačem da dođe u susret građanstvu u koliko joj to sredstva dopuštaju. Ovo treba istaći, jer su djela ta, svaki od nas može da se uvjeri. Zauzetnot i mar općinske uprave za naš grad zaslužuje svaku pohvalu. Ovo će se dana početi da vija zamisao opć. upraviteljstva — javno kupalište. Ovim korakom općina dolazi u susret davno želji našeg građan- stva, a napose siromašnijem dijelu. Na Pločama kraj vojničkog kupališta općina će sagraditi općin- sko kupalište. Stepenice što vode do obale već su sagrađene, a dolje na onom prostoru sagradiće se za ovu godinu po nacrtu ing. Musapa 26 dr- venih sobica za svlačenje, a uz to i jedna velika baraka, gdje će se bezplatno svlačiti od jednom oka dvaestak osoba. Cijena za sobice još nije ustanovljena. Raspisana je već dražba za gradnju ovog kupališta, a moraće da bude sve gotovo do svrhe mjeseca Juna. Ovo će biti samo recimo tako provizorno kupalište, a dogodine će općina sagraditi lijepo, veliko kupalište u cementu na dva sprata. Ove će sezone držati kupalište općina u vlastitoj režiji da se upozna sa rentiranjem, a potom će naredne godine novo kupalište dati u zakup. Sokolski izlet. Za sutrašnji sokolski izlet parobrod će krenuti iz gradske luke u 3 sata, pa će poći u Gruž da ukrca izletnike iz Gruža. Kinematograf. oi za danas i sutra u kinematografa je ovaj: 1. Lov na žirafe, 2. Zaza- komedija u 2 čina, 3. Prince prikazuje Tartufini je nasio. Poziv. Primamo: Pozivlju se gg. organizi- rani brijački pomoćnici, a dođu u utorak na 8*/, ura u Radnički Do Iz Župe. Velika ž ai koju je pučanstvo pretrpilo dizanjem tovarnih životinja. Mnogi poljo- djeloi ostali su bez njih, a neophodno su potre- bite za poljske radnje. Način, pak, s kojim sau nam uzimali živine, također držimo da nije zako- nit: nije bilo mješovite komisije, nego 2 oficira i jedan kapuro. Ono što su našli oni da vrijedi živina, moralo se je ustupiti za onu cijenu, što su oni odredili, jer bi inače životinje morale ići pod kirija. Narog uplašen, sa suzama na očima, ustupio je svoje živine za ono što su mu kazali da mu vrijedi. 'Pome se nije čuditi, jer nije se znalo što će biti ako dođe pod kiriju. Sve mlade i dobre živine, uzeše, a stare i nevaljale odrediše za pod kiriju. Doznajemo da je po naredbi više vlasti općina pozvala vlasnike mazaka i konja, da ih dovedu na Brgat, a magarce na Majkove. Nu dok na Brgatu nije bilo sa strane komisije prigovora, jest na Majkovome, gdje se kazalo, da nijesu bili pozvati magarci, i da im je općina kriva, što sa onamo došli. To je narod ogorčilo pa je palo svakih napadaja na općinu: dva dena i dvije noći po kiši tamo i amo, ljudi sa svojim živinama morali su izgubiti. Ne zna se zašto se ta neistina u narod turila. Mislimo, da će općina znati iznaći ko širi ovako tendenciozne neistine protiv nje i tražiti da se kazno krivci. Najgore je to što ovi teški trud, nije bio plaćen. Ošteće- nici su se preko općine obratili na c. k. kotarsko. poglavarstva, da im se plati, ali do sada nema ni odgovora. Također po naredbi više vlasti bili su po- zvati svi gonići, kojim nije bio plaćen trud kako je pravo nego pola od one cijene! Oni nijesu htjeli ni primiti novce već su podnijeli predstavku, Nego kad smo na gonićima, biti će dobro radi ovamošnjega pučanstva, da protumačimo zašto neki su pozvati za goniće, a drugi ne. Viša vlast naredila o; načelniku da požove sve one osobe, koje su u listi gonića. A ima 39 lista raz- nih zanimanja — kao kopača, mesara, kovača i t. d. — koje se odnose na vojničke službe. Lista gonića nije ovaj put bila u redu, a zato što je ta i jednu kutiju Fayovih sodener mineralnih pasti- lja, ako poduzimljemo vožnju automobilom. One drže služnjača uvijek povodljivom, uklanjaju svaku afekciju i štete od velike pogibelji, koju prašina Konjičev-liljanov mliječni sapun (Stecken- pferd-Lilien Bergmann & Gomp Tetsohan Elbl) oso: bito dobar proti sunčanim pjegama te za ljepotu držanje lijepih raku 1 katija 70 hel. Koncesijonarno Pogrebno pouzeće Antun Arsenalić Dubrovnik, Gruž sa vlastitim mrtvač- kim Kolima I H III razreda, Obratiti se u Du- brovniku kod Brijačnice gosp. A. Triva u Gružu kod gosp. Frana Falconi. Sumporno ljekovito kupalište. Varaždinske toplice. Hrvatska Zeljeznička, poštanska, telefonska i brzojavna stanica. Novi kapalištni hotel sa električnom rasvjetom. Staroslavna radijoktivna sumporna terma < 58! 1. preporuča se kod kostobolje, reume išijasa itd. Pijače liječenje, pri svakovrsnim bolestima u vratu, grkljanu, prsima, mmdon ar PRA: zelutcu i crievima. Električna sumporokisela i sunčana kupanja. Otvoreno preko cijele godine. Moderna udobnost. Novi hoteli. Durna okolica. Vojna glazba. Kupališni liječnik dr. J. Lohert Prospekti badava. Obiava. Častim se slavnom općinstva do znanja staviti, da sam otvorio u Fratarskoj ulici trgo- vinu manufaktura. Imam osobito fine vrsti svako- jake robe uz vrlo jeftine cijene. Preporučam se za što veći posjet Huso Šahović. Henneherg svila S. m direktno! — crna, bijela i šarenih unaprijed metru, za bluze - a a već plaćenom cari- nom sa dostavom u Bogati izbor uzoraka odma. felden Fabrik. Henneberg, Zarich Zemaljsko lječilište u Štojerskoj posebno kupatilo, terna pijači izvor, lijeci kod gospođa, živčane bolesti, trganje, re- umu itd. Kupalište Neuhaus kod Celja Poštanski i brzojavni urod, električna Neuhaus. Sezona traje od 26 srpnja do listopada Procpekte daje badava uprava kupališta.