Strana 2. Najnovije vijesti iz Skoplja javljaju da je danas zauzeta i najveća bugarska pozicija Retke buke jurišem sa svih strana i da je tu zarobljeno mnogo oficira i vojnika bugarskih. Vojska Ratka Dimitrijeva potisnuta je posvema k planinama i očajno se brani; ispred Kočana otsječena od osta- lih bugarskih armija. Bore se svom žestinom i neumornošću nastavljaju. Vijesti preko Rumunije javljaju, da je u Sofiji nastala panika i počelo je iseljavanje, koje vlasti kušaju zapriječiti ; međutim preseljavaju se i najvažniji državni uredi. Već je preko dvadeset ljekara javilo svoj dolazak; među njima nekoliko koji su bili u službi bugarskog crvenog krsta. Crnogorski ministar Vukotić otpu- tovao posebnim je vozom u Skoplje gdje je jutros bio svečano dočekan od cijele varoši. Crnogorska brigada je već pošla oduševljeno na bojište. Da- nas poslije podne stizavaju prvi ranjenički vozovi: 694 ranjena vojnika i 30 oficira; drugi voz stiže pred večer a treći kasno u noći. Sve bolnice is- pražnjene od preostalih oporavljenika i sve škole zatvoreae i pretvorene u bolnice. Scotus Vlator o sporu. U ,Slovenačkom Denjiku“ izašla je inter- vista W. R. Seaton Watson-a (Scotus Viator) o srpsko-bugarskom sporu. Otkako je Scotus Viator svrhom zimo otputovao iz Dubrovnika gdje je obavljao posljednju korekturu svoga djela o Austriji i jugoslavenskom pitanju, pošao je na Balkan i proputovao ga je svega, zadržao se u glavnim grabovima po nekoliko dana. U Buka- reštu je bio osam dana. Dopisniku ,Stovačkog Denjika“ o srpsko- bugarskom sporu izjavio je Scotus Viator, da mu je najveće doprinijela bugarska netaktičnost. On ističe da srpsku pobjedonosnu vojsku, na povratku iz Jedrena. nije niko u Sofiji dočekao, niko se na nju nije ni osvrnuo. Bugarska traži za prevoz poginulih vojnika ispod Jedrena u Srbiju, koje roditelji hoće kod kuće da pokopaju, po 100 do 200 franaks. Scotus Viator se potpuno slaže sa srpskim zahtjevima za reviziju ugovora, i postupanje Ba- garske smatra neiskrenošću i neslavenskom grab- ljivošću. Bugarski imperializam grozi opstanku Srbije i Grčke, te se Scotus Viator čudi što Pašić ustupa pred bugarskom umišljenosti. Ipak misli da Pašić sprema u tajnosti neko iznenađenje za Evropu. Engleški publicista u velike hvali srpsku vojsku koju je na mnogim bojištima posmatrao, osobito artiljeriju, i misli da se Srbija ne bi tre- bala bojati rata. Ali on drži Pašića vrlo dobrim političarom, cijeni ga više od Daneva, i misli da Pašić ima dalekosežne planove za budućnost, i da su to razlozi zašto Srbija neće da ratuje s Bu- garskom i ako su izgledi dobri. Vrlo je interesantno što je kazao o Pašićevim planovima i što je doznao u Bukareštu, ali — nije htio da kaže sve. Kazao je da Pašić radi sa rumunjskim ministarstvom o novom Balknnskom savezu, u kom bi, uz dosadašnje saveznike, bila i Rumunjska. U Rumunjskoj je ta misao vrlo popularna, a u takom savezu bi se južnoslovenske zemlje i Rumunjska izdigle na stepen sedme ve- like sile na Balkanu. Demarche | depresija u Sofiji. Poklisari Trojnoga Sporazuma poduzeše ener- gičnu demarche, savjetovaše Bugarsku da popusti i da bude ustrpljiva. Danev je odgovorio da je bugarska vlada proti tomu, da se ratom riješi spor i da je odmah spravna obustaviti akcija vojske, ako ih Srbi ostave u zauzetim položajima i napuste prodiranje prama Štipu. U političkim se krugovima pojavljuje velika depresija, jer je položai Bugarske, toli u vojničkom koli u politi- kom pogledu veoma ružan. 3. Boglić: Crtice opće patologije (Nastavak) Ova je najmanja i blijeđa od sprednje, ali življa od zadnje. Ako je pak roznica neprozirna, tada se nevidi nijedna. Ako je neprozirnost na sprednjem dijalu staklenove čeharice, tad se vidi prednja slika, ako je neprozirnost naprosto na zadnjem dijelu čekurice, tad se neće prikazati same slike izvrnute. Ako se vide sve tri slike, znak je očiti da se staklenke i čuturice savršeno, prozirne. Ovim načinom iztraživanja, može se dakle stalno razlikovat u nejasnim slučajevima amonrosu od crne katerate, i glancomu od obične katera:e. Pretraživanje je dokazalo još da rožnica porađa sprednju sliku, a srednja da je odraz šprednjega osjećka čahurice, a zadnja, da je odraz sprednjega osječka. Poduzetna ideja Helmholz-a prefesora u Konesburga 1851 gleđe odrezivanja slike plamena na oko za pretraživanje starje očne mrežice, pa oftalmskopi pronađeni uslijed ove ideje, obogatili su simptometoloziju i semejatiku važnim činjenicama te su pružile izvrstna i stalna srestva, t j. neku vrst očnog ogledala po komu se mogu upoznati i uajmarje alteracijae stklenice očne, np. početne katerete, emzurose, i druge očne beteze koji se odnose na mrežice i vori- kornost nje vase emoregije i opnenih mana, a prije ovoga, sve se prepisivalo amanrosi bio koji god nersd u vidu ne vimi od stalne katarete itd. Veđe se u ludila i idiotremu brzo i često kreću, neprestano igraju (hippus) a katkad kao što biva ,ORVBNA HRVATSKA“ Bugarska nota za obustavu rata. Bugarska je vlada upravila Srbiji nova notu kojom zahtjeva da odmah budu obustavljena ne- prijateljstva. Veliko uzbuđenje u Rumunjskoj. Uzbuđenje je u Rumunjskoj postiglo vrhu- nac. Novine pozivlju vladu, da se ne upušta u nikakve pregovore sa Bugarima, nego da stupi odmah u akciju. Srpski i Grčki poslanik u Bu- kareštu dugo su vremena konferirali sa min. pre- sjčdnikom Majorescu. Na večer je objelodanjen službeni komunikej, u kojemu se kaže da će Ru- munjska počekati sa mobilizacijom dok rat fak- tično ne bukne i dokle ga ratujuće stranke kao takova ne ustanove pa bilo i bez formalne objave. Cijeli je promet sa Bugarskom opet obustavljen. Ruska fiota na putu. Ruska je flota pod zapovjedništvom admirala Eberhardta otputovala prama bugarskoj obali. Domaće vijesti. Jedan jubilej : 1863—1913. Danas je 5. srpnja, dan, kada će hrvatski narod općenitom svetkovi- nom proslaviti uspomenu svetih slavenskih apo- stola. Ako ikoje pleme slavensko, to imadu doista hrvati i pravo i dužnost svetkovati uspomenu sv. Ćirila i Metoda, jer upravo u hrvatskom na rodu zasadiše ovi sveti vjerovjesnici, a narodnim jezikom i s narodnim crkvenim obredom onaj krepki narodni duh, što je hrvatima podavao snage kroz vijekove u svim tugama zadanim im od mnogih neprijatelja tuđih i domaćih. Sada je upravo pedeset godina, što su se nakon tisućgodišnjeg crkvenog razdvojenja bila sjedinila u duhu sva slavenska plemena od isto- čne i zapadne crkve, da proslave ime i djelo tih . svetih muževa, koji uzneseni pravim apoštolskim duhom naučahu negda u narodnom jeziku, da je sveta vjera Isusova jedna. Kaošto drugod u sla- venskom svijetu ako se je tisućgodišnjica svetih apostola proslavila svečano i u svim hrvatskim zemljama. Tom je prigodom izdana knjiga ,Ti- sućnica slovjenskth apostola sv. Ćirila i Metoda“, U predgovoru, što ga je sastavio Ivan Kukuljević Sakcinski, ocrtan je u kratkim potezima rad svete braće, njihovo značenje, kao i borba za slavensko bogoslužje u njihovo doba i u poznijim vreme- nima. U knjizi imade izvadak iz osvrta na knji- ževni rad svete braće, što ga je napisao Dr. Fra- njo Rački. Iza toga slijedi historičko filologički nacrt od V. Jagića: ,Evanđelije u slovenskom prijevodu“ i ,Slažba sv. Ćirila i Metoda“ od prof. M. Mesića. Život svete braće ocrtan je u velikoj pjesmi :“ Svete o Solunskoj braći, sv. Ćirila i Metoda“. Ta se pjesma svršava: ,Gdje se u nas slava božja pjeva, Da slobodno majčin glas namnijeva, Da u ime Ćirila Metoda, Glas taj budem svjetlom milog roda“. Dodamo li, da se je u tom kolu našlo i po- znata prekrasna Preradovićeva pjesma: ,Slavjan- ski Dioskuri“, možemo mirne duše reći, da je ta spomen-knjiga bila dostojna proslava velikoga događaja. Dne 5. srpnja o. g. bit će upravo pedeset godina, đa se taj dogođaj proslavio po čitavom slavenskom svijetu, pa i u nas. Naša je Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru upravo ponosna, što se je njezinom incijativom uskrisila ta slava i pretvorila u godišnji narodni blagdan. Naša bi vruća želja bila, da današnji dan svi Hrvati u svim svojim zemljama proslave onim zanosom i oduševljenjem, kakvim su ga proslavili njihovi oci otrag pedeset godina. A pri tom neka se u adinamičnim ognjicama jedva da se miču dugo i lagahno. Veđe su tiske ponajveće u glavobolji, s bližene su u kamatornim afekcijama. U nekim oftalmijom (bolest oči) nastaje jaka muskolarna kontracija. Neki bolestnici kod spavanja, drže veđe na pola otvorene. Kod drugih u bdenju otvorene su nejednako desno ili lijevo, a ovo se opaža u emikraniji, emipleziji, i u nekim mož- danskim afekcijama. U ličnoj paralisi, kad je povreda kakva nastala sedmoga pera, veđe se nemogu približiti, stoga stoje živac ovbitalni ve- ćim dijelom izgubio svoju snagu stezanja. U ri- sipoli (vrbanac) i u edema (otečini) objem veđa povećaje kako povećavaju bližnji njihovi djelovi. Otečina je njihova u opće veća, uslij jenj steničkog tkiva (tenute) što je njihov ustrajni dio. Uslijed kontuzije nosnog korjena ili snažnog ne- pora u oseknivanju opešen je na njima nastopni enfizem, Ovđe je enfizem uslijed ulomljena osnih dijela, koji sačinjavaju nosni svod. Boja je veđe u opće jednako onoj lice. U hroničnoj su oftelmiji, crvenkasti i otečeni slobodni okrajci, a ugnut unutar ili van u nekim nemiama, kojim su sijelo veđe. Okrojci veđa katkad osobito doloji, imadu neku crtu modrikastu, kao da su maočnjaci, s ovaj se fenomen opaža kod ženskinja u pranju. U oba se spola to može dogoditi uslijed bdenja, truda, i prevelikog spajanja, i velikih evaku- lacija itd. Vezna očna opnica (conjunktivitis) obično je crvenija i vlažnija u ognjicama n. p. osipnim, u tifu i osobito u raznim očnim bolestima (oftel- sjete naše Družbe koja u našoj nevoljnoj, potla- čenoj i obnemogloj Istri nastavlja s uspjehom ono veliko djelo, što su ga sveti apostoli započeli u našem narodu sa svojim svetim slovom. Naprijed za Narodni blagdan | Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru. Ovih dana razaslalo je Ravnateljstvo naše Družbe na društva i pojedince pozive, da bi se prigodom današnjeg narodnog blagdana sjetili što izdašnijim darom, naše Družbe. Neka nam se ne primi za zlo, što neprestano nagla- šujemo naše dosadašnje, a i buduće ogromne po- trebe. Te su potrebe jedini razlog, s kojega Dru- žba vapi u pomoć, Kako smo već na drugom mjestu napomenuli, našoj Družbi ne može biti svejedno, dali je ta pomoć više ili manje obilata. Družba ima u zapuštenoj Istri, danas takovih obveza, da mora neprestano kucati na srce svih onih Hrvata, koji ne daju ni Nijemcu ni Talijanu, da ih istisne s prelijepih obala našega modroga Jadrana. Ovo što danas Družba radi u Istri, čini na račun i u korist cijeloga hrvatskoga naroda, pa je i pravo, da je u toj borbi cijeli narod podupre. Narodni biljeg Družbe sv. Ćirila | Metoda za Istru dobiva se kod Družbinog Ravnateljstva u Opatiji. Biljeg je vrlo ukusno izrađen. Prigodom narodnog blagdana pruža se našem općinstvu lijepa zgoda, da tih biljega što više nabavi. Svako bi uprav hrvatsko pismo moralo biti ukrašeno biljegom Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru. »Narodni blagdan“. Izišla je pod ovim na- slovom knjižica, što ju je već odprije bila naja- vila ,Narodna Zajednica za Istru“. U knjižici je u krupnim potezima istaknuto dvojako značenje narodnoga blagdana za Istarske Hrvate. Ocrtan je u kratko rad svete braće na vjerskom i kultur- nom polju našega naroda, prikazana je potreba naše Družbe kao i dužnost svakoga Hrvata, da ju što bolje podupre. Knjižica će dobro doći oso- bito onima, koji žele predavati o narodnom blag- danu. Cijena je knjižice 10 firira. Dobiva se kod ,Narodne Zajednice za Istru“ u Opatiji. Poštanske vijesti. C. K. Ministarstvo trgovine saopćilo je pod br. 29798/P ex 1913 dne 24. lipnja tg. da su po izjavi srpske poštanske uprave za sada dopuštene samo proste poštanske pošiljke za Skoplje i za ostala prijašnja turska područja zapremljena od srpske vojske, »Hrvat“. U nedjelju izašao je prvi broj no- vog organa stranke prava ,Hrvat““ što su ga uslijed otpora frankovaca i kršćanskih socijala, koji neće da se pokore zaključcima vrhovne up- rave stranke, pokrenuli pristaše dra. Mile Starče- vića. U prvom broju izašli su iscrpivi prikazi o sporu s grupom oko ,Hrvatske“ te više drugih članaka od prvaka stranke. List je središnji organ stranke prava vrhovne uprave, za sve hrvatske zemlje. Kao izdavatelj mu je potpisan dr. Mile Starčević, a odgovornim urednikom mu je Dragutin Hrvoj. Hrvatsko pitanje. Hrvatski delegati, pristaše Dra. Tomašića, imali su zadnjih dana u Budimp- ešti konferencu s ministrom predsjednikom Tiszom. Predmet vijećanja bio je: uređenje hrvatskog pi- tanja. Riješenje hrvatske krze odgođeno je dotle, dok Tisza ne dođe u Hrvatsku i dok se ne ori- jentira i dogovori i s drugim strankama glede mogućnosti raspleta. Po nekim vijestima iz Budim- pešte izgleda da bi za sada imala biti primljena samo ostavka kr. komesara Cuvaja, a grof Peja- čević imao bi biti imenovan ministrom za Hr- vatsku, dok bi odjelni predstojnik Unkelhiiuser, i dalje vodio upravu zemlje. Iz ove informacije ne ra- zabire se kojim putem kani poći zajednička vla- mitame), te pri upalama oteče razno, i napravi se često okolo rožnice neki rub, velik kruga (chemasis). Kada je nje naravna vlažnost uma- njena, tad su oči suhe, Sluz koju ona katkad luči, stavlja na očnoj jabučici neke bjelkaste bra- zde, koje bolestnik niti mari niti ih opaža ako je nemoć teška. Suzna šlijezda (karunkula lakrimalis, malo daje važnih simptoma. Živo je crljena u upalnim nemoćima, a u hroničnim poblijedi. Neki su nje bljedoću smatrali stalnim simptomom indropirije (vodena bolest), ali ovo nije istinito. Na njoj se razvijaju katkad neke dlačice, koje u doticaju sa okom draže ga i porađaju jake oftalmije (očne bolesti). Trepavice. U očnim afekcijama i u akutnim teškim nemoćima, trepavice budu katkad obasute nekim krmeljastim prahom. Njihov nepravilni smjer porađa jake upale, pa se dogodi često da one odpada usljed ulceracije slobodnih trepavičnih okrajaka, Neki su ljekari smatrali njihovu duljinu atributom tuberkoloznag sustava, ali ni ovo istini ne odgovara. Suzača (sekuslakrimalis), Oteče, pocrvoni i obrenavi se uslijed zapreke, koja priječi prohod suzama u nosnu cijev. Ove zapreke prouzroče često da suze protaku niz obraze iz trepavične da ročem kesice, mjehura i tad nastaje epifora (prodar sokova), a ovaj simptom može slijediti i uslijed ostracije oporabe tačaka i suznih cijevi, pa još i uslijed trepavične paralize, pa i onda ako se donja trepavica izvrati na izvan. % Broj 27. da naročito, da li kani povjeriti vladu starim uninio tima (grupi dra, Tomašića) ili je odustala od te namjere. Time, što je odgođeno imenovanje nove vlade, nije još rečeno, da se ne će povjeriti vlada grupi dra. Tomašića, nego je samo označeao, da je to pitanje ostavljeno in suspenso. Dojam tih konferencija bio je, da se grof Tisza nije još od- lučio ni za, ni protiv starih unionista, Željezničke Vijeće u Beču. Željezničko vijeće raspravljalo je pitanje uvedenja direktnih tarifa za Dalmaciju,, Bosnu i Hercegovinu. Vladin za- stupnik izvjestio je o toku predradnja te naglasio, da uspjeh znatno ovisi o pregovorima sa paro- brodskim društvima glede sniženja navala. Oda- slanik tršćanske tg. komore protivio se uvedenju direktnih tarifa radi štete što bi to moglo da do- nese tršćanskim posrednicima. Odaslanik dubro- vačke trgovačke komore g. S. Gjivić zagovarao je predmet, upozorujuć na poteškoću pitanja oba- ljenja navala, koja su umjerena, što dokazuje naj- bolje činjenica, da društva parobredska nemaju sjajnih dobitaka, a opterećena su uvijek novim izdatcima mn. pr. poskupljenjem ugljena, većim plaćama, prinosima za osjeguranje, većim zahtje- vima službe itd., dok se navli nijesu razmjerno povećali, ni poslovi znatno narasli. Naglasio je da u pitanju direktnih tarifa ne smije biti mo- nopola, ni favoriziranje jednog društva pred drv- gim. Predlog, da se uvedu čim prije izravne ta- rife, bio je konačno primljen velikom većinom glasova. Dubrovačke vijesti. Današnji ,cvijetni dan“. Ono što smo * svi željeli ispunilo se je. Dubrovačke gospođe i gospođice preuzele su na se potpunu izvedbu pevijetnog dana“. To je primjer koji nas zadi- vljuje. Sve se pripravilo kroz samih osam dana; tu se vijećalo, pretresalo, trčalo, pozivalo itd. a rezultat je svega : Današnji dan. Čitav grad ima neobični iz- gled. Jutros rano muzika je obašla gradske ulice najavljujući početak svečanosti. Sva mjesna dru- štva srpska i hrvatska izvjesiše zastave. Proda- vanje je započelo tačno jutros u 9 sati. Mnoštvo gospođa i gospođica zaokupljeno je prodajom cvi- jeća. Prodavaju se umjetne ,divlje ruže“. Na uglovima ulice smješteni su paviljoni. Gospođice i gospođe obilaze gradom i nuđaju cvijeće na prodaju svakom prolazniku. Svršila škola, pa či- tav grad vrvi veselim učenicima i učenicama. Svak je zakićen cvijećem, čak i tramvaji. Raspo- loženje je izvrsno, neki su se okitili čitavim tuce- tima ruža. Prodavanje će se obustaviti ma 12, a nastavit će se u 5 sati. Večeras rasvjeta i koncerat uz bengale i rokete. Svršetkom koncerta završuje i današnji cvijetni dan. U dojdućem broju obavijestit ćemo o rezultatu današnje pro- daje. A sad još samo ovo: Narode! Kupuj cvijeće za Tvoju ,, Družbu“. Kroz dugi niz godina ,Družba sv. Čirila i Metoda“ sustavno je radila, i materinjom brižlji- vošću čuvala je sitnu djecu Tvoju od tuđinskog gramzioca, zadajala ih vjerom domovinske čatlji- vosti, pitala-ih hranom — materinske riječi. I prigrlio si ,Družbu“ Tvoju ko mezimče svoje; muževnom riječi zavjerio si se otkidati iz vlastitoga grla a dati ,Družbi“ što joj treba, da se brine za dječicu Tvoju, da ih uzgaja, njeguje i čuva, doklegod ti mališavi sokolići ne dobiju u a svojim snage života i završe ono pleme- nito \ljelo, što no si ga Ti započeo. Obrve. Ove se kod malnitih i u buncanju prekomjere grozničavih uzdižu, a kod malenho- ničnih, i kod jake bolesti glave (cefalalzije) pa- daju, a izmjenično se dižu i padaju preko udi- sanja kod bolestnika preteškog dizanja. Dogodi se još, da se samo jedna obrva izmjenično podiže i pada, dok droga stoji nepomično. U paralizi np. jednoga ličnoga živca, obrva je na bolnoj strani spadena. Čelo, je u opće kod zdrave osobe prostrano i vedro, a u velikoj se i komulinoj bolesti imršti te ono katkad sijelo nekih putaca (pufica) i u zastarjelim sifilitičnim memoćima nekih esostoza (mrtvih kosti). Sljepočice, su pune i zategnute kod zdravih, a upadene su pri svrsi akutnih i hroničaih me- moći, Opaža se da njihove saperficijalne arterije jasnije kucaju u nemočima, u kojim krv juri prama glavi. Ice lamte, kod zdravih je tvrdo, okruglo i jače bojadisano na jebučicama nego li drugđe; kod bolestnih može se ono konvulsno uzrujati, ili biti uzeto (paralizovat se), u ovomu slučaju lanite su mlohave, i raztezljivo se pri žvakanju hrane, ili pri puhanju u kakav plamen np. svijeće. U zubnoj otečini (fluzija) jedne ili druge strane ih obe, lice može oteči, pa tako biva i u nekim afekcijama vilice. Na licu se vide katkad neke pjege madeži ili crvene tvrde pufice zvana (gata rosa) ružičasta guta. Ovo su neki ljekari držali, da se te pojave odnose na neke jetrene afekcije: nu ovo nije stalno. isle Šš =