Strana 2.

Najnovije vijesti iz Skoplja javljaju da je
danas zauzeta i najveća bugarska pozicija Retke
buke jurišem sa svih strana i da je tu zarobljeno
mnogo oficira i vojnika bugarskih. Vojska Ratka
Dimitrijeva potisnuta je posvema k planinama i
očajno se brani; ispred Kočana otsječena od osta-
lih bugarskih armija. Bore se svom žestinom i
neumornošću nastavljaju. Vijesti preko Rumunije
javljaju, da je u Sofiji nastala panika i počelo je
iseljavanje, koje vlasti kušaju zapriječiti ; međutim
preseljavaju se i najvažniji državni uredi. Već je
preko dvadeset ljekara javilo svoj dolazak; među
njima nekoliko koji su bili u službi bugarskog
crvenog krsta. Crnogorski ministar Vukotić otpu-
tovao posebnim je vozom u Skoplje gdje je jutros
bio svečano dočekan od cijele varoši. Crnogorska
brigada je već pošla oduševljeno na bojište. Da-
nas poslije podne stizavaju prvi ranjenički vozovi:
694 ranjena vojnika i 30 oficira; drugi voz stiže
pred večer a treći kasno u noći. Sve bolnice is-
pražnjene od preostalih oporavljenika i sve škole
zatvoreae i pretvorene u bolnice.

Scotus Vlator o sporu.

U ,Slovenačkom Denjiku“ izašla je inter-
vista W. R. Seaton Watson-a (Scotus  Viator)
o srpsko-bugarskom sporu. Otkako je Scotus
Viator svrhom zimo otputovao iz Dubrovnika
gdje je obavljao posljednju korekturu svoga djela
o Austriji i jugoslavenskom pitanju, pošao je na
Balkan i proputovao ga je svega, zadržao se u
glavnim grabovima po nekoliko dana. U Buka-
reštu je bio osam dana.

Dopisniku ,Stovačkog Denjika“ o  srpsko-
bugarskom sporu izjavio je Scotus Viator, da mu
je najveće doprinijela bugarska netaktičnost. On
ističe da srpsku pobjedonosnu vojsku, na povratku
iz Jedrena. nije niko u Sofiji dočekao, niko se
na nju nije ni osvrnuo. Bugarska traži za prevoz
poginulih vojnika ispod Jedrena u Srbiju, koje
roditelji hoće kod kuće da pokopaju, po 100 do
200 franaks.

Scotus Viator se potpuno slaže sa srpskim
zahtjevima za reviziju ugovora, i postupanje Ba-
garske smatra neiskrenošću i neslavenskom grab-
ljivošću. Bugarski imperializam grozi opstanku
Srbije i Grčke, te se Scotus Viator čudi što Pašić
ustupa pred bugarskom umišljenosti. Ipak misli
da Pašić sprema u tajnosti neko iznenađenje za
Evropu. Engleški publicista u velike hvali srpsku
vojsku koju je na mnogim bojištima posmatrao,
osobito artiljeriju, i misli da se Srbija ne bi tre-
bala bojati rata. Ali on drži Pašića vrlo dobrim
političarom, cijeni ga više od Daneva, i misli da
Pašić ima dalekosežne planove za budućnost, i
da su to razlozi zašto Srbija neće da ratuje s Bu-
garskom i ako su izgledi dobri.

Vrlo je interesantno što je kazao o Pašićevim
planovima i što je doznao u Bukareštu, ali —
nije htio da kaže sve. Kazao je da Pašić radi sa
rumunjskim ministarstvom o novom Balknnskom
savezu, u kom bi, uz dosadašnje saveznike, bila
i Rumunjska. U Rumunjskoj je ta misao vrlo
popularna, a u takom savezu bi se južnoslovenske
zemlje i Rumunjska izdigle na stepen sedme ve-
like sile na Balkanu.

Demarche | depresija u Sofiji.

Poklisari Trojnoga Sporazuma poduzeše ener-
gičnu demarche, savjetovaše Bugarsku da popusti
i da bude ustrpljiva. Danev je odgovorio da je
bugarska vlada proti tomu, da se ratom riješi
spor i da je odmah spravna obustaviti akcija
vojske, ako ih Srbi ostave u zauzetim položajima
i napuste prodiranje prama Štipu. U političkim
se krugovima pojavljuje velika depresija, jer je
položai Bugarske, toli u vojničkom koli u politi-
kom pogledu veoma ružan.

3. Boglić: Crtice opće patologije

(Nastavak)

Ova je najmanja i blijeđa od sprednje, ali
življa od zadnje. Ako je pak roznica neprozirna,
tada se nevidi nijedna. Ako je neprozirnost na
sprednjem dijalu staklenove čeharice, tad se vidi
prednja slika, ako je neprozirnost naprosto na
zadnjem dijelu čekurice, tad se neće prikazati
same slike izvrnute. Ako se vide sve tri slike,
znak je očiti da se staklenke i čuturice savršeno,
prozirne. Ovim načinom iztraživanja, može se
dakle stalno razlikovat u nejasnim slučajevima
amonrosu od crne katerate, i glancomu od obične
katera:e. Pretraživanje je dokazalo još da rožnica
porađa sprednju sliku, a srednja da je odraz
šprednjega osjećka čahurice, a zadnja, da je odraz
sprednjega osječka. Poduzetna ideja Helmholz-a
prefesora u Konesburga 1851 gleđe odrezivanja
slike plamena na oko za pretraživanje starje očne
mrežice, pa oftalmskopi pronađeni uslijed ove
ideje, obogatili su simptometoloziju i semejatiku
važnim činjenicama te su pružile izvrstna i stalna
srestva, t j. neku vrst očnog ogledala po komu
se mogu upoznati i uajmarje alteracijae stklenice
očne, np. početne katerete, emzurose, i druge
očne beteze koji se odnose na mrežice i vori-
kornost nje vase emoregije i opnenih mana, a
prije ovoga, sve se prepisivalo amanrosi bio koji
god nersd u vidu ne vimi od stalne katarete itd.
Veđe se u ludila i idiotremu brzo i često kreću,
neprestano igraju (hippus) a katkad kao što biva

,ORVBNA HRVATSKA“

Bugarska nota za obustavu rata.
Bugarska je vlada upravila Srbiji nova notu
kojom zahtjeva da odmah budu obustavljena ne-
prijateljstva.
Veliko uzbuđenje u Rumunjskoj.
Uzbuđenje je u Rumunjskoj postiglo vrhu-
nac. Novine pozivlju vladu, da se ne upušta u
nikakve pregovore sa Bugarima, nego da stupi
odmah u akciju. Srpski i Grčki poslanik u Bu-
kareštu dugo su vremena konferirali sa min. pre-
sjčdnikom Majorescu. Na večer je objelodanjen
službeni komunikej, u kojemu se kaže da će Ru-
munjska počekati sa mobilizacijom dok rat fak-
tično ne bukne i dokle ga ratujuće stranke kao
takova ne ustanove pa bilo i bez formalne objave.
Cijeli je promet sa Bugarskom opet obustavljen.
Ruska fiota na putu.
Ruska je flota pod zapovjedništvom admirala
Eberhardta otputovala prama bugarskoj obali.

 

Domaće vijesti.

Jedan jubilej : 1863—1913. Danas je 5. srpnja,
dan, kada će hrvatski narod općenitom svetkovi-
nom proslaviti uspomenu svetih slavenskih apo-
stola. Ako ikoje pleme slavensko, to imadu doista
hrvati i pravo i dužnost svetkovati uspomenu
sv. Ćirila i Metoda, jer upravo u hrvatskom na
rodu zasadiše ovi sveti vjerovjesnici, a narodnim
jezikom i s narodnim crkvenim obredom onaj
krepki narodni duh, što je hrvatima podavao
snage kroz vijekove u svim tugama zadanim im
od mnogih neprijatelja tuđih i domaćih.

Sada je upravo pedeset godina, što su se
nakon tisućgodišnjeg crkvenog razdvojenja bila
sjedinila u duhu sva slavenska plemena od isto-

čne i zapadne crkve, da proslave ime i djelo tih .

svetih muževa, koji uzneseni pravim apoštolskim
duhom naučahu negda u narodnom jeziku, da je
sveta vjera Isusova jedna. Kaošto drugod u sla-
venskom svijetu ako se je tisućgodišnjica svetih
apostola proslavila svečano i u svim hrvatskim
zemljama. Tom je prigodom izdana knjiga ,Ti-
sućnica slovjenskth apostola sv. Ćirila i Metoda“,
U predgovoru, što ga je sastavio Ivan Kukuljević
Sakcinski, ocrtan je u kratkim potezima rad svete
braće, njihovo značenje, kao i borba za slavensko
bogoslužje u njihovo doba i u poznijim vreme-
nima. U knjizi imade izvadak iz osvrta na knji-
ževni rad svete braće, što ga je napisao Dr. Fra-
njo Rački. Iza toga slijedi historičko filologički
nacrt od V. Jagića: ,Evanđelije u slovenskom
prijevodu“ i ,Slažba sv. Ćirila i Metoda“ od prof.
M. Mesića. Život svete braće ocrtan je u velikoj
pjesmi :“ Svete o Solunskoj braći, sv. Ćirila i
Metoda“. Ta se pjesma svršava:

,Gdje se u nas slava božja pjeva,

Da slobodno majčin glas namnijeva,

Da u ime Ćirila Metoda,

Glas taj budem svjetlom milog roda“.

Dodamo li, da se je u tom kolu našlo i po-
znata prekrasna Preradovićeva pjesma: ,Slavjan-
ski Dioskuri“, možemo mirne duše reći, da je ta
spomen-knjiga bila dostojna proslava velikoga
događaja.

Dne 5. srpnja o. g. bit će upravo pedeset
godina, đa se taj dogođaj proslavio po čitavom
slavenskom svijetu, pa i u nas. Naša je Družba
sv. Ćirila i Metoda za Istru upravo ponosna, što
se je njezinom incijativom uskrisila ta slava i
pretvorila u godišnji narodni blagdan. Naša bi
vruća želja bila, da današnji dan svi Hrvati u
svim svojim zemljama proslave onim zanosom i
oduševljenjem, kakvim su ga proslavili njihovi
oci otrag pedeset godina. A pri tom neka se

u adinamičnim ognjicama jedva da se miču dugo
i lagahno. Veđe su tiske ponajveće u glavobolji,
s bližene su u kamatornim afekcijama. U nekim
oftalmijom (bolest oči) nastaje jaka muskolarna
kontracija. Neki bolestnici kod spavanja, drže
veđe na pola otvorene. Kod drugih u bdenju
otvorene su nejednako desno ili lijevo, a ovo se
opaža u emikraniji, emipleziji, i u nekim mož-
danskim afekcijama. U ličnoj paralisi, kad je
povreda kakva nastala sedmoga pera, veđe se
nemogu približiti, stoga stoje živac ovbitalni ve-
ćim dijelom izgubio svoju snagu stezanja. U ri-
sipoli (vrbanac) i u edema (otečini) objem veđa
povećaje kako povećavaju bližnji njihovi djelovi.
Otečina je njihova u opće veća, uslij jenj
steničkog tkiva (tenute) što je njihov ustrajni dio.
Uslijed kontuzije nosnog korjena ili snažnog ne-
pora u oseknivanju opešen je na njima nastopni
enfizem, Ovđe je enfizem uslijed ulomljena osnih
dijela, koji sačinjavaju nosni svod. Boja je veđe
u opće jednako onoj lice. U hroničnoj su oftelmiji,
crvenkasti i otečeni slobodni okrajci, a ugnut
unutar ili van u nekim nemiama, kojim su sijelo
veđe. Okrojci veđa katkad osobito doloji, imadu
neku crtu modrikastu, kao da su maočnjaci, s
ovaj se fenomen opaža kod ženskinja u pranju.
U oba se spola to može dogoditi uslijed bdenja,
truda, i prevelikog spajanja, i velikih evaku-
lacija itd.

Vezna očna opnica (conjunktivitis) obično je
crvenija i vlažnija u ognjicama n. p. osipnim, u
tifu i osobito u raznim očnim bolestima (oftel-

sjete naše Družbe koja u našoj nevoljnoj, potla-

čenoj i obnemogloj Istri nastavlja s uspjehom ono

veliko djelo, što su ga sveti apostoli započeli u

našem narodu sa svojim svetim slovom.
Naprijed za

Narodni blagdan | Družba sv. Ćirila i Metoda
za Istru. Ovih dana razaslalo je Ravnateljstvo
naše Družbe na društva i pojedince pozive, da
bi se prigodom današnjeg narodnog blagdana
sjetili što izdašnijim darom, naše Družbe. Neka
nam se ne primi za zlo, što neprestano nagla-
šujemo naše dosadašnje, a i buduće ogromne po-
trebe. Te su potrebe jedini razlog, s kojega Dru-
žba vapi u pomoć, Kako smo već na drugom
mjestu napomenuli, našoj Družbi ne može biti
svejedno, dali je ta pomoć više ili manje obilata.
Družba ima u zapuštenoj Istri, danas takovih
obveza, da mora neprestano kucati na srce svih
onih Hrvata, koji ne daju ni Nijemcu ni Talijanu,
da ih istisne s prelijepih obala našega modroga
Jadrana. Ovo što danas Družba radi u Istri, čini
na račun i u korist cijeloga hrvatskoga naroda,
pa je i pravo, da je u toj borbi cijeli narod
podupre.

Narodni biljeg Družbe sv. Ćirila | Metoda za
Istru dobiva se kod Družbinog Ravnateljstva u
Opatiji. Biljeg je vrlo ukusno izrađen. Prigodom
narodnog blagdana pruža se našem općinstvu
lijepa zgoda, da tih biljega što više nabavi. Svako
bi uprav hrvatsko pismo moralo biti ukrašeno
biljegom Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru.

»Narodni blagdan“. Izišla je pod ovim na-
slovom knjižica, što ju je već odprije bila naja-
vila ,Narodna Zajednica za Istru“. U knjižici je
u krupnim potezima istaknuto dvojako značenje
narodnoga blagdana za Istarske Hrvate. Ocrtan je
u kratko rad svete braće na vjerskom i kultur-
nom polju našega naroda, prikazana je potreba
naše Družbe kao i dužnost svakoga Hrvata, da
ju što bolje podupre. Knjižica će dobro doći oso-
bito onima, koji žele predavati o narodnom blag-
danu. Cijena je knjižice 10 firira. Dobiva se kod
,Narodne Zajednice za Istru“ u Opatiji.

Poštanske vijesti. C. K. Ministarstvo trgovine
saopćilo je pod br. 29798/P ex 1913 dne 24.
lipnja tg. da su po izjavi srpske poštanske uprave
za sada dopuštene samo proste poštanske pošiljke
za Skoplje i za ostala prijašnja turska područja
zapremljena od srpske vojske,

»Hrvat“. U nedjelju izašao je prvi broj no-
vog organa stranke prava ,Hrvat““ što su ga
uslijed otpora frankovaca i kršćanskih socijala,
koji neće da se pokore zaključcima vrhovne up-
rave stranke, pokrenuli pristaše dra. Mile Starče-
vića. U prvom broju izašli su iscrpivi prikazi o
sporu s grupom oko ,Hrvatske“ te više drugih
članaka od prvaka stranke. List je središnji organ
stranke prava vrhovne uprave, za sve hrvatske
zemlje. Kao izdavatelj mu je potpisan dr. Mile
Starčević, a odgovornim urednikom mu je
Dragutin Hrvoj.

Hrvatsko pitanje. Hrvatski delegati, pristaše
Dra. Tomašića, imali su zadnjih dana u Budimp-
ešti konferencu s ministrom predsjednikom Tiszom.
Predmet vijećanja bio je: uređenje hrvatskog pi-
tanja. Riješenje hrvatske krze odgođeno je dotle,
dok Tisza ne dođe u Hrvatsku i dok se ne ori-
jentira i dogovori i s drugim strankama glede
mogućnosti raspleta. Po nekim vijestima iz Budim-
pešte izgleda da bi za sada imala biti primljena
samo ostavka kr. komesara Cuvaja, a grof Peja-
čević imao bi biti imenovan ministrom za Hr-
vatsku, dok bi odjelni predstojnik Unkelhiiuser, i
dalje vodio upravu zemlje. Iz ove informacije ne ra-
zabire se kojim putem kani poći zajednička vla-

mitame), te pri upalama oteče razno, i napravi
se često okolo rožnice neki rub, velik kruga
(chemasis). Kada je nje naravna vlažnost uma-
njena, tad su oči suhe, Sluz koju ona katkad
luči, stavlja na očnoj jabučici neke bjelkaste bra-
zde, koje bolestnik niti mari niti ih opaža ako
je nemoć teška.

Suzna šlijezda (karunkula lakrimalis, malo
daje važnih simptoma. Živo je crljena u upalnim
nemoćima, a u hroničnim poblijedi. Neki su nje
bljedoću smatrali stalnim simptomom indropirije
(vodena bolest), ali ovo nije istinito. Na njoj se
razvijaju katkad neke dlačice, koje u doticaju sa
okom draže ga i porađaju jake oftalmije (očne
bolesti).
Trepavice. U očnim afekcijama i u akutnim
teškim nemoćima, trepavice budu katkad obasute
nekim krmeljastim prahom. Njihov nepravilni
smjer porađa jake upale, pa se dogodi često da
one odpada usljed ulceracije slobodnih trepavičnih
okrajaka, Neki su ljekari smatrali njihovu duljinu
atributom tuberkoloznag sustava, ali ni ovo istini
ne odgovara.

Suzača (sekuslakrimalis), Oteče, pocrvoni i
obrenavi se uslijed zapreke, koja priječi prohod
suzama u nosnu cijev. Ove zapreke prouzroče
često da suze protaku niz obraze iz trepavične
da ročem kesice, mjehura i tad nastaje epifora
(prodar sokova), a ovaj simptom može slijediti i
uslijed ostracije oporabe tačaka i suznih cijevi,
pa još i uslijed trepavične paralize, pa i onda
ako se donja trepavica izvrati na izvan.

%

Broj 27.

da naročito, da li kani povjeriti vladu starim uninio
tima (grupi dra, Tomašića) ili je odustala od te
namjere. Time, što je odgođeno imenovanje nove
vlade, nije još rečeno, da se ne će povjeriti vlada
grupi dra. Tomašića, nego je samo označeao, da
je to pitanje ostavljeno in suspenso. Dojam tih
konferencija bio je, da se grof Tisza nije još od-
lučio ni za, ni protiv starih unionista,

Željezničke Vijeće u Beču. Željezničko vijeće
raspravljalo je pitanje uvedenja direktnih tarifa
za Dalmaciju,, Bosnu i Hercegovinu. Vladin za-
stupnik izvjestio je o toku predradnja te naglasio,
da uspjeh znatno ovisi o pregovorima sa paro-
brodskim društvima glede sniženja navala. Oda-
slanik tršćanske tg. komore protivio se uvedenju
direktnih tarifa radi štete što bi to moglo da do-
nese tršćanskim posrednicima. Odaslanik dubro-
vačke trgovačke komore g. S. Gjivić zagovarao
je predmet, upozorujuć na poteškoću pitanja oba-
ljenja navala, koja su umjerena, što dokazuje naj-
bolje činjenica, da društva parobredska nemaju
sjajnih dobitaka, a opterećena su uvijek novim
izdatcima mn. pr. poskupljenjem ugljena, većim
plaćama, prinosima za osjeguranje, većim zahtje-
vima službe itd., dok se navli nijesu razmjerno
povećali, ni poslovi znatno narasli. Naglasio je
da u pitanju direktnih tarifa ne smije biti mo-
nopola, ni favoriziranje jednog društva pred drv-
gim. Predlog, da se uvedu čim prije izravne ta-
rife, bio je konačno primljen velikom većinom
glasova.

 

Dubrovačke vijesti.

Današnji ,cvijetni dan“. Ono što smo *
svi željeli ispunilo se je. Dubrovačke gospođe i
gospođice preuzele su na se potpunu izvedbu
pevijetnog dana“. To je primjer koji nas zadi-
vljuje. Sve se pripravilo kroz samih osam dana;
tu se vijećalo, pretresalo, trčalo, pozivalo itd. a
rezultat je svega :

Današnji dan. Čitav grad ima neobični iz-
gled. Jutros rano muzika je obašla gradske ulice
najavljujući početak svečanosti. Sva mjesna dru-
štva srpska i hrvatska izvjesiše zastave.  Proda-
vanje je započelo tačno jutros u 9 sati. Mnoštvo
gospođa i gospođica zaokupljeno je prodajom cvi-
jeća. Prodavaju se umjetne ,divlje ruže“. Na
uglovima ulice smješteni su paviljoni. Gospođice
i gospođe obilaze gradom i nuđaju cvijeće na
prodaju svakom prolazniku. Svršila škola, pa či-
tav grad vrvi veselim učenicima i učenicama.
Svak je zakićen cvijećem, čak i tramvaji. Raspo-
loženje je izvrsno, neki su se okitili čitavim tuce-
tima ruža. Prodavanje će se obustaviti ma 12,
a nastavit će se u 5 sati. Večeras rasvjeta i
koncerat uz bengale i rokete. Svršetkom koncerta
završuje i današnji cvijetni dan. U dojdućem
broju obavijestit ćemo o rezultatu današnje pro-
daje. A sad još samo ovo:

Narode!

Kupuj cvijeće za Tvoju ,, Družbu“.

Kroz dugi niz godina ,Družba sv. Čirila i
Metoda“ sustavno je radila, i materinjom brižlji-
vošću čuvala je sitnu djecu Tvoju od tuđinskog
gramzioca, zadajala ih vjerom domovinske čatlji-
vosti, pitala-ih hranom — materinske riječi.

I prigrlio si ,Družbu“ Tvoju ko mezimče
svoje; muževnom riječi zavjerio si se otkidati iz
vlastitoga grla a dati ,Družbi“ što joj treba, da
se brine za dječicu Tvoju, da ih uzgaja, njeguje
i čuva, doklegod ti mališavi sokolići ne dobiju u
a svojim snage života i završe ono pleme-
nito \ljelo, što no si ga Ti započeo.

Obrve. Ove se kod malnitih i u buncanju
prekomjere grozničavih uzdižu, a kod malenho-
ničnih, i kod jake bolesti glave (cefalalzije) pa-
daju, a izmjenično se dižu i padaju preko udi-
sanja kod bolestnika preteškog dizanja. Dogodi
se još, da se samo jedna obrva izmjenično podiže
i pada, dok droga stoji nepomično. U paralizi
np. jednoga ličnoga živca, obrva je na bolnoj
strani spadena.

Čelo, je u opće kod zdrave osobe prostrano
i vedro, a u velikoj se i komulinoj bolesti imršti
te ono katkad sijelo nekih putaca (pufica) i u
zastarjelim sifilitičnim memoćima nekih esostoza
(mrtvih kosti).

Sljepočice, su pune i zategnute kod zdravih,
a upadene su pri svrsi akutnih i hroničaih me-
moći, Opaža se da njihove saperficijalne arterije
jasnije kucaju u nemočima, u kojim krv juri
prama glavi.

Ice lamte, kod zdravih je tvrdo, okruglo i
jače bojadisano na jebučicama nego li drugđe;
kod bolestnih može se ono konvulsno uzrujati,
ili biti uzeto (paralizovat se), u ovomu slučaju
lanite su mlohave, i raztezljivo se pri žvakanju
hrane, ili pri puhanju u kakav plamen np. svijeće.
U zubnoj otečini (fluzija) jedne ili druge strane
ih obe, lice može oteči, pa tako biva i u nekim
afekcijama vilice. Na licu se vide katkad neke
pjege madeži ili crvene tvrde pufice zvana (gata
rosa) ružičasta guta. Ovo su neki ljekari držali,
da se te pojave odnose na neke jetrene afekcije:
nu ovo nije stalno.

isle Šš

=