VBR naa

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED

BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE-
.; ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :-

 

Dubrovnik, 11. jula.
Srbi nepredobivi.

Pred nama su vijesti koje nam stižu
sa bojišta. Iz njih se vidi da je srpska
vojska i u ovom drugom balkanskom
ratu pokazala besprimjerna junaštva. Bu-
gari su na svijem linijama, na cijelome
frontu, potpuno potučeni i natjerani u
bijeg, te za sobom ostavljaju. bogati pli-
jen. Najglavnije bugarske armije, vođene
od najboljih stratega i generala, Srbi su
probili, rastjerali i potukli,

Prema najzadnjem izvješću, Srbi ima-
du u svojim rukama sve najbolje i naj-
važnije pozicije u Maćedoniji, a gdje su
Bugari pokušali da prodru ili već bili
prodrli na staro srpsko teritorije, bili su
potisnuti. Na južnom maćedonskom  bo-
jištu sastale su se srpska i grčka vojska,
zatjeravši bugarsku preko Strumice.

Dosadašnjim rezultatom ratovanje u
Maćedoniji bilo bi skoro dokončano, i,
ne prestane li, produžiće se na stara
teritorija.

Ovaj žalosni, grješni, bratoubilački
rat, koji Srbija nije nikako htjela, nego
joj je bio nametnut gramzivom politikom
sofijskih megalomana i nelijepim napa-
dima, mučkim i izdajničkim prepadima,
unio je u prilog istine dosta svijetla, Sad
se je najbolje dokazalo, koliko su bila
lažna — na stranu svu tendencioznost!
— izvješća bečke štampe o prvom  bal-
kanskom ratu, kad se je prećutavalo
svaku srpsku pobjedu, a čak se i kuma-
novsku bitku onda označavalo, kao da
je pobjedu doprinijela bugarska pomoć.
U notama pri srpsko-bugarskom sporu
vidjeli smo ko je kome pomogao, a sada
opet vidimo koliko je vrijedila srpska
vojska.

Mi ova poređenja ne činimo rado;
mi, ponavljamo, ne odobravamo brato-
ubilački rat, pa bismo voljeli govoriti ni
o pobjediocima ni o pobjeđenim, ali, kad
je već taj grijeh učinjen, moramo istak-
nuti ono što mora da se istakne, moramo
osvijetljavati istinu, moramo služiti pravdi,
a osobito kad neki nastoje da laž prikažu
za istinu, da krivicu bacaju na praved-
nika, i kad hoće da potamnjuju svijetlost
i sjaj, koji se međutim eto ne da pota-
mnjeti.

Same laži.

Čitajte bečke novine, i u njima ćete
nači samo laži. Prije nesretnog rata, za
vrijeme spora između Bugarske i Srbije,
te su novine sistematski, lažima htjele
da zavaravaju javno, mnijenje na štetu
Srbije, a da sofijskim megalomanima još
više potpale ugrijane moždani. Otkako
ovaj rat traje, bečka štampa samijem se
lažima služi: po njoj su svuda Srbi po-
tučeni. Za vrijeme prvoga balkanskog rata,
bečka je štampa samijem lažima mistifi-
cirala javno mnijenje. To je utvrđeno
razvcjem samih događaja, a i bečki par-
lamenat se podugo pozaba.io tim lažnim
pisanjem bečke štampe i njenog tenden-
cioznog izvrtanja. Docet afera  Kamie.
Naš narod kaže: U laži su kratke noge!
I odista sva je lažna kampanja te štampe
raskrinkana, a uspjeha nije bilo niti će
ga biti. Danas je već, na primjer, ime
Pressa sinonim sa riječju laš, Dakle, cilj
svakako promašen. Tako i danas, laži
bečke štampe svak prima samo kao laži,
i nikako drukčije. Istina se ne da sakriti ;
može se zabašuriti za koji dan, za koju
nedjelju, ili čak godinu, ali najzad, istina
iziđe na svijetlo. I danas, bez sumnje
momentalno, bečka štampa počinje, među
retcima, da priznava nadmoćnost srpske
vojske u 'ovome ratu, i toliko je ogrezla
u laži, da sa najvećom indiferentnošću
satjeruje sebe u laž.

Dubrovink, 12. jula 1913.

A zašto ta štampa i pred najjasnijom
istinom laže? — Za to, jer mrzi sve što
je slavensko !

Bugarski narod nije kriv.

Čitavoj ovoj balkanskoj nesreći nije
nimalo kriv bratski bugarski narod. Da
se prolijeva bratska krv nije kriv bugar-
ski narod. Da je već do sada palo do
50.000 slavenskih mladih, zdravih i ju-
načkih života, tome opet nije kriv bu-
garski narod. Krivi su i odgovorni su
sofijski političari i megalomani koji su,
izgleda, pod terorom maćedonskih buga-
raša koji živu o neređu u Maćedoniji i'
koji su plaćeni, bogato plaćeni, da Ma-
ćedoniju drže uvijek u trzavicama koje
imadu da budu povodom neprijateljstvu
između Srbije i Bugarske. Kad nestane
tih bugaraša, a i njima će doći kraj, kad
ih nestane ili kad budu salomljeni, onda
će braća biti mirna i združena. Ne treba
gubiti nadu da do toga neće doći; doći
će taj dan netom bugarski narod uvidi
kamo je zaveden, a uvidjeće, jer će ga
posljedice na to uputiti,

Pravda pobjeđuje i pravda će pobje-
divati. Sposobnost srpskoga naroda da
brani ono što mu se nebratski hoće da
otme, može da bude dobra lekcija sofij-
skim gramzivim megalomanima.

 

Na mučnoj raskrsnici.

»Samouprava“ piše: Mi duboko žalimo što je
dovle došlo. Žalimo, jer smo svijesni žalosnih po-
sljedica ovoga rata i jer nalazimo da su straho-
vite žrtve, koje je on progutao, trebale da budu
prinesene samo kao zaloga balkanske slabode. i
nezavisnosti, a nikako kao simbol žalosne poli-
tičke nesvijesti na Balkanu, i predskazivanja za
žalosna lutanja u budućnosti, koja je za sve bal-
kanske narode trebala da bude podjednako srećna
i slavna.

Ali, šta smo mi Srbi mogli protivu zlog
udesa sudbine?!... Ako je do žrtava za opće ba!-
kansko dobro, dali smo ih u obilatoj mjeri; ako
je do savezničke iskrenosti, dokazali smo je; ako
je do popustljivosti radi općeg balkanskog dobra,
pokazali sino je. Od nas se, u svim tim pravcima,
više ništa nije moglo tražiti. I danas, gledajući
na žalosne posljedice bugurske pretjerane sebi-
čnosti, daleko od pomisli da se radajemo bugar-
skom posrtanju, mi ga možemo samo žaliti. Vrije-
dni i čestiti bugarski narod odista je, u ovim
sudbonosnim trenutcima, zaslužio da ima na
upravi državnoj uviđavnije i odmjerenije držav-
nike, bolje prožete iskrenim shvatanjima o soli-
darnosti interesa kod balkanskih naroda i država,
i o životnoj potrebi za njih, da slogom, bratskim
međusobnim sporazumom i ujedinjenim snagama
a na osnovu pravičnosti, odlučno zastupaju i brane
zajedničke balkanske interese, za koje mogu na-
stupiti samo najveće opasnosti od balkanskih me-
đusobnih trvenja.

Danas kao i prije ovoga bratoubilačkog rata,
Srbija stoji na gledištu, da je, životna potreba
Balkana, da se među balkanskim narodima uspo-
stavi sloga i sporazum, te da se prelazeći preko
borbe koju je izazvala kratkovidnost pojedinaca,
dade cijelom kulturnom svijetu pouzdana i ne-
samnjiva dokaza, da balkanski narodi zaslužuju
pašnju i poštovanje Evrope, jer imaju dovoljno
zdravih shvatanja za svoje trujne i velike, opće
interese, Svaki rad u tome pravcu može pouz-
dano računati na najveću i iskrenu predusretlji-
vost od strane srpskoga naroda i Srbije. Za šire
i zdravije političke koncesije u Srbije će uvijek
biti dovoljno zdravih shvatanja i dobre volje.

Srbija će — za to jamči blagorodna i velika
duša srpskog naroda, — i u današnjim prilikama
biti kadra da očuva savu potrebu, odmjerenost, i
svu prisebnost daha. Daleko od toga da želi pro-
past svoga grešnog i zabludjelog brata, ona će
ga, na protiv, umjeti da brani od svake opasnosti
koju bi od njega bila kadra otkloniti, ako on
bude imao dovoljno snage da se otrgno od do-
sadašnjih zabluda, i da, sa više iskrenosti i dobre
volje, zajedno sa Srbima, odsudao stane na branik
opštih balkanskih interesa, Direktan sporazam
između Srbije i Bugarske, sporazum lojalan i
posebnih težnja i interesa,

itim  obei-

rom na opće balkanske intorese, — nameće se

| sam sobom kao kombinacija, koja bi imala da
uštedi

odstrani mnoge štatne strane uticaje, da
t

CRVENA HRVATSKA

izdavatnij | odgovorni ufednik: IVO ARSETE. Godina XXII. — Broj 28.

grčinu, i da Balkanu vrati ono što je nje-
potreba prvoga reda: slogu i sporazum
balkanskim narodima.
+ Dali je danas za to kadra Bugarska?
U mučnim trenutcima, kada sa raznih strana
prijete velike opasnosti, teško je zdravim pogle-
dom gledati na stvari. Bugarska je, danas, u
od takih trenutaka. Kada bi, u odlukama
zdravi genij bugatskoga naroda imao
riječ, mi ni malo ne bismo očajavali za
= o fAntđmađimremdtoadhe va
Na žalost, pred fantazijama i
maštarijama bugarskih državnika i i.
teško je odavati se optimizmu u tome pogleda.
Leto upravo i jesto ono, što je najviše za žaljenje.

Šrpsko-bugarski spor.
(Telegrafska izvješća).
Veliki uspjesi srpskog oružja. Dolazak bugarskih
zarobljenika.

 

BEOGRAD (4 Jula 10 i po sati u noći).
Bugarski zarobljenici, koji su imali stići u 2 sata,
stigli su tek u 7 sati poslije podne. Ogromna masa
naroda, kao ni za najvećih slava u Beogradu,
čekala je kampirajući po ulicama neprestano od
2 sata. Mase naroda nijesu se dale rastjerati niti
- kišom koja je bez prestanka padala. Poslije podne
došao opet transport ranjenika, koji su radosno
slušali vijesti sa ratišta i bili burno pozdravljeni.

Bugarski zarobljenici svršteni su pred sta-
nicom u redove praćeni srpskim vojnicima.

Manov dariva srpskom pod-
naredniku u znak priznanja konja | sablju.

BEOGRAD 4. Ispred povorke zarobljenika
jašio je podnarednik Miloš Aleksić, koji je zaro-
bio potpukovnika Manova, jahao na konju Manova
i pasao njegovu sablju, što mu je oboje u priz-
nanje osobitog junaštva poklonio Mano:

Povorka Beogradom. Velike aklamacije.

BEOGRAD 4. Cijelim putem od stanice kroz
glavne ulice do tvrđave, silan svijet aklamirao
Aleksića dočim nije palo nikakovih povika
protiv Bugara.

Velika me kod Kočana. Nakon «dvađnevao isto
“zauzeti glačno pozlelja.

sasčiio 4. Do sada je utvrđeno, da je u
bitci kod Kočana sudjelovalo 60 bugarskih bata-
ljona sa 129 topova. Jutros nakon dvodnevne
borbe Srbi su zauzeli glavnu poziciju Rajčanski
Vrh istjeravši Bugare. Kako je ovaj vrh tek is-
pred Koćana, gubitkom pozicije dali su se u
bjegstvo, rastjerani na više strana, ostavljajući
topove i municiju.

Bugarska razbivena vojska gonjena pješacima
i kavalerijom, satjerana je u neredu na planinu
Plačkavicu, zbačena od operacijone linije i uči-
njena nesposobnom odjeljenjem od svoje pozadine.

Kočanska bitka imala je velike dimenzije.
Borbe su bile ogorčene, žrtava mnogo, plijen velik,
mase zarobljenika.

'Tim je konačno riješena u srpsku korist. ve-
lika bitka, koja trajaše 4 dana.

Neistinite vijesti o uništenju timočke divizije.

BEOGRAD 6. Sofijske vijesti o porazu Srba
i o razbijenoj zarobljenoj timočkoj diviziji kod
Krivolaka apsolutno netačne i nemoguće pretje-
rane, Kočane su petodnevnim bojem branile manje
srpske sile, i to samo jedan regularni puk i 5000
dobrovoljaca većinom Taraka i Arnauta. I t6& su
trupe Bugari, koji navališe cijelom divizijom, iz
pravca Štipa potisnuli iz pozicija, i to samo 6
klm. Poslana pojačanja, Bugari moraju napustiti
neodržive nove pozicije.

i Ulazak u Kočane.

BEOGRAD 6. Jutros u 10 sati i 50 m. uđoše
srpske trupe sa kavalerijom u samo mjesto Ko-
čane. koje branile sa utvrđenih položaja pred
samom varoši bugarske trupe pokrivajući otatu-
panje ostataka rilske preslavske divizije.

Sađa je u srpskim rukama sav teritorij od
Kočana do Bregalnice.

BEOGRAD 6. — Jutros vlada saopštila bu-
garskom poslaniku Toševu, da obzirom na bu-
garske mučke napadaje koje pokazuju neprijatelj-
stvo, smatra rastrganim savezni i prij
uguvor, i prekida diplomatske veze. Tošev putuje
noćas ili sutra.

Borbe.

BEOGRAD 6. — Jučerešnje navale Bugara

sa 3 puka i artiljerijom na Svetoga Nikolu, i dva

poka šest baterija na Kadi Bogaza, na srpskoj

granici, koju bijahu prešli koji kilometar, bijahu

suzbijene; kod Egripalanke nijesu Srbi prolazili
još granicu, e samo suzbili napadaj. |

POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA.

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A

, ZA IZJAVE
PIROPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANT PO POGODBI uz RA-
ZMJERAN

POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

Jutros Bugari učiniše novi napadaj kod Stu-
denog Kladenca.

Iz vrhovne komande javljaju večeras: Opšta
situacija na svim važnim frontovima odlična,
operacije povoljno napreduju, a pošto je u tečaju,
to se detalji, iz shvatljivih razloga, još ne javljaju.

Zauzeće Dojrana po Grcimati njihovo napre-
kove. njet goste ione or bugar-

ske vojske.

Napadaji Bugarafna Krivolak, kako ovdje
izjavljuju, nemaju nego sekundarnu važnost po-
kušaja reklamnih jeftinih uspjeha, te ne mijenjaju
situaciju. Napadaji na staru granicu, naročito kod
Pirota i Zaječara, bezuspješni su zbog jakih utvr-

BEOGRAD 8. — Duzas poslije podao u 5
glasi :

nji ssnji vd

se ono čemu se nikad nijesam na-
imaš ne sm naša braća po krvi i vjeri, naši se
, zaratiše na nas bez objave rata, proliše
ih svoja braće, svojih saveznika, i nečovječno
pobiše ranjenike, rasjekoše mačem savezni ugovor
i uništiše prijateljstvo i bratstvo, i evo već osam
dana kako se na Ovčem Polju, po Maćedoniji, i
na starim granicama naše otadžbine bije ljuta
bitka i lije bratska krv: zgranuše se junačka
srca i zadrhtaše sjeni palih Srba na: Jedrenu.
Bugari zaboraviše srpsku bratska pomoć, zabora-
više prolivenu krv i pale junške na poljima Tra-
kije, pružiše Slovenstva i kulturnom svijetu od-
vratni primjer neblagodarnosti i gramzivosti. Ne-
bratski postupak bugarskih napadača mene je du-
boko zabolio ; on je povrijedio moja iskrena slovenska
osjećanja. Odgovornost za ovaj zločin prema Slo-
venstvu neka podnese onaj koji ga je izvršio: I
za što sve to? Zato što neće da se bratski, mir-
nim putem, raspravi spor o diobi; za to da nam
otmu naše tekovine, našu djedovinu Nemanjića,
koju zaliste svetom krvlju i oslobodiste i povra-
tiste Srpstvu. Sjeni naših palih svijetlih boraca
u ovom slavnom ratu pozivaju vas, Srbe, i za- |
klinju da ih osvetite od te napasti. Branimo se
zajednički mi i naši vjerni i junački saveznici
Grci; s nama brane srpske zemlje naša hrabra i

viteška braća Crnogorci |sokolovi.

Životni interesi otadžbine nagnali su me da,
i ako teška srca pozovem, moju hrabru vojsku da
se požrtvovanjem i junaštvom pokaže dostojna
heroja slavnih pobjeda na Kumanovu, Prilipu,
Bitolju i Jedrenu.

Neka mojim dragim vojnicima Bog. i
sreća junačka u pomoći budu u ovom ža-
losnom, ali nama nametnutom ratu. U
Beogradu, 25. juna 1913. (8. jula po n. k.)

Petar I.

Dojam preklamacije.

BEOGRAD 8. Proklumacija kralja Petra to-
liko otvorena, bolna i topla, a ujedno puna pra-
vedničkog ogorčenja, učinila je u cijelome narodu
neobičan utisak. U varoši je publikovana pred
večer.

Borbe.

BEOGRAD 8. Danas napali Bugari lakom
silom na Zaječar sa juga, i dočekani su od Srba
na Trešnjevom brdu. Bugari su poraženi, odbi-
jeni sa velikim gubitcima i povukli se. Danas
ponovno napadoše i na Vlasinju, na granici
između Visine Pirota i Vranje, su odbiveni
na svim tačkama.

Danas u jutro otpočela velika bitka kod Štipa,
i još traje. Prema vijestitna do sada stiglim, u
koliko se u opšte u toku. bitlte mogu javljati, ra-
zvija so bitka povoljno po Srbe.

Što je bugarska vojska jednim jačim odredom
prešla kod Kadi Bogaza i S. Nikole, potisnuv
slabe predstraže trećega posiva prodrla od,Valie-
vog sela i juče ušla u Knjaževac, prema objaš-
njenju Samouprave, na terenu na koji naišli Bu-
gari nemaju nikakvih izgleda Za važni uspjeh,

a

si

tunom

s
F