GO- DINU KRŠNA 10.— ZA INOZEMSTVO ' KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED BROJFN ZA DOŠASTO E LA RDIŠTA +; ZA PO I ČETVRT GODIN S RASNJERNO. > Rasprava protiv gg. Luka marquisa Bo slušanje optuženika. — .Preslušanje sovi novina 0 procesu. — Pisanje i Dubrovnik, 1. avgusta. . U prošlom broju našega lista donijeli smo u kratko o procesu gu Celovcu, koji se vodio 21. prošlog mjeseca protiv gg. Luka. marquisa Bone i Dura Miće Mičića. ho. 4 bila riješena. p, da je državno odvjetništvo: podiglo priziv, pa dok presuda ne bude pravovaljana, mi se ne smijemo upuštati potanje u stvar. Zato danas ne obaziruć se na slavenske novine, ograničujemo sa- mo na ono što su donijele novine o pro- cesu, osobito novine koje izlaze u Celovcu, a od kojih većina nijesu ni hrvatske, ni srpske, ni u opće slavenske, nego njema- čke, i to nacionalističke, pangermanske. * Zaplijenjeno. A raspravo pred celovačkim sudom gotovo su uvijek svršile sa riješenjem. Mi upo- zorujemo samo na različite iredentističke procese posljednjeg vremena. (Sada je čitav pasus za- plijenjen Op. Prev). Zaplijenjeni! »Freio Stimmen“ 24 Jula 1913, Jučerašnje ,Freie Stimmen“ (,Slobodni Gla- sovi“) biše zaplijenjeni. Zapljena je uslijedila već okolo 6 sati poslije podne, tako te je čitava na- klada sapala u ruke c. k. policije. Pošto nas je pak oblast tek poslije 6 sati obavijestila o ga- pljeni, te nijesmo bili više u stanju da još jučer izdamo drugo izdanje, uslijed čega ga priklapamo tek današnji broju. Bila je zaplijenjena u sudbenom izvještaju stavka , Mnogo vike ni zašto“, u kojoj smo na temelju jednog sbilja karakterističnog sudbenog slučaja osvijetlali austrijsku vještinu vladanja to u svezi s» tim zauzeli stanovište, da se u politiš- kim parnicama me imaju delegirati teritorijalno da 2 p en i eno. 1 je \ Koliko bi god to bilo zahvalno, to ipak neće.no iz lako shvatljivih razloga da se upuštamo u daljnju kritiku juče- rašnje zapljene, koja nam je došla posve neoče- kivano, nego predbježno uzimljemo samo do zna- nja, da se sada i u Koruškoj — kako je već je- dan prijašnji slučaj dokazao — uvađa neki novi vjetar i da se počinje ukorjenjavati neka preve- lika tjeskoba, proti kojoj se moramo početi što prie što odlučnije boriti, premda je prije — po- ve razumno — bila dopuštena oštrija kritika na pili nepodopštinama državnog života. Ako štampa ne bi u istinu imala više prava, da kritički pokaže očevidne pogreške unutarnje politike na kojem živom pojedinom slučaju te se kod toga doduše oštro, ali strogo stvarno okrene proti krivom shvaćanju službenih krugova; da bi se, recimo, centrifugalne struje, trajno mogle po- tiskivati sudom i policijom, to bi zaista bilo vrlo žalosno sa slobodom štampe u Austriji. Pa i odredba državnog temeljnog zakona o pravu slo- bodnog izraživanja mišljenja, postala bi za nas legendom. Poštena istina nije još nikome škodila, a najmanje državi; što je pak kod nas već mnogo štete napravilo, to je zabašurivanje, birokratski strah pred istinom, koja konačno usprkos svega, ipak izide na vidjelo na sreću države i naroda. Zaplii Zaplijenjeno. »Freie Stimmen“ 24. jula. Donosimo sada izvještaj:o svršetku prekjuče- rašnje rasprave. Rasprava se je nastavila poslije podne tek u četiri sata, pošto tumač Dr. Kotnik nije mogao biti prije gotov sa ispitivanjem ispra- vnosti predanih mu prevoda, Počelo se najprije sa preslušanjem optuženih, koji se nijesu priznali krivim. Marquis Bona je pripovjedio, kako je do- šlo do dubrovačke manifestacione skupštine, koja se pripravljala kao izjava simpatije za pobjedo- nosne balkanske države te je kao takova bila do- zvoljena od oblasti. Pojedinosti su bile tačno ugovorene s jedne strane između njega, koji je radi ugleda, što ga uživa u Dubrovniku, i radi njegove mirnoče bio određen za voditelja skup- štine, | upravitelja poglavarstva s druge strane — jednog c. k. namjesništvenog savjetnika. Bilo je tačno ustanovljeno, koji se govori imaju držati i koji se povici smiju klicati, Do- zvolilo se, da se kliče ,Živio“, Srbima, Bugarima, Crnogorcima i Grcima te njihovim kraljevima, naprotiv nije se smjelo vikati ,Pereat“ i ,, Dolje“ # Austrijom ili austrijskim državnim faktorima. Marquis je Bona osobno preuzeo jamstvo, da mir i poredak neće biti smetan ma nikoji način, te je u tu svrhu postavio vrlo mnogo redatelja u dvo- rani, a i u svom otvorenom govoru obavijestio je publiku o ugovorenim utanačenjima. Skupština je zbilja prošla u najpotpunijem redu, tako te mu je policajni povjerenik dapače na koncu skupštine izrazio svoje zadovoljstvo, da je sve u redu pošlo, U istom mu se smislu izjavio i namjesništveni savjetnik na večer toga dana. No već neposredno poslije skupštine'kursirali su po grada glasovi, da je Marquis Bona držao jedan po državu ne- prijateljski govor te bi uslijed toga morao biti stavljen pod istragu i morao bi 1cu se oduseti notarijat, (Kašnje je pak bio u istinu od službe suspendiran /). Glasovi su poticali iz vojničkih krugova, a imali su za posljedicu, da je proti njemu bio podignut društveni bojkot, i ako je on do tada bio u prijateljskom saotraćaju sa po- glavicama vojničkih oblasti. Tomu naprotiv kon- statirao je isti službeni list, da je skupština mirno prošla, Pa i novinarski izvještaji o ujegovom i D.ra Mičića govoru nijesu bili zapljijenjeni, premda su sadržavali inkrimirane stavke, dapače je sud- bena istruga povedena jedino na temelju ovih novinarskih izvještaja i to čadnovato tek u mje- s*cu februaru 1013., dakle nakon puna dva mje- seca, Nema dvojbe, da ova istraga nije bila po- vedena iz vlastite pobude od ma ta pozvanih oblasti, u Dalmaciji je javna tajna, da PRUSKA aore bal ji i spika razuman su raspustom općinskih sastupstava u oi ra i Šibeniku te je ovo uslijedilo tek uslijed upliva, Dr. Mičić veli, da je u skupštini X riječ, e da unaprijed izbjegne krivom tuma- o; kao da bi u ovom pitanju zauzimali koje evi a ne ono ostalih J može nikako da do toga, da je sa govorom počinio Ri koju protuzako i- da su izjave, o kojima je on govorio, da su i akti u istrazi proti načelniku splitskom (D.ru Kataliniću, koji također ima da odgovara pred Cjelovačkim sudom i to radi veleizdaje pred porotom. Op. ur.) od državnog odvjetnika poslani radi popunjenja ponovno suca istražitelju, jer očevidno dosadanji materijal nije bio dostatan za podignuće optužnice, Radi toga se može njega tim manje teretiti, da je sa svojim izvodima odo- bravao protuzakonite čine ili da je na takove po- ticao. Nadalje upozorava Dr. Mičić na zagrebački veleizdajnički proces kao i na Friedjungov pro- ces, u kojima je čitava hrvatska opozicija bila ožigosana kao veleizdajnička, a baš se sada iz Ischia javlja. da je jedan odličan član te opozi- cije — grof Pejačević — imenovan ministrom za Hrvatsku. Tako se eto mijenjaju nazori,: pa i on misli, da sa svojim izrazom, da se iz tamnice rađa sloboda, nije rekao ništa protuzakonito. Sađa je slijedilo preslušanje svjedoka, koje je po oba optuženika bilo posve povoljno. I po-' licajni komesar Mraz kao i policajni agent Josip Sternisek, pivi rodom iz Tista, a drugi iz Graca, a oba namješteni u Dabrovniku, suglasno su izja- vili, da je skupština prošla u potpunom redu i da oni nijesu imali nikakva povoda, da posreduju. Prvi je neposredno iza skupštine sastavio o istoj svoje“ izvješće prama svojim stenografskim bilje- o 4 te ga još istoga dana predao namjesništvo- savjetniku, dakle prije nego je predležao ikoji novinski izvještaj o skupštini. U ovom izvješća u govoru Marquisa Bone u opće nema onog pasusa, a radi kojeg se sa strane optužbe progoni. Policajni povjerenik Mraz je dubokog osvjedočenja, da to nije Marquis Bona ni rekao onako, kako je na temelju novinskih izvještaja stavljen pod optužnicu, već onako kako je on u svom izvještaja o tome referirao. Prama tomu izvještaju, kad je Marquis Bona spomenuo ras- pust općina Splita i Šibenika, rekao je, da će se općina proti takovim mjerama braniti svim za- komitim sredstvima. Ovaj svoj nazor on opravdava tim, da je marquis , koji je imao dodaše pred sobom koncept govora, ali je ipak slobodno govorio, pa došavši do onog mjesta, da je zapeo, očevidno jer je iz- gubio nit govora, i tuko je svojim riječima dao drugo značenje, nego što je bilo u konceptu. U svom preslušanju izjavio je marquis Bona, da to nije isključeno. Ostala su svjedočanstva bila beg značenja sve do tačke, da su svi izraz D.ra Mi- čića ,o našim manifestacijama“ tako razumjeli, da je on tim mislio uprav sakupljenu manifesta- cionu skupštinu, dakle od oblasti dozvoljenu iz- javu simpatije za balkanske Slavene. Iza kako je dovršen dokazni postupak, slijedili su vrlo kratki i stvarni plaidoyeri državnog odvjetnika, koji je imao nezahvalnu zadaću, da ovu optužnicu održi, te obih branitelja, kojima je naravno ona optu- žnica bila vrlo lak posao. Dr. pl. Reinlein upozorio je, da uopće nije utvrđen sadržaj izjave marquisa Bone i prama tome, da nema nikakvo baze, na temelju koje bi ga se moglo osuditi. No pa i u slučaju, kad bi ubilja glasila onako, kako je u optužnici, to ona ipak ne tvori činjenično stanje & 305, nego naj- više vrši skroz dopuštenu kritiku. Pa ne ide ni u politički burnim vremenima, da se takove iz- jave počkog mišljenja izvrću na način, kako bi bile kažnjive. Dr. Messiner je za D.ra Mićića upo- zorio, da njegov govor nije u opće bio gaplije- njed, Poslije vijećanja od jedva 10 minuta sud je proglasio odriješujuću osudu, što se tiče prvog ra motivacijom da nije utvrđen sadržaj inkriminirane izjave i prema tome se nlje ni upustilo u suđenje iste, a što se tiče izjave dru- gog optuženika motivacijom, da je ovaj bezazleno Aa riječi ,naše manifestacije“ vrlo vjeroja- tao upotrebio u svozi, kako su svjedoci posvje- dočili, — Raspravi je prisustvovao među alaša. teljima također posnati zastupnik na carevinskom vijeću Dr. Čingrija. IME Godina XXIII. — Broj 31. POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PRRA. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A 4 DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE PIROPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE $0 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RA POPUST NS PRIMAJU GE. BOKOPIS 68 NE VRAĆA: Suspensija ustava i komesarijat u Českoj. Nedjeljna ,Wiener Zeitung“ donijela je sli- jedeće kraljevo ručno pismo: : i i ii Es gućaju otvaranje pojedinih za pokriće prešnih određenih izvora dohodaka. Moja je želja, da na mjesto uredaba postalih nužaima u ozbilj- vlada za to u potrebnom času poslažiti je ja njemačke manjine. Kad je većina češke delegacije najveće žrtve za izvanju i unutarnju žeći, da bi takva tralnoj vladi, a ne i saboru. Po nepromijenjivom temeljnom državom zakonu od 20. listopada 1860, smije samo zakonito sazvani sabor zakone mije- njati i dokidati. Sadanje mjere vlade su neoprav- dana povrijeda temeljnih ustanova ustava. Mi za to izjavljujemo, da u postapku vlade vidimo rad uperen protiv kraljevine Češke i naše , da se olakša rad j opstruk- ciji. Mi se ovog vladinog koraka ne bojimo i oa nas ne će staviti izvan ravnoteže, jer znamo, je od naše narodnosti postalo i znamo vrijednost njene snage. Apeliramo na češki narod neka 46 5: ka stranka zast. nn ri perem fest, u kome «e apatit 'da se nakon raspusta sabori imade rezpicsti sori izbori. Ova ustanova nije namiću novi tereti. Mi ne mialimo, da će godi, redi 4 sosos pokieiei naj opširan manifest, u kome potanko razvoj češke i i s salonom i priša liza toe