Broj. 52. govačke Komore i profesorn visoke trg. škole (scuola superiore di commercio), Dr. Bertolini, g. upravitelj spomenutog zavoda, okretnom i lju- beznom knjižaru i nakladniku g. Latezzi (koji je svakome od učenika darovao za spomen po jednu knjigu i počastio u svome stabilimentu) kao što i podupravitelju pomenute interesantne fabrike karata, koji je imao dobrotu sve potanko protu- mačiti i provesti učenike po svijem odijeljenjima i na koncu još mladom vrijednom gospodinu For- tunatu, tajniku austro-ugarskog konsulata u Bari : svoj odličnoj gospodi naša topla blagodarnost. Izletnik. Zabava naše muzike. Zadnje nedjelje imala je da priredi naša muzika svoju običajnu zabavu, pa je radi ružna vremena morala da bude odgođena za sutradan. U ponedjelnik veče zabava je sjajno uspjela i ako je bio radni dan. Zauzetna uprava i odbor pobrinali su se da što bolje za- bava uspije. Bilo je raznih šala, igara, pjevanja, »Prizor sa stočićima“ iz Eve, razni coupleti itd. Zabava je potrajala do poslije 11 sati i završila je ,Seljančicom“ preko Brsalja. Svak se je ugo- dno razišao, jer je zabava bila neobično animi- rana. Naše gospođice marljivo su se zauzele i mnogo doprinijele uspjehu zabave. Rezultat i mo- ralni i materijalni te večeri odličan je. Poštarina i brzojav bez žica. Primamo od mjesne Trgov. Obrtn. Komore: Ministarstvo je Trgovine odgovorilo na dopis Komore, da uvede frankiranje u gotovu poštarskih pošiljaka, da to ne treba, pošto dvorska i državna štamparija u Beču štampa na zahtijev na vrsti pošiljaka po- trebite biljege bez da pobire zato posebne pri- stojbine, te je ova ustanova u stanju, da zamjeni frankiranje u gotovu novcu. Štampava se na zah- tijev: Na obvoje, na kojima je adresa ili barem znak ili grb firme koja šalje pismo biljezi od 3 10, 20 i 25 para i od 1 piastre i od 10 para. Na dopisnice, na kojima je adresa firme koja ih šalje biljezi od 5, 10 i 20 para. Na adresne pasice bi- ljezi od 3, 5, 10 i 20 para. Na dopisnice, koje ce šalju kao tiskanice biljezi od 3 pare i 10 para. Na blankete poštanskih uputnica unutrašnjeg i međunarodnog prometa biljezi od 10, 20 i 25 para. Na popratne listove biljezi od 60 para. Na ovitke ili ceduljice za novine, novinski biljezi od 2 i 6 para. Predmeti, na koje se imaju štampati biljezi predavaju se u broju od najmanje 100 ko- mada kod nadležnog poštarskog ureda predava- telja, te ih poštarski ured pošalje uredovno, da- kle bez troškova za predavatelja, dvorskoj 1 dr- žavnoj štampariji u Beču. Pošiljci mora predavatelj priključiti popis u kojim je naveden broj naručenih biljega za svaku vrst predmeta pojedince broj poslatih blanketa i ukupni iznos poštanskih pristojbina koje se pla- ćaju sa naračenim markama. Dalje se mora na- dodati kod kojega poštanskog ureda želi preda- vatelj primiti markirane predmete. Predani ma- terijal mora biti pakiran na takav način da se pakiranje može upotrijebiti i za povratak. Isto- dobno mora predavatelj poslati pristojbine odgo- varajuće svoti maraka, koje želi da budu štam- pane frankiranom poštanskom uputnicom ili po- ložnicam poštanske štedionice dvorskoj i držav- noj tiskari u Beču. Ako se pokvari kasnije koji predmet, opskrbljen ovim markama, to se može povratiti ga dvorskoj i državnoj tiskari u _ Beč, koji za marke oštampane na njemu štampa bes- platno u istom iznosu marke na novom materi- jalu koji mu stranka pošalje. Po mnjenju c. k. Ministarstva ima prednost pred frankiranjem u gotovu novcu, jer nije ogra- ničena na pošiljke za unutrašnjost već može se upotrebiti i za inozemstvo, dalje se ne zahtijeva od stranke, da preda u ustanovljenom mu uredu istodobno stanovit broj jednakih pošiljaka. Što se pak tiče prepisnih adresa za šiljanje paketa po- štanska uprava neće izdati svojom nakladom blo- kove poštanskih popratnica, ali će privatnim po_ dazećima koja bi namjeravala baviti se zgoto. vljanjem tih blokova predavati prodatnice u ci- jelim arcima koji bi se morali naručivati izravno kod e. k. Ministarstva. Što se pak tiče brzojava bez žica i odnosne organizacije na međunarodnoj konferenciji radio- telegrafije u Berlinu 1906, i sistemizovanoj u Londonu 1912, dozvoljeno je svakome na cijelom svijetu sa svake telegrafične tačke da brzojavlja brodovima ili brodovi između sebe. Također Au- strija, premda nije velika njezina obala, raspolaže sa znatnim brojem obalnih stacija. Za javnu po- trebu stoje na raspoloženje c. k. Ured Obalni u Trstu i oni €. k. Mornarice u Šibeniku i Herceg- novom. Ministarstvo opaža, da po izvještajima br- zojavnim brodova pojavlja se čudni pojav, da sa ovih ureda nikad niko ne brzojavlja u smislu tr- govačkom i pomorskom, izuzevši PRAVNA između armatura i njihovih kapetana. Ministar- stvo misli, da bi svakako imali postojati brzojavi između trgovaca, pomoraca i brodova, da nije moguće, da to ne bi trebalo, ali da se stranke možda boje visoke pristojbe. Ovdje treba opaziti da su austrijske pristojbe za 25% manje od pri- PAPIRNIC CRVENA stojbe uglavljene međunarodne. Obićna je cijena 40 para za riječ (najmanje 4 krune za jedan ra- diotelegraf), dočim je za austrijski obalni telegram cijena 20 para za riječ (najmanje 2 krune za je- dan radiotelegraf). Pošto niko ne brzojavlja, znači, da trgovcima ovo nije poznato, a moglo bi im osobito u stanovitim slučajevima mnogo koristi donijeti, Stoga upozoruje se ovim putem na ovu blagodat ove ustanove. Propisi se mogu naći u »Post und Telegrafen-Verordnungsblatt“ br. 79 ex 1913, koji se može nabaviti u Beču u c. k. dvorskoj štampariji. Upute se može dobiti i od mjesne Trgovačko Obrtničke Komore kao što i popis brodova trgo- vačkih, s kojima se može putem radiotelegrafije doći u sporazum. Dubrovačka Građanska Muzika izvr- šila je sinoć na 8 ura na večer pred ,Općinskom Kafanom“ slijedeći program: 1. Sperber : Kozački marš. 2. Rozenberg-Ružić: ,Hrvatska overtura“, 3. Verdi: I. čin opere ,Un ballo in maschera“, 4. Verdi: Kavatina iz opere ,,Falsi monetari“, 5. Čižek: Potpouri českih opera. 6. Ficcini : , Biz- zaria“ marš. Za našu muziku. Da počaste uspomenu blagopokojne Marije Mussap priložiše u fond Du- brovačke Građanske Muzike : foo Made ud. Suhor K 5; g. Vlaho Raguž na čemu im uprava najtopli ije zahvaljuje. Statistika tramwaya. Kroz mjesec Juli o. g. tramway je prevalio put od 15.255 kilometara napram lanjskim 13.681 km. Kroz mjesec juli reneseno je usve 63.922 osobe. Od 1 januara do Da jula preneseno je 396.497 osoba. Proslava Konstantinova i ?200-godiš- njice Katedrale u Dubrovniku. Naš će grad prirediti ovih dana čedno ali dostojno obje pro- proslave ujedno, ovim redom: 11. avgusta: a 6 s. po p. otkriće novog glavnog otara u katedrali Gospe Velike, prepotiod (preč. O. D. i blagoslov. — 2) 1 3. 0. m.: na 6 ropovijed (dm. x Gjivanović i preč. O. "U. "mali ija), blagoslov. — Preko ovog trodnev- lja plitanije“ i , pt e pjeva ženski zbor. 5 M4. 0. m.: Na 6 s. po p. Pontifikalna ve- černja. — 4) 15. o. i: ma 10 & pr. p. Ponti- fikalna Misa. Gg. gradski diletanti pjevaju, uz pratnju c. k, Vojničkog orhestra 3-glasnu misu od 0. Ravanello (pratnju priredio kapelnik g. V. Raha). Preko Offestorinnsa pjeva , Ave Maria“ (od g. V. Raha) g. prof. I. Batistić, a 4 glasni Betdictus“ (odo. g V. Raha) se se uz pratnju gudalačkog kvinteta. — Po p. 5'/, s. Ponti- fikalna večernja, procesija po ah zatim u ka- tedr li_piov evaju na blagoslovu ,Te Deum“ (od D. I. kićevića) i ,Tantum ergo“ (od D. L. Poros) Gg. gradski "diletanti uz pratnju ce. k. vojnič' og orhestra. totema i orhestrom ravna kapelnik kate- drale g. V. Raha. a 14. i 18. o. mj. uveče rasvjel i glazbeni kibooiti pred katedralom. Priopćeno." »Po 70 novčića kg. govedine, a po 50 novčića kg. janjetine“. U prošlom broju ,Prave Crvene Hrvatske“ mnogo se pisalo o prodaji i cijenama mesa a iz- među ostaloga i to: »Ovdje je u gradu gosp. Jakob Friganić tr« govac mesom iz Sibenika koji je obećao, kad bi se naša općina zauzela da mu nađe dućan i do- pusti u klaonici klati (kao da je kome u klaonici u opće zabranjeno klati) da bi prodavao govedinu po 70 novčića a janjetinu po 50 novčića kg.“ »Prava“ nadalje pozivlje općinu ne samo da se pobrine za dućan već du ga stvori, ako ga nema i time izvrši svoju dužnost a narodu učini veliku korist. Pošto takovo pisanje baca nas mesare u ne lijepo | svijetlo pred dubrovačkim građanstvom i prikazuje kao kakove gulikože naroda, a ida na- šoj općini olakotimo posao, ovim izjavljujemo da smo spravni dotičnog gosp. Friganoviću ili kome drugome naći prikladan lokal za prodaju mesa, ili mu jednog MOŠE prepustiti, ali samo obvezom i garancijom gosp ue da mora prodavati najmanje 10 mjeseci od danas govedinu uz e sječnu cijenu od 70 novčića a janjetinu od 50 novčića klgr. Naravno, meso mora biti I. vrste kao što ga i mi prodavamo. Suviše obvezujemo se kod gosp. Friganića svi doli potpisani kupovati u svoju kri životinja i sve što nam lo bude do aprila 1914. uz cijenu od 75 kosilšća klgr. 00 dine Sd uk ovdje s klaonica na kan- tar, kao do ovdije ol vanka a janjetinu 55 novčića klgr. d i Mi se pak obecao isto meso dalj davati, m pretka i cijenu od ko čića, a Koiioe po klgr. o ao jepo prilike da se narodu koristi a PL zasluži novaca. uke na posao, jer: svaka druga uzaludna pisanja jest prosta kleveta. Dubrovnik, dne 4. augusta 1913. uš ev Kelez, Ai ula A. pa Knego, rčija, Pasko dr RO a mani e E Nic M. Ori, Pour Kneg, Per adramija, Pasko Grbić, *) Za članke pod ovim naslovom uredništvo ne prima nikakve odgovornosti, HRVATSKA- Listak. Majmunova smrt Pjesma Anatolija France-a U staklariji u kojoj surove biljke, kćeri jed- nog mladog ostrva jednog dalekog sunca, pod vje- čito surim nebom, sanjajući bez buđenja, pružaju svoje oštre grane i svoje trome cvjetove. On, drhteći, potresan groznicom i kašljem, uvijajući svoje žalosno tijelo sa vanenim pušta iameđu dugih zuba promuklo ječanje, a na svojim kosmatim grudima savija duge riđe ruke. Njegove oči, bez straha i bez nade, ne znaju ni za kakvu vezu između sebe i drugih stvari; one su pune, te oči koje ne gledaju ništa, bla- gosti koju životinjama daje patnja. . Njegovi udovi slični čovječjima i hladni su i vreli; njegove usne, otvarajući se, pokazuju desni; i, pošto je umirao, njegovi grčeviti dlanovi sa- krili su u sebe za uvijek njegove žilave palce. Ali on tada spazi sunce koje je zalazilo iza jedrila skupljenih u pristaništu; on ga je vidio: njegovo nisko čelo pokriva se borama pod napo- rom koji on čini da prikupi svoje biće. Da li on _pomišlja kako je nekada, među svojom šumskom braćom, dok je vrelo sunce si- lazilo sa mirnoga neba, zasićen mlijekom od oraha i namješten na palmama, zaspao srećan u svojim kokosovim orasima. Prije nego što ga je jedan veliki brod, koji je išao u hladna mora, odnio po sred vike mor- nara, da bi jednoga dana, u vjetru koji mu je nagrizao tijelo, platno, sa katarki, slijedilo nje- gove ukočene udove? Zbog groznice od drhtavih uspomena i od posta koji dušama daje utjehu, zahvaljujući onom posljednjem i kratkom razumijevanju koje se tako jasno javlja u mozgu umirućih. Ovaj nijemi nasljednik jedne glupe rase is- puni svoj napregnuti duh jednim jedinim snom: on vidi dobro sunca svojih mladih ljeta, on na- paja svoje oči njihovim bistrim plamenom : Zatim jedna neodređena noć pritište njegovu tvrdu lubanju. Spustivši svoj potiljak i svoje teške vilice, on pade u ropac. Oko njega kreću se crne sjenke: ponoć, čas kada se umire, njemu će donijeti mir. Književne vijesti. Dr. Božo Cvjetković: Dubrovnik i Ljudevit Ve- liki. (1358-1382). Dubrovnik. Nakladom pisca. 1913. Ovo najnovije djelo o dubrovačkoj povijesti po- svetio je pisac svome učitelju i velikom historio- grafu, profesoru bečkog sveučilišta Dru K. Ji- rečeku. Radnja iznosi na viđelo odnose republike dubrovačke sa hrvatsko-ugarskim zemljama i to za kraljevanja Ljudevita [I. Povjesno razlaganje teče od god. 1358, kad ono dubrovačka republika primi vrhovnu zaštitu napomenutog velikog An- žuvinca i prvi put zaigra zajedničko kolo sa posestrimom Hrvatskom i Slavonijom, Bosnom ponosnom, kršnom Hercegovinom pa klasičnom Dalmacijom i hvata godinu 1382, kad ono i pre- minu Ljudevit Veliki. Da stvar bude jasnija, udario je auktor u kratkim potezima povijest du- brovačke republike od god. 614, kojom grad Dubrovnik uđe u povijest do god. 1358, kad republika sv. Vlaha prijeđe iz romanskoga u slavenski svijet. Ova savjesno i marljivo obrađena strana slavne dubrovačke prošlosti vrlo dobro ispunja veliku praznina u pitanju jedne političke dubro- vačke povijesti. Ako je uporedimo sa Engelovom povijesti opazit ćemo odiaah, da se je sovom radnjom jako koraknulo naprijed u pogledu tač- nog ispitivanja dubrovačke starine, Bogato nave- dena literatura jasno kaže tačno poznavanje svega onog materijala, te se tiče obrađene povjesne periode, Naravna je stvar, da je auktor u prvom redu posegnuo za spomenicima kao ,Libri Refor- mationum“, ,Liber Viridis“, i t, d. pa onda za gotovim radnjama. Ali upotrebljavajući koliko prve toliko druge, svagdje auktor nastoji, da čini zgodan probir i donese ono, što bi bilo zgo- dno i dobro. Vrlo je interesantno, da g. pisac zabacuje kazivanje dubrovačkih historiografa o tiraniji kneza Damjana Jude označujući to pukom tajkom kasnijih vremena. Jasno je dana slika o teritorijalnom razvitku dubrovačke republike pa o njezinim odnosima sa travunjskim, humakim, peći i hrvatskim zemljama. Nemila trzavica i val rasula, koji zahvati srpsku carevinu iza smrti Dušana Silnog, htjede da odnese i republiku i ova se tomu jedva odhrva. Ruka zaštitnica toga doba jest republici ona Ljudevita Velikog. Fina diplomatska radnja dubrovačkih otaca koliko sa navedenim zemljama toliko sa Mlecima i Levan- tom vrlo je dobro iznesena na svijetlo, Na zad- njoj stranici potkrale su se dvije štamparske po- grješke, pa mjesto godina 1881 i 1882 treba da stoji 1381 i 1382, kako je to jasno iz prije sadr- žanog tekata. M. 8 ŠTAMPARIJA DE GIULLI | DRUG. - DUBROVNIK. Strana 3. Draga mamice, nije mi dobro! Mi smo mislili, da će mi zrak u visočini učiniti dobro, a liječnik mi o govori, da sam morao poći na more. sam eto ovdje, a moje mi e ne da u- žeti Molim te, i mi par kutija ayovih pravih ih . a, koje sa mi uvijek dobra činile i moje bolove vazda blažile. Nadam se, da čim dobijem Fayove Sodener pastele, da će mi i zrak u visočanima biti od kori- sti. Kutiji je cijena samo K 1:25. “ SPECIJALISTA za bolesti nosa, grla i uši Dr. M. FERTILIO dolazi u Dubrovnik na 15. augusta, te će se zadržat do 21. istoga. Osjestit će u Hotel de la Ville. Marin lvelja - Korčula olova $u or dana Mreže I u Ura tvornica koje zastupa naručene mreže dobije se najkasnije za 15 dana uz sripćvaijaie cijene. Kupuje jastoge i svaku frišku ribu u okolici i prima u komisiju. Konjičev - liljanov mliječni sapun kazuje dnevne priznanice, dobiva se u karnama drogerijama i se Bergmanov liljanov krem na uzdržavanje lišopih ruku jedna kuča 70 hel. aa samo direktno! — - crna, bijela i šarenih boja K 1:35 pa unapri metru, za bluze idr sile o već aćenom cari- om e donna u SAA CEIE uzoraka odma. Selden Fobrik. Henneberg, Zarich. MOJE STARO stanovište bilo je i ostati će, da proti pr- o. prijeti prerano posjeđenju, kao i u kose te u opće za ose BE nema nego poznati Konjićev marka konjić a EEA Bergmann & tr. Tetschen a/E. U bocama od K 2i4 biva se u svim ljekarnama, drogarijama i parfumerijama. ž i Izvrsna hrana za sla- svake dobi, jača mišic 1 yoi odstranjuje sirase bljuvanje i crij. katar. U dječjim bolestima "59558. sredstva za uništenje ljućevine s liječničke strane soopienja_0d najrađe, kao osobito prikladno radi svog blagog djelovanja MATTON I GILSSINAO pi ukalična kisiina ma tria ae ii ls (Monografija Sreskaj 90 mI kosio poe mu Glavna povlaštena s= Internacionalna agencija A. UCOVI U GRUŽU. «Izdaje biljete sa sniženom cijenom za sve strane Te i New-York i Kalifor- niju preko Havre Hamburg Trsta i Fiume : iz Dubrovnika za Montevideo . . » Punta-Arena q kk “ “ Valparaiso . “ " Iquique . “ " Auckland : , Now-Zeeland ora a » Australiju "=? AED Napoli Za putna biljete | drage obavijesti obratiti se sa istoj agveciji. ŠTAMPARIJE DE GIULLI I DR. U DUBROVNIKU preporuča svoje velike skladište papira, razglednica pribor sa pisarne, itd. Veliki izbor listovnog papira u kutijama od obićnih do najfinijih vrsti. — SKLADIŠTE: Koriandoli — Coafiti — Serpentina i lamplona. — Vanjske naručbe obavljamo brzo i točno, — Cijene umjerene. za=mmmmmsam