Strana 2. Opasnost od Turske Sva krivica za to pada na upravljače Bugarske. Iz uvodnog članka Ruskog Slova vadimo ove redove : Događaju se nevjerovatnosti. Bez obzira na skoro zaključeni mir u Londonu, mimo želje ve- likih sila, turska je vojska zauzela ponovo Je- drene. Ovom prilikom turska se diplomacija poka- zala u starom, orijentalskom sjaju svom. Još prije nekoliko dana Porta je objavila kako se turska podčinjava volji Evrope i da će se turska vojska zadržati na određenoj liniji Enos.Midija. I dok je, nasamarena međunarodna diplomatija vjerujući turskim obećanjima i kletvi, odvratila pažnju s 'Turske, njene su trupe forsiranim maršem ušle u staru prijestonicu padišaha. Sad je evropskom koncertu postavljen gotovo pod nos svršeni fakt, i Porta je zbacila masku. U posljednjoj cirkularnoj noti, ona s ciničkom otvorenošću konstatuje da od pogranične linije Enos-Midija ostaju nedirnute samo dvije krajnje tačke. I kao što je ranije Bugarska, u pobjedni- čkoj objesti, krivila tu liniju bliže Carigradu, tako je sad Turska rasteže čak do Marice i Jedrena. Odgovornost pred istorijom za takav bespri- _ mjeran krah sjajno završenog rata za oslobođenje, pada svom težinom svojom na prestupničku i li- cemjernu politika vlade cara Ferdinanda, vlade koja je izazvala bratoubilački rat sa saveznicima i zlosrećnu Bugarsku izložila prosto komadanju susjeda. Gotovo da čovjek pomisli da na čelu so- fijskog kabineta nije stajao čistokrvni Bugarin, doktor Danev, nego kakav Dani-paša ili Danesku. U ostalom, sad nije vrijeme raspravljanju ko je najviše kriv ovom slomu Bugarske. Bugarski će se narod probuditi i sam će umjeti da plati kako treba upravljačima svoje sudbine. Oni neće izbjeći ni sudu savremenika a ne samo sudu po- tomstva. i Sad već i nije više pitanje o interesima u prašinu bačene Bugarske već o višim interesima prava i pravičnosti, o obezbjeđenju evropskog mira i uvođenju trajnog poretka na evropskom Istoku. Turska vojska, koja je svoj put do Je- drena obilježila nizom zvjerstava i pustošenja, očigledno je istakla svijetu značaj onog vjekovima osveštanog principa po kome se zemlje, jedanput oslobođene od turskog jarma, ne mogu više vra- ćati pod vlast sultanovu. Velike sile ne mogu dopustiti da se njihovim riješenjima, dobivenim s toliko truda, sprdaju mladoturski političari. Trakija u rukama Bugar- ske služi kao zaloga tome da će Turska pristati da bude vječitom prijetnjom evropskom miru i da će voditi politika revanša. Ako fi pak Turska uspije da istegne granicu svoju iza rijeke Ergena te ponova stane čvrstom nogom u Evropi, onda je nov bugarsko-turski rat, u bližoj ili daljoj bu- dućnosti, neizbježan. Domaće vijesti Dalmatinski tipografski sastanak. U Zadru će na 7. i 8. sep. održati satanak svi tipografi iz Dalmacije. Ovo je prvi pokrajinski sastanak tipo- grafa Dalmacije. Tom prilikom tipografi će pro- slaviti i 50-godišnjicu tipografskog rada njihova druga g. Vjekoslava Radina. Tipografski stalež mogao bi da slaži izgle- dom mnogim našim radnicima. Njihova organi- zacija za uređenje prilika i poboljšanje svoga sta- leža tekom vremena potpuno se je usavršila. Nova kućanska škola u Voloskom. Sve širi krugovi uviđaju potrebu odgajanja naših djevo- jaka za vrsne kućanice. Najbolje nam prednjači u tom pogledu Njemačka, gdje je ustrojeno ne- brojeno kućanskih škola, dočim smo mi u Hrvat- skoj još prilično zaostali. Pošto obje naše kućanske škole u Zagrebu i Kraljevici nijesu dostatne, da zadovolje mnogo- brojnom posjetu, to s veseljem pozdravljamo otvo- renje nove takove strukovne škole, Školom upravlja vlasnica gđica Ljubica Gre- gorčić, poznata višegodišnja učiteljica kućanstva na školama u Zagrebu i Kraljevici, koja je ure- dila novi taj zavod po iskustvima stečenima ško- lovanjem i boravkom na sličnim strukovnim za- vodima u Njemačkoj i Švicarskoj. Zgrada, u kojoj je smještena škola u nepo- srednoj je blizini središta Volovskog, a okružena je sa svih strana šumom sa krasnim vidikom na cijeli kvarnerski zaljev. Boravak na svježem morskom i škola jem mjesta, a obuka već počimlje 1. rujna, to upozorujemo roditelje, da se što skorije obrate CRVBNA HRVATSKA“ više je nego li vjerojatno, da će on, — uvaživši sve prilike — prihvatit i honorirati ovu priprav- nost spomenutih stranaka. Na koncu konca, za njega i za Mađare jest svejedno tko provodi unio- nističku politiku u Hrvatskoj da li stari unionisti ili mladi unionisti sa seljačkom strankom ; glavno je za njega to da se ona doista provodi. — Vje- rajemo da bi on možda radije vidio Tomašića, Spevca i Egersdorfera, nego li Lorkovića, Pribi- čevića i Radića, ali za njega je na koncu konca odlučan uspjeh. A taj im je uspjeh, učvršćenje naime nagodbenjačkog sustava, svakako većma zajamčen, ako ga provode ljudi, koji imadu kakva takva oslona u narodu. I stoga, ne dođe li kakva nenadna zapreka, može se velikom sigurnošću uztvrditi, da je posao s jedne strane između grofa 'Tisze,a s druge strane između poštovane koalicije i seljačke stranke gotova stvar: ove dvije stranke nuzpostavit če ustav“. S gledišta pravaškog dakako da ovakav raz- voj nije poželjan, ali pošto ga pravaštvo ne može pa gledati, da se iz zbiljskih činjenica izbije što više koristi po narod. Koalicija i seljačka stranka opravdavat će ovaj svoj kofak potrebama naroda. Mi smo već prekjučer: naglasili, da ne samo nećemo smetati koaliciji i seljačkoj stranci ako u svom novom položaju izhode i donesu stvarnih stečevina za narod, nego ćemo je u takvom nastojanju pošteno i lojalno podupirati. Mislimo, da nitko pošten ne može više od nas zahtijevati. Ali, dakako, uvjet je, conditio sine qua non, da te možebitne ste- čevine budu doista stvarne stečevine i to takove, da zadovoljavaju pravim i priekim potrebama Srbobran“ na ovo odgovara i piše: Hrvat- sko-srpska koalicija nije s barunom Skerleczom sklopila još nikakav sporazum, nego samo iznijela svoje poglede za riješenje krize u Hrvatskoj, kako su to učinile i ostale stranke. Hoće li barun Sker- lecz usvojiti njene poglede i predložiti grofu Tiszi, da na osnovu njih poduzme rasplet krize u ruke, ili će mu preporučiti kakovu drugu osnovu, to nam nije poznato. Prema tome nije još ništa svr- šeno, pa je »Hrvat“, koji to istodobno dobro znade, mogao svoja elegična razmatranja ostaviti eventualno za kasnije. Dalje moramo da izjavimo, da koalicija nije ni izdaleka onako vezana paktom kako to ,Hrvat“ misli, & naravno se nijo obve- zala, da ne će prihvatiti rasplet krize. Kad bi se koalicija odlučila na to, da prihvati rasplet krize, ako joj se zato pruži mogućnost, ne bi time po- činila nikakovu peloniju, nego bi izvršila dužnost prema zemlji i narodu, našto su ju i pravaši različitih stranaka poticali kao na njeno dužnost Srbobran“ veli nadalje, da pakt sa pravašima nije još prekinut. Katastrofa vodeće ideje. Narodni Listy. N. P. Mamomtov, ruski časnik, koji bijaše prisutan bugarskom napredovanju k taldži, piše pod ovim naslovom o sadašnjoj katastrofi vodeće ideje bugarske u ,Golose Moskvy“ ovako: Veselo zvone zvona crkve u Staroj Zagori. Na suncu se svijetlucaju zlatom vezena narodna odijela, a sablje zvekeću. General Savov pozdra- vlja cara Ferdinanda kod crkvenih vrata, dok ovaj dugo stiska ruku svom glavnom zapovje- dniku i obojica veseli ulaze u crkvu. Utišuju se zvona, još se po crkvi rasprostra- njuje sivi dim miomirisnog kandila, a stari biskup starozagorski Metod kroči k sredini crkve: — Neka Gospodin poda snage za dovršenje zapo- četog čina, nek te prozovu ,carem osloboditeljem podjarmljemih bugara 1“ — Carem Velike Bugarske ! Šum i šapat kao u ulištu, u procesiji saku- pljenoj pri ulazu u crkvu, jedan drugom javlja krilate riječi : — Car reče, da će se dati okruniti po sklo- pljenju mira u Turnovu carem ujedinjene Bugarske ! * Već pet dana pada kiša. Izmorena pješadija teško kroči po mokroj, glibavoj zemlji. Prehrana se je okasnila. Već se dva dana vojska hrani galetama i vodom iz puća, koje Turci izgnusiše. — Odmor! Oružje u piramide! Nalog otpo- govo topništvo i prehrana zakasnilo, sam Raško Dimitrijev obilazi u šrapnelskoj vatri ratujuće skupine : — Napred, junaci, ne će vas zaboraviti Ve- lika ujedinjena Bugarska! Nezadržljiva bujica skupine heroja probija trostruki red turskih rovova . . Magla. Oči ne vide pred sobom. Četvrti puk dobija sedutu kod Čataldže istjeravši u večer bajonetima turske ,,askere“. Počivaju u nasipu, nema vremena za sahranjenje. Izgladnjeli, izmoreni vojnici pripravni da odbiju novu tursku navala. Magla pred zoru. Ali se vidi, kako su guste goleme. Nenadno je sasuto mnoštvo granata i šrap- nela na drugu sedutu. Zatresao se ostatak odva- žnika. Na prvoj obranbenoj liniji na čitavoj uzvisini stoji već dvaput ranjeni pukovnik Kirjakov : — Momčeta, pamtite, danas će se riješiti sudbina Velike Bugarske! Ni jedan nije iz sedute prekoračio ; svi pa- doše pod vatrom baterija: tvrđava i pod bajone- tima dvaju divizija Muhtar paše . . . . Sto tisuća izginulo u znaku vodeće ideje, sto tisuća ostalo bez hranitelja, ali zemlja, crni- nom obavita rad poginulih, živjela u svjetskoj nadi velike budućnosti, moćne ujedinjene Bu- garske. Samo je nužno trebala odahnati, sakupljajući snagu svoju iza teškog ratovanja, iscrpljena o- gromnim žrtvama — i u dogovoru sa svojim saveznicima pripravljavljaše Bugarska razdiobu osvojenih krajeva i posljednji račun sa Otoman- skom carevinom. Kad se je car Ferdinand pojavljivao na ulici, prosipahu mu cvijeće a žene pokazujuć ga djeci, govorahu : 'To je tvorac Velike ujedinjene Bugarske! . Ipak se bugarski državnici opiše uspjehom. Naprotiv odbiše posredovanje najstarije države slavenskoga svijeta, odbiše mirnu razdiobu ze- malja, osvojenih zajedničkom silom i prvi podi- goše oružje ma one, koji rame uz rame ratovahu uz njih kod Soluna i Jedrena . . . Sa pognutim glavama stupahu u rat pod- mugle čete, kao da se stide crnog djela brato- ubilačkog spora. Napustila ih ratna sreća, izčeznuse orlovi i zastave na Lozengradu, Bunar-Hissam i Jedrenima. Sto tisuća pade na krvlju natopljenom polju umirući i ustima tiho šaputajući: — Prokleti da ste vi, što nas u rat otpraviste. Nanovo se zemlja ražalostila, gorko oplaku- jući katastrofu svojih najljepšik sinova, katastrofu vodeće ideje . . . Po njoj postadoše prezreni ljudi, koji su zločinački pogazili mile mjezine ideale, koji su uništeni rad osobnih junaka, sudbinom slučajno spašenih na poljima Lozengrada, Čataldže i Je- drena . .. Dubrovačke vijesti. Iz Uredništva. Pošto je u petak blagdan Gospe Velike, to će naš list izaći u subotu poslije podne. Za promet stranaca. U svim pitanjima zagovaramo i propovijedamo načelo o pomaganju domaće trgovine, gospodarstva, industrije, doma- ćih zavoda, obrta itd., uvijek nam je na jeziku svoj svome“, a kad je prilika, da se pokažemo na djelu, nikako se no držimo toga principa. Do- cet napredak i snaga Čeha. Što je braću Čehe podiglo, učinilo jakim financijalno i ekonomski neovisnim, ako li ne u prvom redu: potpuna pri- mjena u praksi prednjeg načela. Koliko bi kod nas bilo bolje, pa u svim granama industrije i trgovine, da se izgledamo u našu sjevernu braću. Naše Jedinstvo“ pisalo je neki dan, da bi tre- balo, da vlada priskoči u pomoć g. Odaku, koji je tako poduzetan i zaslužan za promet stranaca u Dalmaciji. Eto n. pr. u našoj Rijeci imamo ,Thermoterapiu“. Liječilište priznato, bogati izvor prekrasnom položaju kao što ga ima cijela naša Rijeka. Mnogim našim ljudima ne bi bila potreba da traže sebi lijeka u vanjskim stranim liječiliš- tima i kupalištima, dok mogu za dotičnu bolest da nađu lijeka i u sebe doma. Morali bismo naj- prije sami da uputimo, preporučimo, unapredimo i pos ono što je domaće, a tim uj i vode, a u onom divnom i' Broj 32. štima, dok imaju ovako izvrsnu ljekovitu kupelj na pragu od kuće. Držimo, da pada jedan dio krivice i na gg. vlasnike, jer se bojimo, da su pravili i da prave dovoljno reklame onome liječilištu. Mi ćemo rado da tretiramo unaprijeda ova- kova pitanja, koja mogu da direktno ili indirektno tangiraju i unaprede promet stranaca kod nas, pa stoga ostavljamo otvorenu ovu rubriku, da se do prilike opet pozabavimo i osvrnemo na ovu temu. Osnujmo pjevački zbor. Sada, kada se pitanje muzike tako sretno riješilo, prva nam je dužnost da se u pogledu unapređenja muzikalnog ja građanstva pozabavimo pitanjem, te na jed- nak način poradimo, da se obrazuje i jedan među- građanski pjevački zbor. Elemenata pjevačkih imamo, i to takove kvalitete, da bi taj zbor sa malo volje, rada i požrtvovnosti mogao doprijeti do zamjerne visine. O tom nas uvjeriše oni, koji su u stvar temeljito upućeni. Nikada |prilike ni- jesu bile pogodnije za ostvarenje takova šta, kao upravo sada. Ne preostaje nego latiti se odmah posla, svako odgađanje bio bi pogibeljan gubitak vremena. Inicijativa za takov zbor nek potekne iz sredine pjevača samih, nitko od njih podesniji, građanstvo je nivjek tu, ono znade cijeniti sve što je dobro i plemenito a osobito pjesmu: Nek se samo započne a materijalni dio građanstvo će najpripremnije preuzeti na se, uspjeh je osiguran. Za danas ovoliko. Nagrađeno djelo g. I. Vojnovića. ,Le- zarevo Vaskresenje“, najnovije djelo g. Iva Voj- novića, koje je ovo dana izišlo kao 6. knjiga izdanja Matice Srpske u Dubrovniku, a u beograd- skom pozorištu bilo predstavljano do desetak puta, nagrađeno je od Nj. Vel. Kralja Petra. Gosp. Vojnoviću čestitamo. Promocija. e sugrađanin g. Mario Mitro- vić promoviran je/na zagrebačkoj universi na čast doktora prava. Čestitamo. Imenovanje. Dosadanja privremena učite- ljica u Zadru, G. Ivanka Stanković, imenovana je ovo dana stalnom učiteljicom na hrvatskoj pučkoj školi u Zadru. Čestitamo. Izlet Sokola. Naš Soko priređuje u nedje- lju dne 17. o. m. izlet u Trstenik i Janjinu pri- likom blagoslova barjaka i otvora Sokolane Hr- vatskog Sokola u Janjini. Sva ona braća članovi i nečlanovi koji žele prisustvovati izletu, neka se izvole prijaviti kroz prve dane nastajne sedmice u Štampariji DeGiulli i dr. Cijena za polazak i povratak K 5. Polazak iz gradske luke u subotu veče, a povratak u ponedjeljak jutro rano. Stranci u gradu. Ovo dana navrvilo je silu stranaca u naš grad. Ima ih raznih narod- nosti, a ponadasve braće Čeha. Za Crveni Krst. Dubrovački odbor poslao je Srpskom Crvenom Krstu 1200 kruna, od os- tatka sabiranja za vrijeme prvog balkanskog rata. Izleti trgovačke škole usavršavanja. Ove školske godine priredila je uprava škole tri izleta. Prvi dne 13. maja u dubrovačku Rijeku, gdje se pregledalo poznato lječilište Dr. Gracića i Dr. Milića ,Thermoterapia“, koje ima čuvenu lječivu voda, ali je na žalost slabo posjećena. Tu nam gosp. upravitelj pokaza sve prostorije i stro« jeve te izvor ove sumporne vode, na čemu mu se iskreno zahvaljuje. Otole odosmo pješke do Rožata, a tu se prevezli lađom na imanje gosp. Lercha (ex Papi), gdje razgledasmo lijepo ure- đeno racijonalno gospodarstvo, mljekarnicu, voć- njak itd. Divili se plodovitosti tla i krasnom po- ložaju. Ovdje budi izrečena svesrdna hvala gosp. Lerchu. — Drugi izlet priredila je škola 17, i 18. u Mostar, Metković i Opuzeno. U Mostaru pregledali džan ije, stari i novi most, vidjeli u okolici lijepe 'nasade duhana i uredbu muhame- danske kuće, te pošli na ubavi izvor Radobolje. Veliku uslugu pokazao nam je narodni zastupnik g. Džamonja i cijelo vrijeme pri ruci bio, te mu ovim putem uprava harno zahvaljuje i blagodari, kao što i časnim milosrdnim sestrama, koje su učenice susretljivo primile na konak. Otole pošli smo željezni Metković, međašni grad na Neretvi. Tu se za nas zauzeše g. donačelnik Gluš- šćović i g. Petar Šegvić, kontrolor c. k. režije duhana, na čemu im velika hvala. Iz Metkovića odvezli se motornom lađom po Neretvi u Opu- g. načelnik Šarić i g. upravitelj stručnog tečaja. U školi pri pregledanju svak je kupio po koju radnju za uspomenu. Iz zadovoljni i