Strana 2. Ovo je povjest spora. Općinsko Upra- viteljstvo uvrstilo je bilo temeljeći se na rasudama Upravnog Sudišta u I. izborno tijelo neke učiteljice. Kotarsko Poglavar- stvo ukinulo je ovo uvrštenje, a na to su so neki prizvali na Upravni Sud. Sud je dao pravo utočnicima, a na to je Ko- tarsko Poglavarstvo brisalo učiteljice iz I. tijela i uslijed toga učinilo neke pro- mjene i u II. tijelu. Proti tomu su se utekli na Mješovito Povjerenstvo, jer da poglavarstvo poslije 1. srpnja nije smjelo dirati u listine. ($ 18 b Iz. Pr.) Mješovito Povjerenstvo nije uvažilo utok, jer da ono nije pozvano da sudi o predizbornom postupku. Upravno Sudište je sudilo, da ovo stanovište Mie- šovitog Povjerenstva nije osnovano u za- konu. Na temelju te rasude Mješovito Povjerenstvo preinačilo je svoju odluku i ukinulo izbor u I. i II. tijelu. U toliko se Općinsko Vijeće već bilo konstituiralo. Kako zakon ne predviđa slu- čaj, da Mješovito Povjerenstvo promijeni svoju odluku i ukine izbore poslije nego se vijeće konstituiralo, tako u zakonu nije ništa određeno, ko će u tom slučaju upravljati općinu do povih izbora. Nai- prirodnije bi bilo da je Mješovito Povje- renstvo reklo, da zbog toga ne može ni ono promijeniti svoju odluku u povodu rasude Upravnog Sudišta. Mješte toga Namjesništvo je raspustilo općinsko za- stupstvo, poslužilo se dakl& pravom po $ 110 Op. Pr. premda Izborni Pravilnik izričito kaže da uništenje izbora jednog tijela ne nosi ništetnost izbora drugih ti- jela, te da mora slijediti novi izbor. Iz ovoga se vidi, da je prvi povod zapletaju dalo jedno nezakonito riješenje Kotarskog Poglavarstva u Splitu. Ako s ništa drugo moglo se je očekivati da će Namjesništvo uzeti to u obzir te ne praviti Zemaljskom Odboru poteškoća u pogledu općinskog upravitelja. Ono na- protiv predložilo je osobu koju Zemaljski Odbor s opravdanih razloga nije mogao prihvatiti, a kad je Zemaljski Odbor pre- dložio drugu, Namjesništvo je bez daljih pregovora izreklo raspust i povjerilo pri- vremeno upravu jednom političkom čino- vniku, dajući kao iz milosti pravo Ze- maljskom Odboru, da se uteče, a izjavlju- jući da ako ne odgovori kroz osam dana, da će smatrati, da je Zemaljski Odbor pristao na osobu, koju je Namjesništvo imenovalo privremenim upraviteljem. Zemaljski Odbor izjavio je na to, da smatra imenovanje nezakonitim i povra- tio spise o predaji ureda. Sukob koji je nastao takove je naravi, da može zahvatiti velike dimensije, te po- stati za Dalmaciju što i željezničarska pragmatika u Hrvatskoj. Jer kad bi se priznalo Namjesništvu pravo, da ono osim privremenih upravitelja u dogovoru sa Zemaljskim Odborom, može imenovati i privreme upravitelje raspuštenih općina prije nego se postigne dogovor sa Zemaljskim Odbovom, nije više ugrožena samo općin- ska autonomija već s njome i građanska sloboda. Svak znade koji utjecaj ima općina kao vlasnica mjesnog redarstva u život građana. Ta prava ograničena su jedino pravom utoka. 1 u pogledu upotrebljenja općinskih prihoda i imanja građanina pri- stoji jedino pravo utoka na Zem. Odbor. Nu, ko dobro pozna Općinski Pravilnik taj znade da svi propisi o utoku vrijede izričito samo za slučaj redovitog funkci- joniranja općinske upra.e. $. 103 kaže: Zemaljski Odbor odsuđaje o tužbah na zaključke općinskog vijeća“ $. 41: ,Općin- sko Vijeće rasudjuje o tužbah proti odred- bama općinskog Upraviteljstva“ i t. d. Kad se uzme to u obzir, tad se stoprva shvaća zamašaj zadnje stavke $. 110 O. P., koja kaže: ,Da se providi poslovima do ustoličenja novog općinskog zastup- stva, Namjesništvo ima da u dogoveru sa Zemaljskim Odborom poprimi nužne mje- re“, Ne radi se dakle tu samo o imeno- vanju osobe privremenog upravitelja, već i o utanačenja njegova djelokruga, prava ,CRVBNA HRVATSKA utoka porti njegovim odredbama, u jednu riječ o stvorenju jednog provizornog sta- tuta za raspuštenu općinu, jer općinski pravilnik ništa o tome ne ustanovljuje, već prepušta sve dogovoru Namjesništva i Zemaljskog Odbora. Vlast, koju sada obično izvršuju općinski upravitelji, i koja u glavnom sastoji u tomu, da je u jednoj osobi usredotočena vlast načelnika, općin- skog upraviteljstva i općinskog vijeća i da se pravo utoka redi prama tomu, u komu je svojstvu prihvaćena pobijana odluka, razvila se iz prakse, ali ne po- čiva ni na kakovoj konkretnoj zakonskoj ustanovi, te ne može se reći, da je isklju- čena mogućnost, da koji upravitelj jednog lijepog dana reče: Općinski pravilnik mene ne veže, ja ne nalazim u njemu, da je slobodan utok proti mojim odredbama. Takova izjava bila bi svakako u slovu zakona više osnovana, nego kad Namjes- ništvo izvodi za sebe pravo imenovanja provizornog upravitelja iz toga što zakon kaže, da ono ima preuzeti mjere za upravu općine dogovorno sa Zemaljskim Odborom. Dakako kad Namjesništvo namjesti upravitelja u dogovoru sa Zemaljskim Odborom, taj slučaj nije moguć, jer čuva- juć prava, koja daje Općinski Pravilnik općinarima, Zemaljski Odbor čuva i svoja prava. Ali kad bi Namjesništvu uspjelo, da prodre svojim shvaćanjem, da ono može namještati upravitelje i bez dogo- vora sa Zemaljskim Odborom, naše općin- ska autonomija i naše građanske slobode zavisile bi samo o dobroj volji namjes- ništva. Neka nam se ne kaže, da te pogibe- lji nema, jer da n. pr. u Češkoj slična ustanova u Općinskom Pravilniku ne pos- toji, već da je političkoj vlasti slobodno imenovati u slučaju raspusta općinskim upraviteljem koga hoće. To je istina, ali istina je i to, da Česi imadu u bečkom parlamentu preko 80 zastupnika, a mi ih nemamo nego samo 11; oni mogu obus- taviti kad hoće cijeli ustavni rad u državi, a nas su tako sapeli, da drugoga sreds- tva obrane nemamo do zakonom ujam- čenih prava. Idem Domaće vijesti + Don Nikola Šimić. Na 18 o. m. preminuo je u Igranima kod Makarske G. Don Nikola ši- mić, bivši tajnik , Matice Dalmatinske“. Mlađoj generaciji pokojnik nije dobro poznat, jer se je još devedesetih godina povukao u zatišje svoga sela, gdje je eto tiho i umro. Mnogo se je bavio književnosti, pisao je originalne novele i preva- đao ih s talijanskog. On je bio pokretač lijepe dalmatinske smotre ,Iskre“, te je toliko godina uređivao, pa i po drugi put kad je izašla Šimić joj je bio marljivim urednikom. Dugo je godina bio stalnim suradnikom ,Narodnog Lista“. Odli- kovao se je vanredno lijepim stilom i dobrim poznavanjem jezika. U prevodima je sjajno uspje- vao, tako da se njegovi prevodi čitaju kao origi- nali. Šimić je uređivao kao tajnik Matice, i_Ma- tičin ,Koledar“. Njegova su književna djela: »Pučka Prosvjeta“, ,Markove Uspomene“, , Pučki Uljudnik“, prevod poznate Smilesove »Štednje“, Slike i crte iz seoskog života“, te mnogi prevodi s talijanskog. U ,Narodnom Listu“ najradije je pisao vanredno lijepe članke narodno-odgojnog pravca. Vrijednom sinu našega naroda, rijstkom rodoljubu i poštenjaku Don Nikoli Šimiću vječna uspomena u harnom narodu. Pokoj mu vječni. Kakva jo cenzura u Hrvatskoj? Što se sve plijeni u Zagrebu to znadu samo no- vinari, jer poslije zapljene preventivne cenzure novina ne smije izaći bijela, a zaplijenjeno se mjesto mora opet nečim ispuniti. Tako svijet ni- kada nezna da je koja novina bila zaplijenjena, preiczda se to događa svaki čas. Takva je eto sloboda štampe nu Hrvatskoj! Za jednu zapljenu prerevnog zagrebačkog cenzora saznalo se, jer se je dogodio jedan unicum. Preventivna je cenzura zaplijenila u ,Obzoru“ brzojavku upravljenu od kralja Franja Josipa rumunjskom kralju Karolu. Ovo je doista kulmen zapljena. Revni se je cen- zor kasnije opravdavao da je on držao, da je to- bože brzojavka falsifikovana. Isto spljetsko poglavarstvo osudilo je učitelja Narodne Glazbe u Spljetu, radi toga što je ne redio da se zasvira koračnica Zrinjsko Franko- panska, na 10 dana zatvora nepretvorivih u globu, i učitelj je bio odmah zatvoren! Kolera u Bosni | Hercegovini. Javljuju iz Sa- rajeva, da se kolera sve to više širi. Osim sluča- jeva u Tuzli i Brčkoj ima nekoliko novih. Dano- mice ima novih slučajeva smrti. obrtnici | mađarska zastava. Društvo hrvatskih obrtnika priredilo je ovih dana izlet iz Zagreba u Beč, gdje su bili lijepo pričekani od bečkih obrtnika. U subotu bio je priređen u Ko- benzlu sobet u počast hrvatskih izletnika. Prosto- rije su bile okićene zastavama, a među tima bila je i jedna mađarska. Kad su to opazili hrvatski obrtnici, oni izjaviše, da neće ući, ako ta zastava ne bude uklonjena. Usljed toga mađarska je zastava bila uklonjena. Optužnica. Državno odvjetništvo u Spljetu je izdalo optužnicu, kojom tuži. 1. Jerka Čulića, pravnika. 2. Anta Mikačića p. Miha, trgovca. 3. Srećka Rožića, bojadisar. majstora, 1adi raširivanja i raspačavanja zapljenjena (za koju su zapljenu oni znali) političkog časopisa , Ujedinje- nje“ te Srećka Rožića suviše što u 1 i 2 broju »Ujedinjenja“, dao ili pustio napisati svijesno lažne navode, da je on izdavač, vlasnik i odgo- vorni urednik ,Ujedinjenja“ organa jugoslavenske nacionalističke omladine; — te da je svijesno pri- kazao poglavarstvu prijavu po $. 10 o štampi, koja je sadržavala lažne navode, da ie on vlasnik izdavač i odgovorni urednik ,Ujedinjenja“ dočim u istinu nije bio. 4. Milostislava Bartulicu, pravnika. 5. Augustina Ujevića, filozofa, da su znali 'da je prijava Srećka Rožića lažna i da je Rožić dogovorno s njima učinio lažnu prijavu, dakle da su oni Rožića nagovarali, uputili i pražili pomoć da dade lažne navode. Jerko Čulić, Ante Mikačić, i Srećko Rožić tuženi su radi prestupka po $. 24. zak. o štampi, kažnjiva globom od 100-1000 kr. i zatvorom od 1 sedmice do 1 mjesec zatvora a isto tako Ujević i Bartulica. Parastos palim srpskim junacima. Prošle ne- djelje održan je u Vrlici parastos za poginule srpske borce u zadnja dva rata. Crkva je bila prepuna svijeta, a parok Gojko Sinobad izrekao je lijep govor pun bratskih misli i kršćanske ljubavi. Bilješke. U Hrvatskoj i treći atentat na kr. komesara. Atentat na komesara Skerlecza imao je interesan- tan epilog. Sve su novine, i opozicionalne, i koalicionalne požalile atentat. U ime koalicije odoše ma sažaljenje ka komesara Skerleczu Lor- ković i Popović. Atentator je izjavio, da je došao iz Amerike, ne da puca na baruna Skerlecza, nego na komesara, pa koji bio; dakle, na kome- sarijat. Komesar Skerlecz je izjavio, da je on uvjeren da je atentat bio na komesara, a ne na njega, i da ga neće atentat smesti, da uvede ustavno stanje u zemlju, zašto je i došao. Aten- tator je došao iz Amerike da ukine komesarijat a barun Skerlecz iz Budimpešte u istu svrhu. Starčevićev Hrvat ćuti, i najbolje čini, jer ćutanjem najviše govori, U cijeloj stvari svakako se najbolje podnio barun Skerlecz; on je atentat shvatio maogo bolje i razboritije od koalicije. . Luka Jukić je u tamnici. Nalazi se prilično dobar. Ovih ga je dana bio posjetiti jedan prija- telj. Jukić se u tamnici bavi knjigovežnjom. Mi: ran je i spokojan, barem u izrazu. Smotra Dalmatinska, list ove zemlje, uzdr- žavan našim novcem, ne bi se reklo da je organ dalmatinske vlade, nego bugarske. U zadnjem uvodnom članku govori nam Smotra o bugarskom patriotizmu. Ističe, kako je bugarski narod skroz prožet rodoljubljem, kad je onako srdačno doče- kao vojsku koja je bila poražena. Smotra nado- dava (ne zaboravite! Smotra ') da su porazi bu- garske vojske slavni i junački, te da je ta vojska potpuno zaslužila da uđe (na povratku ') u Sofiju lovorom okićena. Smotra Dalmatinska još se trudi, da dokaže, kako je kralj Ferdinando popularan i obljubljen od vojske i Kad ne bismo znali, da je Smotra vladin list, izdržavan od pokrajinskog novca, mogli bismo promisliti da su po srijedi levi. Mi se samo možemo diviti Smotri da vodi taku bugarsku propagandu u Dalmaciji, ali, uza sve divljenje, ne možemo da razumijemo : zašto i u koju svrhu. Neka Smotra mete ispred svoje kuće. Ima, zaista, o čemu pisati. Preči su joj bugarski slavni porazi od puste i jadne dalmatinske sirotinje. Neka se malo pozabavi režimom u pokrajini, pa bi našla materijala zi svoje uvodne članke. Nek ne žali i veliča bugarske vojnike, nego nek se osvrne malo bliže svoje košulje. aut: x Broj 34. Dubrovačke vijesti Kraljev rođendan. U ponedjeljak je bio proslavljen 83. rođendan Nj. Veličanstva. U ne djelju večer koncertovale su muzike, a u Gružu je bila rasvjeta ratnih brodova. Na 18. o. m. u jutro bila je na gruškom polju velika vojna sve- čanost, a u gradu održane su službe božje u katedrali i pravoslavnoj crkvi. Ivo Vojnović nagrađen. Posljednja sve- ska Srpskog Kniiževnog Glasnika donosi o Vojno- vićevom Lazarevom Vaskresenju ove retke: Matica Srpska u Dubrovniku pokazuje prilično veliku aktivnost, i ovih dana dala je jednu novu i dobru knjigu. To je najnovije djelo g. Iva Vojnovića Lazarevo Vaskresenje, Četiri glave jedne proste istorije koja začudno svršava pje- smom“, Komad je ovoga proljeća davan u beo- gradskom Narodnom Pozorištu, i u ovom listu bilo je govora o toj prestavi. Nesumnjivo je da je djelo više za čitanje no za gledanje, i svojom poetskom stranom i nacionalnim nadahnućem za- služuje živu pažnju čitalaca. Da pomenemo još da je Lazarevom Vaskresenju jednoglasno dosuđena godišnja nagrada Ni. V. Kralja Petra, koja se daje najboljem originalnom djelu u toku godine davanom u beogradskom Narodnom Pozorištu. Odličnom našem sugrađaninu i prijatelju srdačno čestitamo. ,Dubravka“ u Zagrebu. Prošle nedjelje predstavljala se je u Zagrebu Gundulićeva Du- ravka i to u Maksimiru pod otvorenim nebom. Prvi pokušaj ovakovih predstava naišao je u Zagrebu na svestrano odobravanje, tako te se je opet u srijedu opetovalo. ,Obzor“ donosi recenziju, pa među ostalim veli: Ove neke vrsti ,premiera“, nakon one, koja zasiže pred tri stoljeća u zlatno doba dubrovačke povijesti, sačinjavat će posebni, sretni datum u ,fastima“ naše kazališne historije. Kao da je vrijeme svom raskoši sunčanih zraka i vedrine htjelo pogodovati ovom slavlju. Nakon toliko kišnih i nujnih dana sjalo se juče oprano i čisto nebo, kao da je htjelo da se svojom modrinom takmi sa onim slovinske Atene“. Prevršuje mjeru. Zadnji Dubrovnik se takođe obara na izazovno i bezobzirno širenje tuđinštine u našem gradu. I mi smo više puta ustajali pro- tiv toga, te ustajemo i danas. Opomene, izgleda, ne koriste, lijepi načini ostaju bez uspjeha. Misle li oni koji šire, uprkos protesta, tuđinštinu i vri- jeđaju osjećanja građana, da dubrovačkom gra- đanstvu navijeste borbu? Dobro je, ako je tako, mi ćemo je prihvatiti, jer nije naše građanstvo nikađa zaziralo od ma kakve borbe ža narodnu stvar. Mi hoćemo i zahtjevamo da se nacionalna osjećanja grada poštuju, a osobito sa strane stra- naca, koji dolaze da živu i zarađuju kod nas. Treba više da se svrši sa dvojezikom i trojezikom ; u javnom životu u našem gradu ima mjesto samo naš, srpskohrvatski jezik, pa zahtjevamo i od stranaca da nam ga poštuju, kako je i svuda u svijetu običaj, pa i kod njih. Eto, na primjer, jučer, niti 24 sata poslije Dubrovnikova protesta, programi Elektrobioskopa, na javnim tablama za oglase izlijepljeni su sa talijanskom stranom na prvom mjestu ! Ovo izazi- zivanje prevršuje mjeru, i nek ovo bude zadnja opomena ove vrsti. Kolera. Po vijestima iz Bosne i Hercegovine izgleda, da se onamo kolera sve to više širi, & ima i nekoliko novih smrtnih slučajeva. Naša Općina poduzela je u svome djelokrugu sve mo- guće preventivne mjere opreznosti. Preporučamo našem građanstvu, da dobro pazi i da se najstrože drži «dredaba pomenutih u oglasu naše Općine. Secesija. U pravaškoj stranci nastupila se- cesija! Liberalnu Hrvatsku Riječ ostavljaju svi popovi pretplatnici. Dosada je PHr. R.“_ donijela tri spiska onih koji joj otkazaše pretplata, i to su ave sami Don-Don-Don. Interesantno je, da se u tim spiskovima malazi i društvo Bošković u Dubrovniku! Samo naprijed! Objava Nautičke Škole za školsku godinu 1913—191%. Upisivanje učenika kod Upraviteljstva nautičke škole slijedit će 13. i 15. septembra od 9 ura do 12 pr. p. Prijavni i popravni ispiti obdržati će se 16., 17. i 18. septembra od 8 ura pr. p. Školska će se godina otvoriti 19. septembra svečanom službom Božiom u 8 pr. p., & redovito poučavanje počet će 20. septembra. Učenici koji žele biti primljeni u 1. razred pripravnog tečaja mora da budu praćeni od svojih roditelja ili skrbnika te krštenicom dokazati, da su navršili dvanaestu godinu, ili da će je navršiti tekuće sunčane godine. Prijavljenici valja da po- lože prijavni ispit iz nastavnog jezika i računice, i to u onom opsegu, koliko se zahtijeva u petome razredu šestorazredne pučke škole. Ako materinski jezik dotičnih prijavljenika nije hrvatski ili srpski, onda će oni morati do- kazati, da su toliko vješti ovome jeziku, koliko treba, da mogu korisno slijedili obuku. U fond Hrvatskog Sokola. Da počasti uspomenu svog zeta Ivana Bartole poštara u Ugarskoj priložio je Frano Kannengieser K 1.