Strana 2. njihovim uzrocima, došao je, vele, do zakljač k : da se ne povjerava bivšim banovima Tomašiću i Raubu, ni njihovim političkim privrženicima, nego ljudima iz srpsko-hrvatske koalicije. Var- varska cenzura, što je odavna radila svima sred- stvima, da granicu Hrvatske ne prijeđu vijesti o istini u zemlji, neobično je otežavala, da se u Beču steče pravo mišljenje o ras ja i sna gama u Hrvatskoj. Sto se izmaklo čuvarima bilo je naslikano u crnim bojama i nije ni u koliko davalo nade, da će se iz temelja obratiti vlasto- čitava istorija jada ne samo ugarske, nego i naše spoljašnje politike. Nepravda, koju je u- činio ugarski šovinizam u Hrvatskoj stvorila je nasilje, nasilje opet nije moglo biti bez đelata, a gospostvo đelata rodi nemirnu savjest, što rađa zle snove, i koja od Hrvatske načini Ahilovu petu monarhije, čija nas odbrana stade bezmjer- nih žrtava u novcu, slobodi kretanja i prevlasti. Od kad grof Kuen avrti u glavu da se Hrvat- od tada taj sistem poče j je svaku grešku pokrivala još mnogo veća i bru- talnija. Što su sramniji banovima u Hrvatskoj, posao zadavale ugarske vlade tim su lakše birale ličnosti. Tako je na bansku stolicu i mogao doći jedan Cuvaj, zbog čijih političkih i poslovnih praktika morade jedan austrijski ministar-predsjednik ne- minovno u javnoj sjednici parlamenta najodlu- čnije žigosati i osuditi sistem uprave u Hrvatskoj i njegove nosioce, jer je i Lukač radio grđe od Kuena i doista bilo bi utješljivo ali i čudnovato, kad bi se pod grofom Tisom prešlo sa staze kobne zablude na stazu mudrosti. Mi smo neumorno radili i suzbijali tolike godine sistem nasilja u Hrvatskoj i propovijedali kao jedini spas sporazum sa s.-hrv. koalicijom, koju je koaliciona ugarska vlada zlostavljala po- gazivši riječku rezoluciju. U mjesto toga podleže i više ministarstvo spoljašnjih poslova nasilju ih šovinista i pokušaše da Hrvatsku u monarhiji i izvan nje kompromitnje kao opasnost za mir i sigurnost monarhije. Zagrebačka vele- izdajni parnica i boj, što se svrši porazom u Fridjungovom procesu, označuju milje na tome putu, koje bude uspomene, što postiđuju. Sva monarhija morala je, i na polju inostrane politike, služiti zaslijepljenosti svih ugarskih vlada; vođi naše sudbine na Balkanu zavedoše se, pa na Balkanu i u prvom redu protiv Srbije povedoše politiku, koju je prije svega vodio i zaveo strah od volje naroda u Hrvatskoj. 1 na tome polju stvarala je svaka grješka još veću, a ogromne žrtve, što ih moradosmo prinijeti za posljednjeg balkanskog rata, bile su posredne posljedice Cuvajeva sistema u Hrvatskoj. Mi u Austriji nijesmo razmaženi čestim o- braćanjem naših vlastodržaca s puta zablude na pravu stazu, pa ma put zablude vodio samim rubom provalija. Rijetka je državnička mudrost, što priznaje učiteljevu griješku i odbacuje propali, kompromitujući sistem. Baš stoga još nemožemo pravo vjerovati u rasplet u Hrvatskoj, što su dagađaji posljednih mjeseci neodoljivom logikom ukazivali na rasplet u Hrvatskoj, koji se sad po- kušava riješiti, i što jasno mišljenje odavno za- htijeva taj rasplet. Pa ipak velimo i opet, da bi mir u Hrvatskoj bio blagoslov ne samo za U- garsku, nego za svu monarhiju. Kad Srbo-Hrvate u monarhiji ne budemo ujedali jakrepima, ne će biti mjesta strahu, da bi čežnja za slobodom kao u Srbiji mogla od njih napraviti veleizdajnike. Tada će Srbi u Hrvatskoj i u Bosni djelovati na Srpstvo kao magnet, Iz tog sami od sebe proiz- laze bolji odnosi prema Srbiji a time nam se jačaju leđa i prema Rusiji, koja više nema izgo- vora da i ona igra ulogu pokrovitelja Slovena, kojima je otadžbina u našoj monarhiji. Glasovi štampe Srbija | Bugarska. List srpsko vlade ,Samouprava“ piše o od- nosima Srbije i Bugarske ovo: Bukureški mir je de facto riješio sva pitanja koja su postojala između Srbije i Bugarske. Po zakljuženju ugovora o miru i poslije izmjene ra- tifikacija toga ugovora sa pravom s5 predposta- vljalo da je stvorena jedna osnova za trajan mir pa prema tome i osnova za buduće ,CRVBNA HRVATSKA“ Nije potrebno naročito naglašavati da je pod takvim okolnostima, isključena mogućnost da se uskoro uspostave dobri susjedski odnosi između Srbije i Bugarske. Ali je neophodno potrebno naglasiti, da Srbija nije sklona da trpi anarhiju na vojnim granicama.“ Bugarska | novi Balkanski Savez. *,Golos Moskvi“ piše: Moramo sa bolom konstatovati, da Bugarska ne samo ne ostaje u Balkanskom Savezu, nego je pak neprijateljski raspoložena prema njemu. Njeni odgovorni činioci nastavljaju i dalje prijetiti, da će u skoroj budućnosti doći do raz- mirica i revanša. Sada besposleni ,maćedonski djejci“ otvoreno govore o obnavljanju terorističke akcije po krajevima koji su pripali Srbiji i Turskoj. Ali razračunavanje sa četiri protivnika — za- datak je potpuno besmislen, kako sada tako i u budućnosti. Revanš je mogućan samo uz pomoć Austrije; ali u Sofiji moraju znati, da bi angs- žovanje Austrije izazvalo prestanak europskoga mira. A uz to je još i pitanje, kako bi iz buduće katastrofe izašla dualistička monarhija? Rezultat je svega toga, da je politika revanša sasvim bes- plodna u sada stvorenoj situaciji na Balkanskom poluostrvu. Za Bugarsku je, u sadašnjem stanju stvari, najbolje da i sama uđe u Balkanski Savez, zahtijevajući za svoj ulazak pomoć protivu Turske. Balkanski savez i sam ima interesa da sa sobom pomiri Bugarsku, — a on je, u isti mah, dovoljno snažan da Tursku nagoni na popuštanje. Na taj način, ulazeći u Savez, Bugarska bi do- bila neposredne i velike koristi, ne govoreći o nizu drugih. Ne smije se zaboraviti, da će Savez donijeti svojim članovima i čitav niz ekonomskih koristi. Da li će u Sofiji razmišljati o ovom problemu ? Da li će, najzad, razumjeti u bugarskoj prijesto- nici, da je mržnja najgori savjetnik, i da će se sjetiti, da je Austrija, pomirivši se s Nje- mačkom, izvukla iz Saveza najveće koristi za sebe ? Da, na kraju krajeva, zar je od tako ogro- mnog značaja pitanje o granicama, ako među državama bude bilo najtješnjeg saveza? Zar ta ista Njemačka nije o tome dala najsnažnijih do- kaza? I zar u Bugarskoj neće doći do uvjerenja, da će slovenska stvar najviše dobiti, ako se na Balkanu zaborave uzajamni računi i ako sve balkanske države budu išle s rukom u ruci i vršile svoje poslove? Napadaj , Srpske Riječi“ na nablskupa Stadlera. ,Srpska Riječ“ donosi na avodnom mjestu oštar napadaj na nadbiskupa Stadlera radi * toga, što je djevojku Gjurgjinku Pavlović preveo na katolicizam i ponukao je, da pređe u koludrice. Srpska Riječ“ napada na prozelitsko djelovanje nadbiskupa Stadlera i odlučno zahtjeva od oblasti, da porade, da se djevojka opet privede pra- voslavlju. Česi o Srbima i njihovoj budućnosti Narodni Listy“ 7. rajna, donosi lijep članak o srpskoj vojsci, o njezinom odlasku iz bugarskog Belogradčika, zahvali Kira Panova člana Sobranja srpskoj posadi pri odlasku, zatim o simpatijama Albanaca u Drača naprama Srbima pred njihovim ukrcavnnjem na parobrode te uopće iznose naj- ljepše opise o vladanju i postupanju srpske vojske u Albaniji zaključujući, da će u budućnosti postati srce Balkana ne ona država, i onaj narod, koji nad drugima izvršava grozote, uništava imanja i živote, već onaj narod, koji će donijeti mir, dobro uređenje i upravu, sigurnost života i imanja, na- predak, škole i civilizaciju. 'Taj narod i država bez riječi i prigovora jesu Srbi, pa bilo Friedjungu, Kaniji i Chlumeckonn to milo ili ne. , Na Balkanu Provale Arnauta na srpsko teritorije Arnauti su nekoliko puta, dobro naoružani, upali u srpsko područje da pljačkaju, robe i pale. O zadnjim njihovim upadima javljaju nam iz Beograda ovo: O posljednjim sukobima sa arna- utskim pljačkaškim četama javlja se iz Djakovice, da su se upadači, do nogu potučeni, povukli da- boko u Albaniju. popaliv putem nekoja sela. Srbi su ih gonili do albanske granice. U: pučanstva pograničnoga stišala se, Bajram Cux, koji je imao doći u pomoć upadačima, odustao je i povukao se. Posljednjih dana Arnaati su počinili više zlo- je općine gorozupske, Kojovića. Prije četiri dana ubijen je od dva Arnauta katolika između Djakovice i Pri- zrena srpski pisar Stefanović, koji je bio pozvan na ručak u arnautsku kuću, iz koje je izlazeć ubijen. Odmah po pobjegli sa svi Arnauti katolici iz sela. Prema istrazi izgleda, da su ova- kovi zločini dogovoreni i sistematski. Osjeća se, da nije dovoljao razoružano katoličko stanovai- štvo-arnautsko, naročito u krajevima, koje drži crnogorska vojska. U subota čulo se puškaranje Srpska vlada uložit će protest kod velesila protiv upada, inače bit će prisiljena vojskom preći granicu i kazniti zlikovce. Vojska morat će se' pojačati, a isto tako i žandarmerija. Konferencije turskih i Bugarskih delegata Turski i bugarski delegati, sastali su se po prvi puta u ministarstvu vanjskih posala. Veliki je vezir u svojstvu ministra vanjskih posala pro- glasio konferenciju otvorenom, te je nakon služ- benog upoznavanja delegata ostavio dvoranu. Ta- laat beg kao glava turske delegacije preuzeo je na to predsjedništvo. Dok se očekuju vijesti o rezultatu prve sjednice, komentiraju se izjave, što ih bugarski delegati daju neprestano bugarskim novinama. General Savov ovlastio je list ,Tur- quie“ da izjavi, da bugarski delegati mogu la- gano pristati na to, da Jedrene ostave Turskoj, ali da se glede utvrda, da li one imadu biti uni- štene ili ne, imade odlučiti prema opsegu terito- rija na Crnom mora, koji će Turska otstupiti Bugarskoj. Zabranjeni izvještaji o pregovorima. Pressbareau turske vlade je zabranio carigrad- skim novinama, da šire druge vijesti o konferen- ciji, izim onih, koje su službeno objelodanjene, kao i komentira pitanje. Posljednjih dana vodilo je novinstvo žestoku kampanju proti Bugarima. Kratke vijesti — Naknadnim izborom 1. kurije u Bosni izabran je Dr. Savo Vukanović, kandidat g. oko ,Srpske riječi“. Dobio je većinu od 100 gla- sova nad kandidatom ,Narodove“, grupe, Gi. Pe- janovićem, i autokandidatom Gi. Čokorilom. — Banjalučki ,veleizdajni i“ koji su a ,kri- tično vrijeme“ bili osugjeni na po 9 i 3 godine teške tamnice, bili su pušteni na slobodu. — U novembru se navršuje 100-godišnjica rođenja Petra LI. Petrovića Njegoša, pjesnika Gorskoga Vijenca. s će postaviti konsulate u više gra- dova monarhije. — Italija neće da dade ostrva Grčkoj. — U Japanu vlada veliko ogorčenje protiv Kine; pučanstvo traži rat. — U savez Sjevernih država primljena je Kalifornija. — Njamačka dementuje vijest, da je njen konzul u Beogradu opozvan na zahtjev Austro Ugarske. — Srbobranov cetinjski dopisnik saznaje, da Italija nastoji da ne dođe do srpsko-crnogorske unije. iš Arnauti, nauckani i organizirani, prova. ljuja u oslobođene krajeve. Srpski ih vojnici po- tukoše i otjeraše. U Prizrenu je proglašeno opsadno stanje. — Bugarska nastoji da sklopi savez s Turskom, — Srpska komisija svršila je preliminarni rad za sklapanje konkordata s Vatikanom. — U Budimpešti ima pet slučajeva kolere. -— Tribuna napada bečki Zeit radi pisanja protiv Italije te upućuje ga na Ballplatz da se informira, koliko je Italija učinila usluga Austriji. To smo mi i — Francuska štampa je nezadovoljna sa govorom kralja Konstantina. — Hrvatski Dnevnik uzima u obranu poli- cijski sistem u Dalmaciji. Ko bi, kad ne bi on! — U Španiji su počeli ponovno nemiri. radske novine oštro ustaju protiv biran u ministarstvo vanjskih trgovačke pregovore sa toga što je Forgač ga stručnjakom za rbijom. — Jedrenski vilajet proglasio se nezavisnim. — Poslije iščeznuća patriarhe Bogdanovića, izaslanik ugarske vlade Jovanović proglasio je, da je udaren pečat na sve patrijaršijsko imanje. — Novosadski , Branik“ donosi dva veoma lijepa i zanimiva članka o katoličkom kongresu u Ljubljani, kojim dokazuje neprijateljsku ulogu Rima na zator slavenstva, te citira velike riječi slavnog Ivana Kukuljevića Sakcinskog vjerskom Rifau, izrečene u besmrtnom djelu njegovu , Ar kiv za povjesnicu jugoslavensku“. — Odma po zaključenju mira u Bukareštu, veliki broj zastupnika njemačkih fabrika došli sa u Srbiju, Rumuniju, ugarsku i Grčku da pridobiju što veći broj trgovaca za n ačke proizvode. Tim svojim uspjehom potisli su austro- ugarske industrijalce. U Arbaniji i u Skoplju, Bitolju, Prizrenu i u drugim s m mjestima putuju zastupnici talijanski fabrika. — Srpska vlada je zaključila u Parizu za- jam od 250 milijuna, a već će ove nedjelje dobiti 25 milijuna. — Ratno je ministarstvo srpsko naručilo 500.000 novih pušaka, koje bi se većinom izra- dile u Njemačkoj. Domaće vijesti i sistem u Dalmaciji. ,Sidschle visehe Rundsehau“ prima iz Dalmacije : Stranac, koji dođe _u Dalmaciju, ne može razupjeti, za koje grijehe i zločine biva narod tako kažnjen, još manje pojmi svrhu takovug sistema. Samo je- dna stranka uživa u Dalmaciji milost oblasti, po- čemši od strane žbira pa do najvišeg šela upravo — klerikalna. Jednako kao što se u Beču smatra madžarstvo kao jedina pomoć proti Hrvatskoj, tako se proti Južnim Slavenima upotrebljava kle- rikalizam kao najbolje sredstvo za ukroćivsnje. Postupak oblasti i enervirajući narodu neprija Broj 37. teljski duh klerikalizma, imade narod opet učiniti krotkim. Rad na izbornoj reformi. Na sjednici među- stranačkog odbora dne 8. o. m, za reformu sa- borskog izbornog reda bio je uzet u pretres na- crt predložen od narodnog zastupnika Dr. Smo- ' dlake, koji je ustupljen Zemaljskom odboru, e da po istom izradi konačnu osnovu, uzevši po svojoj uviđavnosti u obzir preinake, koje budu predlo- žene od pojedinih stranaka. Clanovi međustrana- čkog odbora podastrijet će svaki svojoj stranci nacrt Dr. Smodlake, a strankama je ostavljeno šest nedjelja vremena da podastru protupredloge. Nakon minuća toga roka imat će Zemaljski Od- bor da izradi definitivau osnovu. Ustrajanje vladine većine u Bosni. ,Srpska Riječ“ donosi od srpskih zastupnika potpi- san program, na temelju kojeg se imade pro- vesti koalicija Hrvata, Srba i Muslimana za sastav radne većine. Program je izrađen po zastup. Srškiću, te su u njemu istaknute socijalne i eko- nomske potrebe u Bosni i Hercegovini. Veli se u programu, da je u narodu uvriježen osjećaj na- rodnog jedinstva, koje su spriječavale umjetne vjerske ograde. »Srpska Riječ“ otklanja, da bi ona podupi- rala osnutak vladine stranke u Bosni, te veli, da se radi o ujedinjenju svijn konfesija za narodnu stvar. Naknadni izbor u Sarajevu. U utorak je oba- vljen naknadni izbor za mandat prve srpske ku- rije inteligencije. Za izbor je bila vanredno velika agitacija. Kandidirala su tri kandidata, i to: kan- didat grupe oko ,,Srpske Riječi“ Vukanović, kan- didat grupe oko ,Naroda“ Pejanović, i samostalni kandidat Čokorilo. Kandidat grupe oko ,Srpske Riječi“ Vukanović dobio je većinu od 100 gla- sova. U samom Sarajevu dobio je Vukanović 197 glasova, Pejanović 143, a Čokorilo 24. Za- stupnici Srškić, Nježić i Ljubibratić poslali su na zajedničkog ministra financija viteza Bilinskoga brzojavnu pritužbu protiv toga, što su Židovi pripušteni, kao nacijonalna manjina, da glasuju u izbornoj kuriji srpske inteligencije. U Sarajevu je glasovalo 80 Židova. Izabran je Vukanović. Epilog pucanja na sudca. Piša nam iz Šibe- nika: Ovamo je ovih dana bila rasprava proti onom težaku, koji je pucao iz revolvera proti sudcu Medini. Izjavio je, da osobno nema ništa protiv sudcu, ali znajući ,da je srbofil i za to proti Austriji“, pucao je namjerom da ga ubije, i da bi tako radio proti svakome ko je protiv Austrije. Osuđen je na godinu i po tamnice. Iz rasprave prema kazivanju svjedoka, glivni uzrok napadaju bio je ovaj: On je bio u Americi a supruga mu se povela za nekim sudbenim po- dvornikom, tada se podala razvratnom životu i pošla u Trst, gdje se je razboljela. Kad se je povratio iz Amerike mješte supruge našao je račun bolnice za nju, te ga je morao podmiriti. Odatle velika mržnja na sudbeno sve osoblje. Nestalo patrijarha Bogdanovića. Patrijarh srj- ski Lukijan Bogdanović došao je 26. avgusta u Gastein na liječenje i oporavak. U ponedjeljak poslije podne otišao je patrijarh sam na izlet, s koga se više nije povratio. Prije Gasteina bio je patrijarh u Karlovim Varima. Već je tamo palo u oči, da je on jako slomljen i potišten, uvijek je pravio velike šetnje osamljen i zamišljen. Ku- patilo mu nije koristilo, pa je otišao u Gastein, da se tamo oporavi. I tamo je izbjegavao svako društvo, bio je sa svim povučen, i pravio daleke izlete sam. Direktor hotela gdje je odsjeo, opo- minjao ga je uvijek, da ne ide tako daleko sam, jer je to na rđavu vremenu, kakvo je sada, vrlo opasno. No on se nije obazirao na opomene, i bilo je dana, kad se sa svim mokar i prozebao vratio u hotel. Pred dvije nedjelje našli su ga na jednoj stazi 1000 mčtara visoko turiste sa svim prokisla i poderana, pa ga donijeli u hotel. Pošao je bio na izlet u dolinu Prosac, opkoljenu visokim br- dima, pa je zalutao, i sa jedne strmine, što pa: dajući što puzajući, dospio na stazu, gdje su ga našli. Za dan dva se oporavio. Onda su došli u Gastein jedan wiši oficir i jedan mađarski posla: nik, njegovi znanci, pa je s njima jeo i šetao. No ovi su ostali samo nekoliko dana, i poslije njihova odlaska je patrijarh Bogdanović nastavio svoje samotne šetnje. U ponedjeljak prošle sedmice poslije podne otišao je patrijarh u šetnju u građanskom odijelu s kišobramom u ruci. Pred veče stigao je ma njega jedan telegram, koji je vratar ostavio na stolu u njegovoj sobl. U utorak u jutro stiglo je opet jedno pismo. Vratar_je odnio pismo u sobu, i na svoje začuđenje opazi, da je soba još uvijek prazna. Prijavio je stvar direktoru hotela, & ovaj je oko podne obavijestio žandarmeriju, Žandari su po- slije podne pretražili svu okolinu, no nijesu našli