Strana 2.

Trgu talijanaška zasvira dva puta izvan programa
»del si“, Tad nastane prava reakcija sa hrvatske
strane: zvižduci, poklici: živio hrvatski Zadar
i t.d. došlo je do sukoba, glazbari se razbježaše
i tako svrši koncerat. Po podne oko 3 sata uputi
se preko Zadra veličanstvena povorka sa oko
500 izletnika Hrv. Pučkog Radničkog Društva
predvođena Zadarskom Hrvatskom Glazbom. To
je bila upravo sjajna hrvatska manifestacija.

 

Kratke vijesti

— Velikog vojskovođu Radomira
Putnika, za koga je onaj njemački general rekao
da je to najveći strateg zad dobe, zadesila je
ovo dana teška nesreća. Umrla mu je vjerna su-
pruga Ljubica, koja je za v ijeme balkanskog
rata previjala rane srpskim ranjenicima, dok je
njezin genijalni muž stvarao besmrtne planove
na bojnim poljima.

U j se osnovala nova Andrašijeva

ija“ javlja iz Ca-

i komitadžija San-
u okolini Melnika.

— Srpski ministar rivrede donio je odluku,
da cijeli još slobodni arski teren u svima no-
vim ievima zauzima država za svoj račun, da
tim spriječi spekulaciju u sadašnjim prilikama i
da eventualno država sama eksploatiše rudno
blago. Ujedno je izrađen plan za istraživanje ru-
darskih krajeva. :

— Incident radi govora kralja Konstantina
će se naskoro izgladiti. Grčki otpravnik poslova
u Parizu već je predložio francuskom ministru
spoljnih poslova tekst govora, koji će kralj Kon-
stantin držati prilikom svečanosti dočeka u Pa-
rizu, a u kome će govoru velikl pasus biti po-
svećen tradici prijateljstvu između Fran-
cuske i Grčke.

— Bivši sultan Abdul Hamid teško se je
razbolio.

rigrada, a. je pomno
je
danski poginuo od Grka

 

Domaće vijesti

|. Kongres dalmatinskih pčelara. Pozivlju se
svi pčelari iz pokrajine, da prisnstvaju I. kon-
gresu dalmatinskih pčelara, koji će se držati u
foyeru općinskog kazališta u Spljetu dne 16
oktobra o. g. u 9. sati jutro sa ovim dnevnim
redom: 1. Pozdravni govor sazivača; 2. lzbor
predsjednika, zapisničara i dvaju ovjerovitelja ;
3. Pčelarstvo u Dalmaciji i njegova korist u opće;
4. Organizacija dalmatinskih pčelara; 5. Eventu-
alija. Mole se gg. predavači, da bi rukopis svojeg
predavanja poslali na adresu ove zadruge. Tko
želi imati iskaznicu za pogodnost vožnje na pa-
robrodima  parobrodarskog društva Dalmatia“
nek se obrati gosp. Dinku Baseli općinskom taj-
niku u Janjini.

Snaga hrv. — srp. koalicije. »Srbobran“ do-
nosi članak pod ovim naslovom, te dokazuje nap-
redak koalicije pri izborima 1908, 1910 i 1911,
pa pobija navode frankovačke »Hrvatske“ o to-
božnjem padanju koalicije u narodu. »Srbobran“
citira članak ,Hrvatske“ od 30 Jula o. g. u
kome stoji: ,Ako vlada nategne žice, može i do
20 kotara osvojiti, pa tada pada koalicija na ko-
jih 35 zastupnika. Ako pak bude potpuno s
izbora, onda bi se moglo dogoditi, da vlada izbije
jedva 6—8 zastupnika, dok bi koalicija osvojila
osvojila onda oko 50 kotara, a možda i više“.
Srbobran“ ovako završuje svoj članak : Pišući
članak od subote u ,Hrvatskoj“, zaboravile su
kaponje oko toga lista na svoju iskrenu ispovijed
u članku, koji je izašao u ,Hrvatskoj“ 30. jula
o. g. i kojim se barun Skrlec upozorivao na
opasnost“, koja vrijedi od slobodnih izbora.
Kad smo već kod te teme, mcramo konstatovati,
da frankovci na potpuno slobodnim izborima ne
bi dobili ni & mandata, 1911. godine dobili su
oni polovinu svojih kotara (i Cernu i Novu Gra-
dišku, i Pregradu, i Slunj, i Brod, i Križ i Go-
spić, i t. d.) pomoću vlade. Ako ih vlada, koja
ove godine bude vodila izbore, prepusti sudbini,

oni u svima tim kotarima. Ne dakle
hrv. srp. koaliciji, nego Frankovcima nestaje raison
detre. ako so sada pošto poto ne dočepaju vlasti.

svakoj vladi, pa čak se odriču i svoga programa.
Znadu, da se sad radi o njihovom , biti ili nebiti“ !

 

Dopisi
Trogir, 16 septembra.
(Poljepšanje grada Trogira i još nešto). Fix-
idea će moguće našeg pamelnog načelnika biti,
da zbilja uređuje i koristi gradu, ako se bavi sa
parkovima okolo grada i vim, a u unu-
trnjosti grada neće nit da zalazi već samo kad

»CRVBNA HRVATSKA“,

Javnog zahoda nemamo nego jedan i to da
Bog sačuva. !

Onomadne su se popravljale ulice ali kako:
na svakoj bi se istukla po jedna-dvije stijene da
se tobože nebi popuzlo. I to popravljanje je tra-
jalo više dana. Tu će namirnice pjevati svojim
običnim glasom.

Kad se čovjek prošeće obalom ili bolje do-
lasi sa parobrodom opazit će onaj komšiluk, koji
niti glavar najzabitnijeg selašca nebi smio da do-
zvoli.

Vjerujemo da nebi ni naš mudrac, te da
bi i on posredovao, ali kada je dijela tog komši-
luka vlasnik njegov brat factotum talijanaša, mora
da šuti.

Prkos-park od dvadeset četvornih metara, isto
na obali, ne ispred kakove lijepe palače, već pro
ste iz vani neuređene kuće, zaokružen sa pede-
setak grebena, služi sada za pašu mesarskog
blaga.

Bolje je naravski za Mikulu i drugove da se
i blago šeće po obali, nego da su tu bačve tr-
govca Demicheli-a, čije sluge, kada sjede na ti-
jem stijenama, naime Okručane, dok svaki drugi
može slobodno sjediti, redar tjera, veleć im: Imam
naredbu da vas iščeram, te vas po zadnji put o-
pominjem da idete odavle.

Vidi se, da je to trgovačka mržnja naprama
trgovcu Demicheli-u.

Idemo dalje! Sjedalice u perivojn razbijene
od njegovih Albaneža, daju se na popravak drvo-
djeleu Sasso, fanatičnom talijanašu, kao da u
Trogiru nema drvodjelaca Hrvata! i

Daje se dozvola graditi kuće gdje i kako
tko hoće — privilegovanim dakako ! Neki Pečenko
sagradio kuća usred grada, tako da se dobro iu
podne više ulicom ne vidi proći, a bližnje kuće
izgubile i ono malo zraka što su imale, te da-
nas stanovi u njima gori su nego u katakombama.
Sunca od nikud, a zraka još manje, dočim mio-
mirisni kanali sa sviju strana.

Na travarici šužuje se obala na sama tri
metra, sa gradnjom i produljenjem kuće Krava-
rića. A sve ovo i mnogo toga učinjeno i  doz-
voljeno za vrijeme općinskih izbora, ne bi li
dali glas za našega Mikula, kao što su i dali.

Od god. 1906 od kada je Mikula sio na pri-
jestolje, pitamo što je urađeno.

Nešto okolo grada; park iz ambicije i trgo-
vačke reklame; škola za propast općinskih financija,
uređenje ulice ispred magaze Mikuline, uređenje
puta do Mikulinog vinograda i ništa dalje! A
anutrašnjosti?! Dobro prinjećuju ,Il Dalmata“
kritizirajući rad Mikulin: ,sotto la sua improvvida
amministrazione“, a mi mnadodajemo: ,račani i
namirnice lako se prave“.

Marin Madirazza.

Visočani, 10/IX. 1913.

(Tif u Visočanima radi nezdrave vode. Ure-
đenje ,,Lokve“.) U ovom odlomku maldane svake
godine pojave se kužne bolesti, kao tifus i grlice
na čeljadi. A eto i ovu godinu baš se pojavila
kužna bolest tifus a to dne LW/VII. o. g. te i
danas još traje i hvata sve više maha i teško
prijeti, te je ustanovljena i konstatirana od g
Dr. Dvočaka, liječnika Općine Šipana, na 18 o-
soba u ovom odlomku, a to je sve prouzrokovala
sasvim nezdrava pitka voda pošto ovaj odlomak
nema izvora žive pitke vode. Piju vodu maldane
svi iz Lokvetine odakle pije i svaka životinja i
u istu ulazi i gnusi, a još suviše na ovoj sparini
i zaudara. Naši su seljaci ekonomno osiromašili
uslijed merodnih godina, te još više padaju s
dana ma dan u više siromaštvo, pošto radničke
sile odseliše u Ameriku s trbuhom za krahom,
te nijesu u stanju da sami poprave i urede gori
navedenu Lokvu. A ni Općina u Stomu nije u
stanju da im priteče u pomoć, te smo se u više
puta obraćali sa molbom ma c, k. Namjesništvo
u Zadar, da nam priteče u pomoć, jer treba
znati, da bi se sa umjetnim načinom dalo naći
izvor žive vode pošto se opaža na više mjesta u
dubini zemlje da brizga voda ispod zemlje a to
baš u blizini isto Lokve. Pa i u istoj Lokvi,
kako je jur navedeno u istim molbam upravlje-
nim na e. k. Namjesništvo u Zadru, ali su te
naše molbe ostale kao glas vapijućeg u pustinji,
jer Visoko ce. k. Namjesništvo znade udijeliti o-
bećanje, ali izvršiti kasno. Ovo par redaka donosimo
do općeg znanja pak nek sudi javnost kako se
sa nami siromašnim seljacima postupa i kako se
brinu za naše zdravlje. Eh Bože, hoćeli kad i
nas sunce ogrijati. M. V.

Mravinjac, 14. septembra.

(Mravinjac — potreba puta). Put, vođa i škola
potreba je naša. Iskasmo sve troje i to uz žrtve,
ali naša molba još ne nađe roditelja. Ima četiri
godine, da u vlade pitasmo mala pripomoć za
uređenje po nes vrlo važnog puta iz sela do Br-
sečina. Ovaj put, kad bi se uredio, nama bi va
ljao, a drugih puta nemamo, jer skačuć s kamena
na kamen u obližaja sela slazima. 1 mi s naše

P:ć

ovu našu molbu vlada do danas ni odgovora, ma
da se od tada preko općine do pet puta na nju
poživasmo! Čudimo se, pa se pitamo, gdje smo?!
U siromaštvu siromašni zalogaj za put kidamo i
dajemo, a vlada ne razumije srca naša, bijedu i
potrebu našu! Razumijemo, ne može se imati sve
odjednom, ali žrtvujuć se sami, vlada nas je mo-
rala poduprijeti, barem za sada u uređenju puta,
to je njezina dužnost, kao što je naša njoj davati
porez u novcu i krvi,

Ove godine, ko ikada pomoći trebamo. Ovo-
godišnju ljetinu krupa uništila je svu, pa lako i
glada da bude. Sad je do vlade, da nam pomože
i udijeli zatraženu pripomoć ili bar dio toga za
uređenje puta Mravinjac-Brsečine, pa izbavi svi-
jet iz nevolje. Dao Bog, pa bili joj harni!

Mravinjčani.

Blato, mjeseca rujna.

Biskupu pristoji pravo postaviti Žrnovu žup-
nika i kada istomu Žrnovci nisu skloni, dočim to
u Blatu nemože da bude. Na to je ciljao dopi-
snik iz Blata sa riječima ,Blato nije Žrnovo“ a
nije podnipošto hotio spočitnuti Žrnovcima ser-
vilnost, a još manje dirnuti čast njihovog mjesta.
Dahoviti dopisnik iz Žrnova, shvativši krivo one
riječi, hotio se je revanširati u br. 36 ovog cijen.
lista i spočitnuti Blaćanima ono što je mislio da
je Žrnovcima spočitnuto. Ali Blaćani odbijaju to
od sebe, te mogu i oni dipisnika iz Žinova po-
zvati, da iznese kakav dokaz o njihovoj servil-
nosti. Ako su Žrnovći šutili za popovanja Franu-
lovića, šute eto i Blaćani, jer ono par dopisa iz
Blata opet su pisali članovi klera; ako je iz Žrnova
na kobili stramputicom odletio nilhov župnik,
bježao je on i iz drugih župa, pak kad je oda-
svuda svratiran, bili htjeli Žrnovci da niti doma

" časkom počinka ne nađe? Biskup ga silno voli

ali daleko ga od sebe drži pak ga nikakav parip
nebi iznio do kanoničkog Dubrovačkog Zbora.
Moramo ga držat mi, da kud će se š njime kad
ga nitko neće? Nebi ni Žrnovci onako otjerali iz
rodnog mjesta popa koji bi Žrnovac bio, pa zato
nemože se prispodabljati ono junaštvo Žrnovsko
i tobože Blatsko savijanje hrbtenjača. Da je pop
Franulović Žrnovac nebi u Blatu imao kada ni
da kobilu zajaše. Čast Žrnovu, ali dopisnik je
sudio po svome nekadašnjem župniku i ostale
Blaćane, a mi nećemo vjerovati da su svi Žrnovci
onako ratoborni kao što je dopisnik.

 

Dubrovačke vijesti

Lične vijesti. Ovo dana boravi u našem
gradu auktor djela ,Gundulić und sein Osman“,
slavni švedski naučenjak i tajnik Nobelove Aka-
demije Dr. Alfred Jensen. Zadržaće se nekoliko
dana, pa onda putuje u Srbiju i novooslobođene
zemlje. — Čim je veliki pisac došao u Dubrovnik,
pošao je da posjeti kuću Ljutića na Pločama, u
kojoj je devedesetih godina proboravio preko
godine dana. U gradu je našao ugodno društvo
svoga starog i odličnog prijatelja našeg sugrađa-
nina g. Iva kneza Vojnovića. — Veliki švedski
slavista izdao je ove godine prekrasno djelo iz
hrvatske i srpske književnosti : Gorska Vijenac i
Smrt Smail Age Čengića, kao nastavak svojih
prijevoda. Naslov je knjizi: Montenegros Aren-
krans.

Vojnović na českim pozorištima. Na
repertoarima čeških pozorišta, koje smo imali
prilike pročitati, nalazimo ove Vojnovićeve ko-
made: Psyche, Gospođa sa suncokretom, Dubro-
vačka Trilogija i Smrt majke Jugovića. — Na
repertoaru slovenskog pozorišta u Trstu, (ono u
Ljubljani zatvoreno) nalazimo Lazarevo Vaskrsenje.

Imenovanja. G. Antun Mostahinić, profesor
kod mjesnog c. k. ženskog preparandija, proma-
knut je u VIII. razred čina, a g. Ljubomila Mar-
kovinčić, učiteljica vježbaonice kod iste prepa-
randije, u IX razred čina. Čestitamo.

S prstena. Ovo dana vjenčao se je g. in-
žinir Stojan sa g. Fani Spiegel, vlasnicom Hotel
Sarajevo. Čestitamo.

Zapljena. Posljednji broj našeg lista zaplje-
nilo nam je državno odvjetništvo. Isti dun pri-
redili smo drugo izdanje.

Sokolski slet Srpske Primorske Župe.
Na 12. oktobra ov. god, održaće u našem gradu
Srpska Primorska Župa sokoiski slet. Kako nas
sa više strana izvješćuju ma slet će doći i lijep
broj bratskih hrvatskih sokola. Naročito intere-
sovanje je kod spljetskog hrv. Sokola, koji se
sprema da u lijepom broju dođe na ovaj slet.

Veliki umjetnički koncerat. Danas stižu
u naš grad umjetnici gg. Cvijeta pl. Cindro,
Meneghello-Dinčić i J. Boszotti. Sutra u večer
priređuju veliki umjetnički koncerat u Bondinu
, Program koncerta već smo donijeli u
jednom od prošlih brojeva, a dijeliće se i na u-
lazu sutra uveče. Program će biti u nekoliko
izmijenjen i upotpunjen blagohotnim
našega sugrađanina, vrijednog tenora, g. Iva prof.
Batistića. U prvom dijelu programa mješte broja
B. pjevaće se duet Amneris-Išadames iz Aide, to
u drugom dijelu Grančevieeva Oj djevojko. Umje-
toici su imali svugdje najljepšeg uspjeha. U Kor-

Broj 38.

čuli,Trogiru, Mostaru, Opatiji, Rijeci i Zadru. Entu-
zijazma, aplauza, odobravanja i cvijeća dobili su naši
umjetnici u svim gradovima. Jučer je naše uredni-
štvo primilo iz Zadra brzojav od društva ,,Zoranić“
o velikom uspjehu, što su ga imali naši umjetnici
u Zadru. Očekujemo, da će i naše građanstvo poča-
stiti svojim posjetom naše vrle umjetnike, o kojima
su mnoge naše novine pisale tako lijepe kritike
o njihovim uspjelim koncertima. A ima i jedan
drugi razlog, a taj je, što je ova vrsta koncerta
veoma rijetka, pa bi bila prava grehota propustiti
ovu lijepu priliku.

Ulaznice, sjedala i lože za sutrašnji koncerat
prodavaju se kod g. Antuna Trive, a u nedjelju
naveče kod kazališne blagajne. Ulaznica je Kr.?2
za osobu. Đaci plaćaju 1 krunu, Ulaznica zajedno
sa sjedalom Kr. 3:50. Početak na 8 sati u večer,

Uvodni članak. Upozorujemo čitatelje na
današnji uvodni članak o Obzorovoj politici. Ve-
liki broj pretplatnika iz svih naših krajeva već
mu je odbio list; to je odgovor na njegovo pi-
sanje.

Komesarijat baruna Skerlecza. Uvodni
članak u prošlom broju našega lista, pod gornjim
natpisom, koji je bio ma nekoliko mjesta zapli-
jenjen, prenio je riječki Novi List, u našem dru-
gom izdanju, bez zaplijenjenih stavaka

Odjeci. Praški Narodni Listy donijeli su
člančić o koncertu priregjenu pretprošle nedjelje,
u hotela Odak na Pločama, u počast Čeha. Mi
ne možemo prenijeti, jer bismo potpali pod pa-
ragraf.

Javna vježba našeg Skola. Hrvatski
Soko imao je održati sutra poslije podne javnu
vježbu na Brsaljama Pošto su nastapile neke
nepredvidljive tehničke okolnosti, to je Uprava
Sokola bila prisiljena odgoditi zabavu za ne-
djelju 28. septembra ne odgodivo.

Mole se braća članovi, da se ustrpe još ovu
sedmicu dana, te da od ponedjeluika unaprijed
dolaze svaki dan na vježbe, koje će se održavati
uz pratnju muzike.

Program javne vježbe i velike pučke zabave
donijet ćemo u narednom broju.

Dubrovačke ,znamenitosti“. Stranci koji
dolaze u Dubrovnik, osim ostalih znamenitosti,
vole da vide i maš monumentalni spomenik :
gradske bedeme. Stranac plati jednu malu ula-
znicu, i može da obiđe naše bedeme, predvođen
jednim namještenikom, koga je za to odredila
posadna uprava. Onomadne kad su bili Englezi,
imali smo čati, kako taj vodič pokazuje ,zname-
nitosti“ Dubrovnika. Gledom na Srđ, zapitaše ga
što je ona utvrda, a odgovor je bio ,kratak i
ožet“, lakoničan: ,,Fort Imperial — Fraz Josef —
Napoleon!“ Englezi su nesumnjivo mnogo razu-
mjeli, ako im je trebalo samo vodičeva informa-
cija. Malo koraka dalje, vodič im je stao tumačiti
pojedine ,znamenitosti“ na bedemima. Pripovi-
jedao im je kako na istočnoj tvrđi stoji ta i ta
kumpanija te i te regimente, na drugoj opet ona
druga, i tako dalje. Tako stranci obaznadu mnogo
lijepih znamenitosti“ iz naše prošlosti, kojih im
nije moguće maći ni u kojoj knjizi.

Prva diletantska operetna predstava.
Zadnje nedjelje naši su vrijedni diletanti dali u
Bondinu Teatru prvu operetnu predstavu, poz-
natu Herveovu Mamselle Nitouche. Mi smo im u
posljednjem broju zaželjeli najbolji uspjeh i ako
smo — moramo priznati — išli u susret ovoj
predstavi s malo nepovjerenja. Za prvih akorada
orhestre naše je nepovjerenje isčezavalo, a već u
prvom činu pretvorilo se je u začuđenje i ugo-
dno iznenađenje. Da, ugodno smo ostali iznena-
đeni, jer smo imali te večeri pred sobom lijepi,
savršeni ensemble jakih, veoma jakih diletanata.
Glumilo se i pjevalo izvrsno. Orhestra odlična,
što je najbolji dokaz da ne odlučuje broj nego
dirigenat (ovo spominjemo stoga, što se je zah-
tjevalo posljednje hrv. operetne sezone da ih u
orhestri bude 30, a u nedjelju i ponedjeljak bilo
ih je — čini nam se — samo 20, pa koja kolo-
salna razlika %). Mise en scene potpuno dobra.
Opereta se je ponovila na opći zahtjev i sutra
dan. Obje večeri sva su gg. diletanti odigrali
svoje uloge veoma vješto s najvećim shvaćanjem
i razumjevanjem, Harna ih je publika poslije
svakog ćina nagradila burom aplauza. G. Čižeka,
koji je ovako savršeno znao uvježbati i pripraviti
ovu predstavu od srca čestitamo na vanrednom
uspjehu. Nadamo se, da naši odlični gg. diletanti
neće počinuti na zasluženo pobranim lovorikema,
već da će još koji put uživati plodove svoga rada,
požrtvovnosti i zauzimanja, & građanstva pružiti
piilike lijepog umjetničkog uživanja. U toj nadi,
mi im svima, onima na pozornici i iza pozornice,
šaljemo naše iskrene čestitke us poruka, da lijepo
nastave, kao što su lijepo i