meda (ZLAZI SVAKE SUBOTE. zuacou CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE = ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :- Rješavanje hrvatske krize Dubrovnik, 10. oktobra. Izgleda da barun Skerlecz, kr. ko- mesar za Hrvatsku i Slavoniju, ipak radi i nastoji na tome (la dođe nekako do riješenja hrvatske krize. On je u tu svrhu već preduzeo neke korake. Tandem ali- quando! Danas ne postoji ni jedne ne- ustavne države ni pokrajine. Austro-Ugarska se je pobrinula i potrošila miliarde da stvori samostalnu Arbaniju, Ta je Arbanija stvorena, pa ako 'ćete samo na papiru; ali je stvo-' rena: tu je, govori se i piše se o njoj, ima i svoju vladu, ministre, pa čak i budućega regenta! A Hrvatska, nesretna Hrvatska, nema ni ustava, ništa; u njoj vladaju i pašuju komesari. Sada, poslije Arbanije, kao da dolazi na red i Hrvatska. Barun Skerlecz došao je u Hrvatsku kao komesar. Odkada je došao, objavljuje i najavlja da njegov dolazak ima svrhu uspostavljenja ustavnih prilika u Banovini, On je i onda kad je još bila vruća rana revolverskog hitca naglašavao, da je njegova zadaća da us- postavi normalno stanje. Barun Skerlecz radi na tome, i već je nešto započeo. Kada će on to izvesti, sa koliko takta i uviđavnosti; kakav će biti uspjeh njegove, po njemu istome to- liko puta objavljene i naglašavane misije, nije moguće sad odmah predviđeti. Mi se možemo samo nadati da će nešto u- činiti, a moramo vjerovati, barem u do- broj postavci, da će ipak svoj posao iz- vršiti, jer je više krajnje vrijeme, Naše vjerovanje u uspjeh ne smije se shvatiti kao pouzdanje, potpuno i neograničeno pouzdanje u komesara baruna Skerlecza ; a ne, ni izdaleka. Ono se mora shvatiti kao osnažena nada, da će barun Skerlecz biti toliko pametan i uviđavan čovjek, pa da će uvidjeti, da se dojakošnjom praksom ne može ništa uraditi, i da jedna misija oko uspostavljenja normalnih prilika može biti samo onda uspješna kad se ima oslon ozdo, kad se temelji na željama i potrebama naroda, samo naroda i nikoga drugoga. Stoga mi donekle shvatwmo ovai la- gani tempo rješavanja hrvatske krize; poradi toga mi razumijemo i opreznost kr. komesara. Jer, ma da smo po redu tek iza Arbanije, biće g komesar uvidio, da stvaranje preko noći ne dovodi ni do čega. S Artanijom nije bila potrebna o- preznost, mišljahu njeni tvorci, a sa Hr- vatskom jeste. Mi i to odobravamo, ma da znamo da oni ozgo nijesu oprezni sa Hrvatskom stoga, da bi opreznošću što više udovoljili želji naroda i došli mu u susret, nego radije obratno, da što više izvuku za sebe. Barun Skerlecz ozbiljno se nastavio da pravi pokuse; naši na- rodni predstavnici nesumnjivo će biti o- prezni i neće mu praviti smetnja. Barun Skerlecz će uspjeti jedino ako nađe oslon u njima, a oni će računati samo sa vo- ljom naroda koji zastupaju i čiji su pred- stavnici, Barunu Skerleczu mogli bi oni ozgo ne dopustiti, da bude, kako bi oni kazali, popustljiv prema onima koje bi, po pravici, morao čak i slušati. Onda on, naravno, no bi uspio, i Hrvatska bi morala čekati bolja vremena, ali hrvatska bi se kriza vječito sitea, Poslije svog ši rada barun Skerlecz je počeo da budd aktivan. On nije vodio nikakvih pregovora ni sa ko- jom strankom, ali je saslušao pojedince iz raznih stranaka da čuje njihova mi- šljenja o političkom položaju u Hrvatskoj. Prvi korak što ga je barun Skerlecz u- činio poslije toga, to su nova imenovanja. Službeni list hrvatske vlade obijelo- danio je ova inenovanja : Njegovo carsko i kraljevsko Veličan- stvo blagoizvolilo je Previšnjim riješenjem od 2. listopada 1913. sa naslovom i zna- čajem odjelnoga predstojnika proviđenoga banskog savjetnika kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade Mark Aurela Fodroczy-a od Fodrovca i Borkovca, premilostivo imenovati odjelnim predstojnika rečene kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove; sa sustavnim berivima. Zatim: Kralj je svojim riješenjem od 2, listo- pada 1913. sa sustavnim berivima imeno- vao: velikoga župana županije srijemske i grada Zemuna, Ivana pl. Adamovicha- Čepinskoga, uz istodobno odrješenje od službe, velikim županom županije virovi- tičke i grada Osijeka; bivšeg velikcg žu- pana Imbru pl. Hideghety a, velikim žu- panom županije srijemske i grada Že- muna; umirovljenog velikog župana Vu- kašina Milankovića, velikim županom žu- panije ličko-krbavske, odsječnog savjet- nika kr, hrv.-slav,-dalm. zemaljske vlade Dragutina viteza Trnskoga, velikim žu- panom županije požeške; konačno tajnika kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade i u- pravitelja kr. kotarske oblasti i kr. po- graničnog redarstvenog satničtva na Su- šaku, dra. Vinka baruna Zmajića velikim županom županije modruško-riječke. Konačno blagoizvoljelo je Njegovo Veličanstvo premilostivo odriješiti pod- župana županije virovitičke Ladislava pl. Labaša od vođenja agenda velikoga žu- pana za grad Osijek. Ova imenovanja su karakteristična, jer ona nemaju nikakvog izrazitog stra- načkog obilježja, i nijesu uspjeh nikakove stranke. Barun Skerlecz kao da hoće da okupi sve uniotističke clemente bez obzira na stranke i frakcije. Ali, koliko bi on mogao naći potpore od stranaka? To nesumnjivo najviše ovisi o provedenju izbora. Koalicija je prepravna da koope- rira sa unionistima koji iziđu iz slobodnih izbora. Koalicija je, koliko donose za- grebačke novine, istakla i uslove pod kojima može biti moguća ta kooperacija. Prvi je uslov, da se rasplet krize uta- nači sa koalicijom, koja bi imala da bude nositeljica novoga položaja. U tom slu- čaju, kaže Pokret, kad bi iz potpuno slo- bodnih izbora došli u sabor unioniste, čije ličnosti davaju koaliciji jamstvo za :lo- jalno, nesebično i iskreno podupiranje koalicione politike, onda bi se moglo kooperirati sa izvjesnim brojem takvih ljudi. * Prema zadnjim vijestima, barun Sker- lecez koji se nalazi u Budimpešti, imao bi se do malo dana, krajem druge ne- djelje, povratiti u Zagreb kao ban, a ne više kao kr. komesar. No daleko zatim imali bi se provesti izbori, koji će biti slobodni. Vlada misli postaviti svoje kan- didate samo u onijem kotarima, u kojima bi imali sigorne šanseve na uspjeh. Pe- štanski dopisnik Agramer Tagblatta javlja, da je Skerlecz potpuno uspio kod grofa Tisze sa svojim prijedlozima. Nje- gova je, kaže, osnova bila, da imenova- njem odjelnjh predstojnika i velikih žu- pana, prije izbora, odstrani sva lična pi- tanja, i tim spase akciju oko raspleta krize. Tu je osnovu grof Tisza prihvatio. O rješavanju hrvatske krize zagreba- čki Pokret, među ostalim, donosi; Općenito se drži, da imenovanje no- vih funkcijonara znači skoro provedenje izbora, Pošto vlada nije dosada ništa u CRVENA HRVATSKA Dubrovnik, 11. oktobra 1913. hrvatskom pitanju uredila, a ee M funcijonara pokazala, da prije i ra s hrvatsko-srpskom koalicijom ne E hrvatske krize rješavati, to se razu- mije samo posebi, da hrvatsko-srpska koa- Mo može ulaziti u izbore samo kao čnija opozicija prema sadašnjoj v što je i prema prijašnjim. Za in teri izbora mora dakle koa- viti svu svoju snagu. 3 li vlada provodila izbore, kako 'hrvatsko-srpska koalicija, onda bude li htjela riješiti hrvatsko uđe s koalicijom u pregovore iza svršenih | izbora, koji će, kako se ponzdano nadamo koaliciji donijeti apsolutnu većinu. O novim imenovanjima u Hrvatskoj donosi Pester Lloyd: ,Po činjenici, da kraljevski povjerenik barun Skerlecz, poz- nat sa svoje političke opreznosti, pristupa sada k popunjivanju tako važnih politič- kih služberih mjesta, čini se, da on vje- ruje, da se hrvatske prilike počinju kon- solidirati. Nadajmo se, da će daljnji tok razvoja opravdati tu vjeru. Činjenica, da svi novoimenovani ne pripadaju stranci narodnoga napretka (tu je stranku osno- vao Tomašić), može se smatrati prvim praktičnim izvršivanjem nastojanja ere Skerleczove, da sve pristaše unjonizma — bez jednostranog strančarstva — na što široj bazi oko sebe okupi. O akciji baruna Skerlecza donosi be- čka Neue Freie Presse izvješće iz Budimpešte, i to iz krugova koji su upu- ćeni u namjere ugarske vlade. To je iz- vješće zanimljivo, pa ga donosimo skoro u cjelini: Odjelnim predstojnikom za unutarnje poslove imenovan je Aurel pl. Fodroezy, valjan činovnik, koji se je malo politikom bavio, a lično ga sve voli. Osim toga je imenovano više velikih župana. I to su skroz korektni muževi, kojih je unmioni- stičko uvjerenje nesumnjivo. Oni nemaju nutarnje sveze sa strančarskim duhom, koji je pravo pro kletstvo za Hrvatsku. Doskora će se imenovati i odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu, a i za to izabrana ličnost bit će valjda dobro pri- mljena. Ljadi, što ih je kralj. povjerenik na vo- deća mjesta pozvao, pošteno će administrirati. O njihovom unionističkom uvjerenju ne može se su- mnjati, i njihđvim imenovanjem se u Hrvatskoj počinje da etablira novi sistem. Na druge korake neće trebati čekati, van koliko je bezuvjetno po- trebito Barun Skerlecz očito neće ništa da pre- nagli, nego želi da dade vremena postojećim mo- gućnosti.na, da sazore. Al on neće ni prekidati tok svoje akcije oko saniranja prilika u Hrvatskoj. On i u bolesničkoj postelji nije prekinuo svoj do- ticaj sa hrv. političkim svijetom, te će nastaviti svoju akciju čim posve ozdravi; a nade je, da će tečajem ovog mjeseca i ozdraviti. U prosuđivanju položaja u Hrvatskoj mora se pred očima držati, da su za vodatvo hrvatske politike s:mo tri faktora kompetentna : grof Tisza, ministar predsjednik, grof Pejacsevich, ministar za Hrvatsku i kralj. povjerenik barun Skerlecz. A ova trojica se potpuno slažu i glede općeg po- litičkog pravca, kojim se u Hrvatskoj ima ići, kao i glede svih pojedinosti. Ova politika ide za tim, da sabere što više elemenata, koji su za unio- nistički smjer, za podupiranje nove vlade. Vlada se neće identificirati ni s jednom od sadanjih stranaka ni frakcija, a neće nijednu od njih ni da proguta ,sa kožom i dlakama“ (mit_Haut u. Haaren), nego će na to paziti, da u hrvatskoj po- litici ne dođe u pogibelj unionistička tendencija. Al iz pravca. kojim udara hrvatska vlada, slijedi i to, da će saslušati sve stranke, frakcije, smje- rove a i posebne misli, u koliko one stoje u slu- žbi unionističko misli. U smjeru te politike leži, da će doskora do- biti cio niz hrv. poličara svih unionističkih pra- vaca pozftve da dođu u Poštu, pa da ministru predsjedniku grofu Tiszi razlože svoje nazore o položaju u Hrvatskoj. Ove konferencije grofa 'Tisze s hrvatskim političarima držat će se na di- rektnu želju baruna Skerlecza, pa su već u toliko opravdane, što se, kako je poznato, kod rješava- nja hrvatskoga problema, djelomice radi i o pi- tanjima, koja diruju odnošaj između Ugarske i Hrvatske i kod kojih po tome ima odlučnu ugarski ministar predsjednik. Od tih poziva neće bit isključen nijedan pravac, koji se unionističkim sove, jer im je svrha, da grofu Tiazi dadu pot- > punu slika, kako: osiguranje unionističke politike 1 smislu koalicijonom, «moći dav > tom srpskog m vanjskih POJEDINI 8RO) ZAPADA 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE PIROPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RA- ZMJ POPUST. NEFRANKIRANA PISMA ERAN izdavatelj i odgovorni urednik: IVO ARSETE. Godina XXII. — Broj 41. NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA zamišljaju različiti krugovi unionističkog pravca politike. Drugi važni državni poslovi spriječili su grofa 'Tiszu, te nije mogao primati hrvatske po- litičare, al u najskorije doba će ih primati. Ovo će valjda biti važna etapa u riješavanju hrvatskih pitanja, čemu te zapreke već danas leže više na ličnom, nego li na stvarnom području. + Čekajmo, da dočekamo. Pašić u Beču Sva ev tru spoljnih poslova pe Berchtoldu. Na pov- ratku iz Pariza Pašić se je zaustavio u Beču, te je konferirao dugo sa Berchtoldom, a doručkovao zajedno s njim i ministrima Tiszom i Bilinskim. Ovo je jedan znameniti dogođaj i veliki korak u zbliženju monarhije i Srbije, a treba imati na umu i to, da je ovo onaj isti Pašić, čiju je po- sjetu lanjske godine najavljenu preko zastupnika Masaryka, Berchtold odbio! To je najbolji dokaz o promjeni u odnosima među Srbijom i monarhi- iom. O svojim posjetama u Parizu i Beču, l'ašić se je ovako izjavio: U Beču je — reka» je — bio pažljivo, čak srdačno dočekan. Na obadvije strane postoji do- bra volja, da se dođe do sporazuma, a u daljim pregovorima će se vidjeti, koliko će sporazum uspjeti. Čini mu se, da neće ići teško. S posjetom u Parizu je najzadovoljniji. Pita- nje zajma stoji dobro, samo je malo zaostalo radi arnautske invazije. Pašić ne vjeruje, da će doći do većih kom- plikacija, jer je Balksn za to suviše umoran. Bugarska je iznurena i ne može ozbiljno pomiš- ljati na nove zaplete. A Evropa želi mir. a ne nova pitanja. Albanske granice su u glavnom riješene, sad su potrebne samo nekoje ispravke i zavođenje reda u Albaniji. Kod ispravke. granica pitaće se i dotično stanovništvo, pa ako ovo bude za srpsku vlast, Evropa, koja želi mis; neće imati ništa protiv toga. Grčko turski spor ne čini se Pašiću nepo- sredno opasan, ali — dodao je — zna se, šta će činiti Srbija, ako po nesreći ipak dođe do sukoba. Grčka je pripravna na svaku eventualnost i mobilizaje panom parom. Grčke građanske vlasti i grčka vojska je ispraznila Porto Lagos. Grčka je spremna na sve. Vlada je grčka odlučila, da kategorički izvijesti turskog izaslanika o svom principijelnom stanovištu u Grčko-tiurskim pre- govorima Da ne bude uzalodnih izgovora ili o- dugovlačenja pregovora, grčka će vlada tražiti, da se pregovori ili svrše ili prekinu. Srbija iz- vješćena iz Atene da huđe vojnički spremna za svaki slučaj već šalje dio mobilizane vojske na bugarsku granicu. Srpska vlada dobila je od rumunjske uvje- renje, da će se Rumunjska u slučaju novog rata na Balkanu držati kao i za rata s Bugarskom. Ramunjska vlada će o ovoj svojoj odlaci obavi- jesti vel. sile. Ovakvo držanje Rumunjske izazvalo je u beogradskim mjerodavnim krugovima veliko zadovoljstvo. »Sildschlavisehe Korrespondenz“ dobija očito iz ministarstva spoljnih poslova ove informacije o raspoloženja u Carigradu; U krugovima mla- doturskog komiteta, kome pripadaju i vođe vojne stranke, drže, da će odnosi s Grčkom biti zao- štreni, ako Grčka ne popusti. To se vidi iz izjave 'Talast beja, koji vrijedi kao najozbiljniji kandidat za vel. vezira, a koji je rekao, ako se Grčka po- stavi na stanovište, koje Turska ne može primiti, Turska će odmah udariti, Mladoturski listovi se nadaju, da će riječi Talaat bejevo biti posljednja opomeaa Grčkoj. Porta će svakako tražiti riješenje pitanja Egej skih ostrva, jer vojska ne bi na drugačije rije- šenje spora pristala, kao što nije htjela ni u pi- tanju Jedrena drugačije riješenje, nego sadašnje. Provala Arnauta Dolaskom hrabre srpske vojske rasčišćeno je teritorije u koje su Arnauti upali, te bježe pred srpskom vojskom, plijene i pale srpska sela i gradove a stanovnike ubijaju. Veće su borbe svršile i vlada mir. Bilo je početkom ove sedmice omanjih pokušaja arnautskih hajduka između Vu- čitrna i Gjakovice. Arnauti hježeć ostaviše za sobom strahovit broj poginulih. Po gokim vije: