Strana 2. ,CRVBNA HRVATSKA“ Broj dt. - stima, Isa Boljetinac vođa Arnauta, ranien je i i za se i zu svoju djecu, i za svoju svojtu — pa - je izjavila, da neće nipošto dopustiti da Ovo vrijedi za naše Jedna zarobljen od Srba. kad su se tako udobno potkožili, zar ćemo mirno se naruši ra se eo ZMRE OVI dia. Prodiranje srpskih četa u Albaniju započelo je na nekoliko mjesta. Ovo je. nužno, jer ima nesumljivih dokaza, da albanska vlada, koja se službeno odriče upadača, ne samo da ne podu- zima ništa protiv njih, nego olakšava nova grupiranja, koja mogu dovesti do ponovnih u- pada. Neke novine donose kao sigurnu i pouz- danu vijest, da je Izmail Kemal poslao jednoj : velikoj sili izaslanstvo, da nabavi topove i mitra- ljeze. Po vijestima iz Beograda, srpska vlada ima dokaza o vezama upadača sa stranim državama. Srpska je vojska uhvatila jedan šifrovani brzojav poslan na ,etat major g6neral, Sofia“, a potpisan od lieutnant colonel Markoff“. Osim toga srpska je vlada obaviještena, da su Srbi uhvatili tajno isivanje bugarsko - makedonske organizacije s Arnautima o mučkom napadaju na Srbiju. Neki činovnici.... Prenosimo ovaj umjesni članak iz spljetske ,,Slobode“, jer se tako lijepo slaže sa našim prilikama ovdje, da nam_se čini, kako da smo ga mi sami napisali. Neki činovnici, domaći sinovi, tuže se jer da se na njih sa strane organa javnog narodnog mi- šljenja, preoštro navaljuje. Da se dobro razumijemo, stavimo prije svaku stvar na svoje mjesto. Poznato nam je vrlo dobro kakav mora da u carevini bude činovnik, kao što nam je dobro poznato, da zduha blagopokojnog Metternich-a još i danas neprikosnovane vlada. — Znamo dakle, što mi neodvisni ljudi možemo zahtijevati od c. kr. činovnika i što se od njih zahtijevati ne može. Ne dijelimo pak mišljenja onijeh, koji bi htjeli da u činovničke redove ne stupaju naši si- novi. — Nasuprot, uopće govoreći, cijenimo da je na koncu korisno, da sva javna pa i uredovna zvanja budu držana od ljudi naše krvi. — Česi se odavna drže ovake politike, a što mi znamo, nijesu imali razloga da se toga kaju. — S tim nijesmo rekli, da je svaki domaći bolji od ino- stranog činovnika ; tek, ako naši sinovi en masse zauzmu onaka mjesta, uči će u ista ipak nešto narodnjega. Nu, to pretpostavljeno, cijenimo da nam niko pravedan neće uskratiti pravo, da od slučaja do slučaja sudimo pa i osuđimo javno djelovanje po- jedinih naših ljudi. Svi ne mogu da budu jednaki : bilo do krvi, bilo do odgoja, neki su više a neki manje neod- visna duha u pogledu narodne stvari — pa će nam se valjda dozvoliti, da u očima narodnog ja- vnog mnijenja ne može da bude jednako cijenjen, recimo, jedan sadac, kojemu kad bi bilo zabranjeno da se služi našim jezikom, istupa jednostavno iz službe, srćuć nesigarnoj sudbini u susret kao i onaj sudac, koji shvativši ončasnu konstelaciju preko noći od radikalnog Srbina iščahuri se u frankovca i dobije odmah... promaknuće. Ne može se zahtijevati, (jer smo u mnogo- jezičnoj državi), da činovnik se izlaže kao vođa ili pokretač u političkim borbama, ali možemo zahtijevati s potpunim pravom da i činovnik n. pr. u izborima podade svoj glas prama svome slobodnomu uvjerenju. Kao što u svakoj klasi, tako ima i među či- novnicima čeličnih karaktera i karakterf... neče- ličnih; — ima ih koji će za bolje unapređenje, za jednu zvijezdicu više pa čak i za haran osmjeh starešine jeti... dosta toga — dok ih ima, koji neće inače već pravim putem, pak taman ostali na vijeke u nižim klasama. Ima ih, kojima ja goldkragn pretežniji od svih narodnih zahtjeva zajedno; dok, bogu hvala, ima i onakih, koji su spravni da dobrobit svoga ja podvrgnu dobru općenitosti. Je li pravedno, da mi sudimo jednako i jed- nim i drugima? Razumijmo se, dakle, dobro. Dok e. k. činovnik radi savijesno svoj posao, pu makar i ne ćatio visoku poeziju patriotizma, mi u nj dirati ne ćemo — i ako cemo se reser- visati da o njemu drakčije mislimo — nu, ako tj gospodin da sebi prostre udobniji ležaj prione pa na uštrb naroda poduzme i više i grđe od onoga što se od njega traži, zar će on imati pravo da se žali, ako ga se tucne po prstima? Niti ima toga prava, niti bismo ga mi mogli igda da priznamo. i svecima i vragu; hoće da uživaju sve pa i ne- zaslužene pogodnosti sistema, a u isto doba da imaju neku aarodnu aureola. dealbata Sepulera I Proti ovakim nećemo imati nigda dosta še- trpjeti da ovakovi stvorovi u svojoj staračkoj fan- taziji sanjaju o nekim položajima na koje može samo narodna volja da podigne a ne tek mini- starski koji ferman ? Daleko od zdravog stada, šugava“ oveo! i Ne, ne, za ovakove u poštenu, u narodnom drustvu mjesta nema, ili barem ne bi smjelo da bude. Ili zar da mirno gledamo, kad vidimo gdje relativno mlad čovjek dobije jedno od majviših mjesta u pokrajini, i baš jedno od onih koja se ne davaju, ako se prije ne potpiše stanovita re- versala (pa i ne bila baš reversala na papiru), pak tus uvodi novotarije kojima se nije služio ni naj puzaviji njegov predšasnik i ponaša se tako da ga i terorizirani ojegovi konsobrini gotovo iz- bjegavaju; — da mirno gledamo kad ovakovo stvorenje, valjda na temelju toga što je u orgij- skim društvima rado jednoć pjevao narodne po- pijevke, hoće da se u stanovitim narodnim dru- štvima i kreće pa čak i uvažava? Hoće uza svu rutavost duše da vrijedi za narodno odg.jna čo- vjeka? Ne, ovakim doista nema mjesta te ako im je zbilja omogućeno da se ovakovi stvorovi trpe u narodnom društvu, to se može dogoditi tek usljed stranačke razrovanosti u narodu, gdje radi dugovječnog tamnovanja, pojmovi su dopuštenosti do kraja pobrkani. Ali mi, koji se ponosimo da pripadamo onima, koji narodnim poštenjem ne trguju, mi pridrže- vamo sebi pravo da ovake iadividne izložimo svoj oštrini narodnoga suđenja. Zato, neka se neki činovnici na naše napade ne tuže, jer mi ćemo sveđ svojim putem nasta- viti, a oni neka se izvole zamisliti u onu evan- đeosku: duobus dominis non licet servire. Bilješke Bečka Pressa postala je od jednom miro- ljubiva, puna samilosti i milosrđa. Naravno, prema — Arnautima! Žali bijedne Armnaute, koji se podigoše ,bez cilja“, a da ne znadu ni sami zašto; žali ih, da su ih razmrskali srpski topovi i šrapneli. Naivna Pressa ! Ali, da je tek arnautski ustanak uspio! Kako bi onda malo drukčije milosrdna bila! Preporučuje Srbiji, da postupa s Arnautima blago, jer oni ,ne znadu što čine“. Vjerujemo Pressi, da Arnauti ne znadu što rade, ali Pressa vrlo dobro zna što su htjeli -da urade. Bečki list ide toliko daleko, pa apeluje i ma jednu odlučnu riječ koja bi imala. izići iz haške mirovne palače, i koja bi imala djelovati na Srbiju, neka blago postupa s ,jadnim“ Ama- utima, neka udesi vladanje s njima na temelju respektovanja starih običaja tog PNesretnog“ na- roda! To bi inače značilo: njihov je starodrevni plemenski običaj: nered, nepokornost, neobuzda- nost, anarhija, paljenje grabljenje, ubijanje, bu- njenje, i tako dalje. I te plemenske običaje tre- balo bi da Srbija respektira, prema miroljubivim i blagim savjetima bečkog lista, koji se usuđuje apelovati na mirovnu konferenciju$ kako bi ustala u obranu arnautskog plemenskog starodrevnog običaja. Nesreći Arnauta krivi su oni sami, ali veći dio odgovornosti nose nesumnjivo oni koji Arna- ute uckaju, podstrekavaju i nagone na taka vra- tolomna djela, i pomagaju ih napunjajući im dže- pove novcima i opskrbljajući ih oražjem i svim potrebnim sredstvima za takva djela. Jer arnaut- ski instinkt malo bi koristio, kad ih njihovi ,usre- ćitelji“ ne bi uckali i materijalno pomagali. Pressa bi učinila mnogo poštenije, pa i hu- manije djelo, kad bi svoje stupce napunjala sa- vjetima i preporukama, da se u Hrvatskoj uvede ustav, i da već jednom nastupe normalne prilike u Češkoj, Slovenačkoj, Galiciji, Ugarskoj, Bosni, Hercegovini i Dalmaciji, — nego da se brine, kako bi Srbija podčinjenim joj Arnautima dala neku širu vladu. Pressa bi bez sumnje najveselija bila, kad bi Srbija dala Arnautima svoje topove i municiju neka pucaju na nju!! * .. Zagrebačka Hrvatska donijela je jedno vrlo važno argusovsko otkriće, koje će potresti bečke političare, a zabrinuti cijelu Evropu! Sva se evropska štampa pozabavila sastankom mini- stra Pašića sa ministrom Berchtoldom, ali niko tako ženijalno i politički mudro kako zagrebačka Hrvatska. Vidjećemo — kaže — kako će se sada, poslije sastanka, razviti prilike, jer je srpsko-hr- vatska koalicija sve svoje nade položila u Paši Zamislite samo što nam je otkrio taj frankovački _ organ! Ministar Pašić bio je kod ministra Bet- clitolda da govori za hrv-srp. kolicija ! 1 neke se novine ozbiljno ljute na ovu furtimašku ,ar- gusijadu“. Zar nije ovo mnogo prikladniji pred- met za smijanje ?! Kratke vijesti — Srpska vojska u glavnom je ugušila arnautski — Kralj Petar je potpisno ukas o uvođenju ratnog stanja u novim — Aruauti se još koprcaju u Sandžaku. — Vijesti o upadu Bugara u Kočane, Pehčevo i Ca- revo selo izmi su. — Za prekjuče sazvana je prva sjednica Narodne Skupštine. — Ministar Pašić je zamolio srpsku štampu da bude umjerenija u pisanju protiv Austrije, jer da bi to u ovim vremenima moglo biti od štete. — Grad Nome, na poluotoku Aljaski, uništila je oluja. — Bugarski kralj Ferdinand ići će 'skoro u posjete ruskome caru, — Pronose se glasovi, da je neki srijemski svećenik vidio u Trstu patrijarha Lukijana, koji je pred nekoliko vremena nestao i bio proglašen mrtvim. — Neki listovi donose, da su pozvani pod oružje talijanski pričuvnici. — Raznosi se vijest, da će Engleška, u sporazumu sa ostalim velikim silama okupirati Arbaniju. — U Arbaniji vlada anarhija; svak radi što gaje volja. — U Skadru je nesloga među admiralima. — [sa Boljetinac leži na umoru. Dopao je srpskih — U Sofiji se održavalo krunsko vijeće vrhu današ- njeg položaja i kritičnog stanja Bugarske, — Danev je opet počeo izdavati svoj organ, koji je bio prestao izlaziti njegovim A — Počela je izmjena bugarskih i turskih zarobljenika. — Grčka odlučno traži, da se pregovori s Turskom ili svrše ili prekinu. Neće odugovlačenja. — U Turskoj je veliko huckanje na rat, — Misli se da će turska vojska krenuti na Solun. — Pašić je još uvijek optimista prema razvijanju doga- đaja na Balkanu. — Kralj Petar neće u Beč; sva je prilika da će poći prijestolonasljednik Aleksandar. — Meštrović je dovršio model Kosovskog Hrama. — Došlo je do užeg zbliženja između Francuske i Španije. .— Varaždinsko gradsko pozorište proslavilo je svoju četrdesetgodišnjicu. — Na Rijeci je bačena bomba na guvernerovu palaču. — Nakladna, sa auktorskim pravom knjižara, zabra- nila je da se u Trstu Madame Butterfly pjeva na slove- načkom jeziku. Kulturni škandal! — Odliičeno je da zagrebačko zemaljsko kazalište ide na gostovanje u Ljubljanu. — Umro je zastupnik Dr. Banjavčić. — U Hrvatskoj predstoje promjene. — Na Sušaku su izvršena nekolika apšenja đaka, radi ,,veleizdaje“. — Dalmatinski namjesnik grof Attems otputovao je s ,Barunom Brackom“ prema Arbaniji! — Stadler namjerava otputovati u Rim da se ,po- tuži“ papi. — U Besarabiji se pojavila kolera. — U Kitaju je izabran novi predsjednik republike. Domaće vijesti Pažnja veterinarima. Obraća se pažnja vete- rinarima koji bi htjeli stupiti u službu u Srbiji, da je Kralj. Srpsko Ministarstvo Narodne Pri- vrede raspisalo pod 26. septembrom o. g. po nov. kal P. N.o 8952 stečaj za osam okražnih veteri- nara koji mogu biti i strani podanici, samo treba da znaju srpski ili koji slavenski jezik. Uslovi su za prijem da je molilac diplomisani veterinar, što dokazuje diplomom u ovjerenome prepisu, da je zdrav — dokaz ljekarsko uvjerenje i uvjere- nje o dosadašnjem zanimanju. Strani. podanici primaju se kao kontraktualni pod običnim uslovima za strance. Plata je sada u početku godišnja 1500 dinara (£8.) i dodatak 480 dinara. Pored ovoga okružni veterinari imaju pravo na privatna praksu i prema propisanoj taksi naplatu za pregled trgovačke stoke i za pregled stoke za klanje i mesa na općinskim klaonicama u mjestu službovanja. Rok prijavi je do 28. Oktobra o. god. po nov. Molbu sa doku- mentima treba slati na adresu: Kralj. Srpsko Ministarstvo Privrede — Beograd. imenovanja u Hrvatskoj. Nagađanja o akci- jama za riješenje krize. Bečka ,Neue Fr. Presse“ osvećuć se na riješenje hrvatske krize piše, da će višć hrvatskih političara svih unionističkih pravaca dobiti pozive da dođu u Budimpeštu, i da ministra predsjedniku Tiszi razluže svoje na- zore o položaju u Hrvatskoj. Ove konferencije imale bi da budu na izričitu želju komesara Skerlecza. — Na ovo osječka ,Narodna Obrana“ dodaje ovako : Mi bismo samo preporučili svakome našemu političaru, koji k njemu pođe, da uza se ponese: nagodbeni zakon, zakon o odgovornosti hrvatsko vlade, zaključno račune, račune o investicijama, slika naših prometnih prilika, našu željezničku tarifu, statistiku našeg školstva, statistiku seljačkih dobara prodanih na dražbi i statistiku iseljivanja u Ameriku; a kao vrhovni princip da postavi, da se ideja unije ne propagira deđduktivnim, nego induktivnim putem. Talijanski šovinizam. U nedjelju je Slovensko Kazalište u Trstu imalo dati Puccinievu ,Ma- dame Butterfly“. Sve je bilo dobro naučeno i pripravljeno u najboljem redu. Kad najednom iznenada u subotu veče oko 7 sati stiže zabrana sa strane g. Sehmid;, zastupnika kuće Ricordi, kojoj je Puccini dao u zakup svoju operu, Zašto? Kvo zašto. Schmidl, pritisnut od strane tršćan- skih talijana, veli: prestavljajte gdje hoćete, kad jetko je naći u političkoj povijesti. da bi ovo imala da bude talij Slovenima — radi Hohenloheve prijatelj is Trsta usljed ovog šovinističkog koraka talijana, ovako nam piše: kao rade. Dalmatinci, ako ne popiju kavu u ,degli Specchi“ večeraju u ,Bonavije“, a prenoće u slovenska i slavenska svratišta. Jedna nepodopština na pučkoj školi u Kotoru. Pišu nam iz Kotora: Svrha je ovijem redcima, da upozore javnost na nepodobnost, koja se opetuje već nekoliko godina na veliku štetu na- šeg mladog naraštaja, a na sramotu odlučujućih faktora. U Kotoru opstoje dvije pučke škole; jedna je srpska konfesijonalna, a druga je po- krajinska. Ovom posljednjom upravlja ratnajući učitelj S. K., čovjek star i apsolutno nesposoban, da i na dalje pokriva takvo važno mjesto. Otrag više godina bio je imenovan ravnajućim učiteljem isključivo u svrhu, da mu se nekako osladi po- lazak u zasluženo stanje mira. Ne ću da ističem važnost obuke u pučkoj školi po daljnji razvoj svakoga pojedinca, ali ću da istaknem njezinu važnost u gradovima, gdje jedan dio apsolvenata spremom osnovne škole ima da nastavi daljnje više nauke. a drugom dijelu ostaje to jedina obuka za cio život. Jasno je dakle da se na takva važnu mjesta, kao što su gradske škole, koje su od tolikog utjecaja na razvoj buduće inteligencije i ostalog građanstva, moraju postavljati spremne sile, pune volje, liu- bavi i znanja, a ne istrošene stare mediokritete, duševno impotentne i nemoćne volje, te bez osjećaja za svoje zvanje, već samo — za svoj interes. O sposobnostima g. S. K. danas ne ćemo da govorimo, spomenut ćemo samo to, da je stekao običajem pravo, da podučava samo u l. razred (1. 2. i 3. god.), jer da su mu dali slu čajno ove godine II. razr. (4. 5. i 6. god.) većina se roditelja spravljalo, da upišu svoju djecu u mjesnu srpsku školu. I ako ima već davno pravo (ulazi u 39. god. službovanja), da pođe u pen- siju, ne će da ostavi to mjesto iz lakomosti za paušalom i stanom, koji mu kao ravnajućem učitelju pripadaju. A ma mi pitamo: Je li kotarska pučka škola ustanovljena, da posluži lakomosti i komoditetu istrošenog i ne moćuog čovjeka, ili ima i ona svoju uzvišenu zadaću, da vaspitava i ma život spravlja maše najmlađe pokoljenje, našu buduću inteligenciju, naše buduće građanstvo ? Ako je ono prvo, tad neka znade g. S. K. i njegovi protektori, da se i pašalucima može stati na kraj; a ako je ono drugo, tad je skrajno vrijeme. da g. S. K. pođe u zasluženo stanje mira i da se na dalje ne ugrožava budućnost naše djece. Za danas ovoliko, a ako ovo ne bude dosta odlučujućim čimbenicima, izići ćemo potankostima. Jedan u ime mnogih roditelja. Dubrovačke vijesti Dobro došli! Sutra se u našem gradu održava prvi slet srpske primorske sokolske župe. Osim bratskih nam srpskih sokolova, sutra će se u ovom starodrevnom gradu naći na okupu i naša hrvatska sokolska društva. Prisustvovaće Gundulićeva, Hrvojina i druge župe, a doči će braće iz Bosne i Hercegovine. Zdravo sokolovi! Zdravo mila braćo! Mi vas najsrdačnije pozdravlja- mo, gledajući vas na okupu, brata uz brata, gdje nas veže jedna narodna so- kolska misao u jedno, Pozdravljamo vas sa srdačnom dobrodošlicom, želeći da ovaj sastanak bratskih sokolova još više združi i wjedini braću sa dva imena, ali je- dnoga srca, jedne duše, jedne misli, jedne krvi i jezika. Kad razvijete svoje barjake kroz ovaj stari i slavni grad, koji je uvijek wvijao narodnu zastavu jedinstva i počeo je raz- vijati još u početku 17-og vijeka, neka vas ne buni što su boje na njima zamje- njene, jer su to iste boje, isti barjak, je- dan barjak: hrvatsko-srpski barjak. Poklonite mu se sa dužnim poštovanjem, i u tom znaku krećite naprijed! ZDRAVO! Program svečanosti I. Srpskog Sokolskog Sleta Župe na primorja u Dubrovniku, 12. oktobra 1913. I, dio: (prije podne) 1. U 7 sati Dubrov. Građanska Muzika obilazi gradom svirajući na uranak. 2. Od 8-10 sati dočekivanje gostiju sa strane. 3. U 10%, sati svečana povorka kros grad.