Strana 2. Revizija srpsko-bugarskog ugovort Nedavno izašla je nakladom knjižare S. B. Cvijanovića u Beogradu knjiga (ćirilskim pisme- nima) pod gornjim naslovom, u prevodu sa ruskog, od J. Taburna. Radi njezine osobite važnosti i radi teme, koju ona obrađuje, držim da j: po- trebna svaka reklama i da moramo posvetiti svaku pažnju tome pitanju, koje je ovdje veoma lijepim uspjehom u detalje razjašnjeno, zbog nesretnog šovinizma naše klerikalne štampe, koja hoće da se zove hrvatska. Naši klerikalci osobito, uz njih Obzor“ odjednom postadoše bugarofili, sa osobitom osebinom, jer je to htjela reakcija, jer je trebalo ovamo što je moguće više ugušiti prirodne naše simpatije prama bratskoj Srbiji. Radi naše javnosti, dok su Hrvatska Kruna, Hrv. Dnevnik, Hrvatska i ostale novine svakako htjele da nekako imaju pravo, potrebno je iznijeti što iscrpnije i jasnije sve, da se uspjehom dokaže našim crno-žutima da njihovi napadaji na Srbiju radi tobožnjeg izdajstva, kada je tražila reviziju ugovora, potječu ne iz uvjerenja nego jer je to tražio reakcionarski kurs. Smiješno je, kada nekakvi klerikali, koji bi se htjeli zvati Hrvatima, hoće da Srbiju osude zbog neslavenstva, oni koji su najmanje Slaveni i Jugoslaveni, sa svojim radom pod krinkom hrvatstva, nju: Srbiju, koja je više nego iko do sada vidno i najočitije, krvlju a ne frazama, po- kazala svoje slavenstvo i jugoslavenstvo, kada su to i oni u Beču lijepo uvidjeli i nije uzalud Sr- bija dobila pridjevak ,pijemont jugoslavenstva“. Njezine žrtve pruženom pomoći Jedrenima i Skadru, njezino mučeništvo u svim ovim krizama. kada predstavnici germanstva angažuju sve mo- guće da je utuku. Dokazije sve to, da je Bu- garska ona koju štiti Austrija i koja predvodi Arnaute u sadanjim zvjerstvima, a da Srbija nije ono što je Bugarska. Svako može da shvati što znače sve zaprijeke, koje su se vješto stvarale i stvaraju Srbiji, te da sigurno nijesu bile zato, jer je Srbija neslavenska, Ne ostaje dakle, nego da bi bila Srbija neslavenska ili bolje nebugar- ska u pitanju ugovora. Imamo ovu knjigu pok. J. Taburna, u kojoj možemo naći sve razloženo do sitnice, a siguran sam, da nijedan Jugoslaven, koji osjeća, ne će svršiti knjigu, bez da se pot- puno ne uvjeri o pravima Srbije a o neslavenstvu i izdajstvu Bugarske, osim ako je kakav klerikalac, kojemu je u principu da ispovijeda antisrpstvo i antislavenstvo pod firmom hrvatstva. Među ret- cima, nejasno tobože, Hrvatska Kruna u broju od pretprošle subote veseli se ustanku Arnauta, jer će se dogoditi Srbiji kao Bugarskoj od Turaka, dok da je ona, Srbija, sklapala ugovore (dakle neslavenski) sa Grčkom i Rumunjskom protiv, razumije se, slavenske Bugarske. Moramo da pot- puno raskrinkemo ovaj sistematsko lažljivi hrvat- ski patriotizam naših fartimaša. Ponosim se, da mogu da uvjerim gospodu oko tih redakcija, da se uzalud nadaju uspjesima Arnauta, jer se ne može skršiti ono, što je prirodno jako, a tih Arnauta i njihovih prijatelja nestaće brzo, brzo. Napisao sam ovo nekoliko riječi, jer je nužno da se što brže raskrinkaju svi bugarski patriote bečko-peštanskih kancelarija. Sve maše novine treba da preštampaju cijela ovu knjigu. Knjiga se dobija u Splitu kod knjižare Morpurga. Cijena 60 helera. M. Bartulica. Domaće vijesti Savez dalm. učit. društava“. Presjednik ,,Sa- veza dalmatinskih učiteljskih društava u Spljetu Vi, Radica poziva g.g. odbornike ,Saveza“ na sjednicu za 1. novembra o. g. u 1l. sati pr. pod. u prostorijama puč. muš. škole u Velomvarošu u Spljetu. Poslovni je red: 1. Konstituisanje odbora u smislu $. 16. pravila. 2. Izbor tajnika blagajnika u smislu &. 16. pravila. 3. Sastavljenje i odre- đenje pravila za ,, Dalmatinsku učiteljsku zajmovnu pripomoćnu i pošmrtnu zadrugu“. te odluka o njezinom ustanovljenju. 4. Sastavljenje nacrta za- konske osnove o mirovini udovica i siročadi puč- kih i građanskih ačitelja i siročadi učiteljica. 5. Sastavlienje prijedloga o preinaci zakona, koji privremeno i uč. snagama, pa bile i sa ispitom ja, ne dava pravo na miro- vina, & po tom ni njihovim udovicama ni siročadi. 6. Konačno određenje o staličkom organu. 7. Sastavljenje i određenje jedinstvenog pravilnika za sva učitelj. društva u Dalmaciii. 7. Kventualia. Međunarodna fotografička izložba u Zagrebu 1013. Hrvatsko draštvo umjetnosti priređuje u studenom i umjetnosti, prijavnice, 4 obznane i potanji uvjeti. Pohvalao. Prigodom smrti gospođe Marine ud. Vragolov priložili su Javnoj dobrotvornosti u Cavtata po K 10 slijedeća gg.: Bogišić-Pohi Marija, obitelj Gjura Bijelić, Malvina i Ivo Račić, Pavle ud. pl. Bogdan. Povjerenstvo zahvaljuje. »CORVBNA HRVATSKA“. Pišu nam iz Osoblj Otvor škole). Dne UOe. e slanih oo 8 a molam šejecih ošo svečanost, koja je bi ei rigodom otvora nove škole u ovom ut naša vrata ta tako. | svečanosti. Službi božjoj i cijeloj za ee su gg. Neumayer kot. poglavar, naz. rinčić zatim gg. načelnici ili njihovi zamjenici spite: Kune, Janjine i Trpnja, te kot. liječnik . Ljubić, učitelj poljodjelstva Marčić i mnogi posti. ije sv. mise g. učitelj je poveo djecu u školu, gdje je župnik fa Pero Obaljen vio sta. voranu. Zatim je g. držao vor djeci, a poslije se je ispjevala himna. školskoj dvorani o zajednički objed koji neki mješćani. Preko objeda su držali govore gg. župnik Obuljen, o. fr. Paulin, poglavar, Vidić, Belin, čić i učitelj Radcš. U govorima se je zahvalilo e i saođjodina oji pi mer i i poma- ,, da se što prije igne žuđeni cilj mješćana, a nije se dakako zaboravi. ni ag. te se ie poslije jednog govora upilo K 31 za ,Dru- žbu sv. Ćirila i Motoda u Tetri“. Poslije podne i u mie a je obična seoska zabava ,, Ples“. utra dan počela je pouka na radost svih mješćana. Živjela reže o Kuna, dne 1. oktobra 1913. Jučer je gospa: Lujo u svečanoj odori za- stu političku Vlast pri otvoru nove pučke škole u Osobjavi, pa je našao za shodno za vrijeme obj drži politički agitatorski govor, spomenuv naime da naša Osobjava mora za novu stečevina biti zahvalna Grofu Attemsu koji je i inače vrlo zaslužan za napredak pokrajine, što da mu biva priznato od svakoga osim od njih nekoličine. __ Jasno je bilo svakome kamo je Gospar ciljao, biva na pozmati korak naših zastupnika. To je dobro shvatio općinski odaslanik koji mu ne osta- de dužan, već u svome govoru spomene posebne so maljekog Odbora te narodnog zastup- nika Dr. Gingrije oji su najvećma doprinijeli ž se ona škola otvorila. _ Ovakav odgovor , shvatili su svi prisutnici koji su ga burno odobrili kao što ga je odobrio isti Gospar Lajo, jer fini političar mora,da se u sličnim prigodama znade snaći. Ako su odozgo slične agitacije naređene, onda neka znadu da je za to najmanje podesan onaj kraj koji je u cijelom kotaru ljubljen i štovan .. onako kako onakovi zaslužuju. Trogir, 14. oktobra. (Mikula odgovara miikom). — Da samo li- beralne novine napadaju trogirskog komendatora Mikolausa i njegove uzčavlane ,pro forma“ pri- sjednike, javnost bi mogla donekle misliti da su to sve izmišljotine opozicije. Ali ne, nije! Dopisi oji otkrivaju raznovrsne iste i protuzakonite poslove, kao niti u Vrgorcu, doprli su i po kle- rikalnim novinama, n. pr. ,Riječke Novine“ i Hrvatska Kruna“, do njegovog »1Il Damata“, što se tiče onog napadaja o opć. tajnika ere i sve do Beča, naime do , Arbeiter Zeitung“, a vazda bez ikakvog ispravka od tata i njegovih na zahtjev ,,goridolaj“ prisjednika. nami je, držati se one : ,Chi tace con- ferma“ pošto smo tako lijepo iznijeli vanka vi- jesti u raznim nečuvenim i škandaloznim poja- vama općine Trogira. Tako si isto može i javnost stvoriti vjeran sud, pošto smo prikazali sve momente, u kojima se zrcali njihov Tomo. Elementi sa koji podu- pire svoga ,barbu bianca“ i bijedni slabići (opć. prisj.) protiv njemu, kad ga nema na općini, a netom e na vratima, rukuju se i s Iravom : toe giorno signor podesta, buon giorno“, po- vljaju. ova gospoda ovako se podnašaju, a hoće da vode glavnu ulogu: ističu se buče uvjek o velikom njihovom slavenstva, o kojem im mi ne smijemo vjerovati, buduć sa onakovim šefom, ne wogu biti drugo nego ko što je on! Za to, u ime svega toga: da živu plemeniti i svjestni Mikulin branitelji i da u buduće ustraju za nj, samo neka muče kako njihov Mikula. Hm ! Opozicionalac. Kratke vijesti — Misli se, da će arbanaški knez biti imenovan kroz mjesec dana. — Srbija namjerava osnovati vojničku granicu prema Arbaniji i Bugarskoj. — Na godišujicu rata, 8, ov, mj. ernogorsko-turskog Glas piše: ,Neophodno nam je potreban toliko željeni i krvlju izvojevani mir. Eru muka slavno svršismo i našu ide sad u susret sjajnijoj budućnosti“. — U Kraljevu, u Srbiji, podignuće se fabrika topova. — U Srbiju je otišao nar, zastupnik na bečkom par- lamentu Dr. Ante Tresić Pavičić. U pozorištu u Beogradu čitaće svoje Qsvećeno Kosovo. — Enverbeg je opasno obolio. — Esad-paša hoće da premjesti arbanašku prijesto- nicu u Elbasan. — Prestala je ljekarska pratnja ma liniji Beograd- radi kolere. Zemun, — U Bitolju je proglašeno opsadno stanje, Zatvoreno nekoliko Arbanasa i Bugara urotnika. Pronose se glasovi, da će Stadler, sporazumom Beča, Rima i otići iz Bosne, — ,Sigurni neprijatelji nepouzdani prijatelji: tim mo- žemo prilično tačno označiti naše odnose prema balkan- skim državama“, (Zeit). — Na naknadnim izborima za bosanski sabor kao da će doći do nekog sporazuma između ,,Narodove“ i Koči- ćeve grupe. — I u Bosni i Hercegovini se budi napredni omla- Srpsko- hrvatska nacionalna omladina već nauta, Crnogorske čete prebaciše ih preko granice. -- Kralj Petar otvorio je Narodnu Skupštinu prije- stonom besjedom. — Rimske vijesti kažu, da je Italija učinila u Beo- gradu ozbiljne korake radi tobožnjih masakra u Arbaniji. Trebali su ih valjda izljubiti i izgrliti !! — U Bugarskoj je dignuta cenzura. Novine počinju razjašnjavati, ko je kriv pustolovinama, — Turska je objavila Grčkoj demobilizaciju vojske, Grčka ne vjeruje, pa hoće da bude u opreznosti. — Upad bugarskih četa u Srbiju odgođen je, jer nije uspio arbanaški ustanak — Bugarske novine počinju da bacaju krivicu na kralja Ferdinanda, radi neuspjeha. — Raspletaj hrvatske krize opet se zapleo, — Pok. zastupnik Dr. I. Banjavčić oporučno je osta- vio 100,000 K Matici Hrvatskoj, a 100.000 K Dražbi Ći- rila i Metoda. — U Zagrebu će izići potpuno izdanje Vojnovićeve Smrti Majke Jugovića. — Riječke Novine sistematski pišu u pravcu da siju nepovjerenje između Hrvata i Srba, Kapućinska rabota ! — U Trstu, prilikom proslave 100-godišnjice Maestra Verdi, došlo je do velikih iredentističkih demostracija na ulici. Pjevala se Va pensiero.... Nekoliko ih je uhapšenih. — General Potiorek otputovao je u Beč da izvijesti o političkom stanju u Bosni. — Veliki parobrod Volturno izgorio je nasred mora. Poginulo je do 200 ljudi, većinom iseljenika. — Prokopan je veliki panamski kanal. Tihi Ocean spojen je sa Atlantskim. Još se moraju odnijeti ruševine i izvesti dalje dinamitske eksplozije, pa će lađe tek onda početi ploviti konalom U Beograd je doveden jedan dio ranjenika s arbana- ške granice. Dočekani su svečano. — Dr. Kramarž opet je izabran predsjednikom mla- dočeske stranke. — Tribuna donosi, da se vode pregovori sa Bečom i Petrogradom da Srbija zaposjedne neke strategičke tačke u Arbaniji dok se uspostavi potpun mir, — Samowuprava donosi da je vlada naredila, neka se obustavi dalje prodiranje srpske vojske u Arbaniju, — U slučaju da se crnogorske čete ne bi mogle do- voljno oduprijeti ponovnim arnautskim napadanjima, srp- ska će im vojska poći u pomoć, — Nova Srbija pretresa rješavanje agrarnog pitanja u novoosvojenim oslobođenim zemljama. — Do malo će započeti trgovinski pregovori između Austrije i Srbije. — Jučer se navršila godina dana, da je hrabra srp- ska vojska prešla granicu, i zatim u malo dana kao vihor preletjela Starom Srbijom i Maćedonijom, uništivši turske armije. — Pogibao rata između Grčke i Turske sve više i više iščezava. — U Francuskoj se jedan zastupnik protivi srpskome zajmu. (Zadnje) — Pjesnik g. Milan Begović imenovan je upravite- ljem srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. — U Spljetu hrvatsko građanstvo bojkotuje talijan- sku pozorišnu družinu koja gostuje u općinskom pozorištu. To je odgovor na zadnji kulturni škandal u Trstu. — U Beču je velika zabrinutost zbog najnovijih komplikacija u Arbaniji. — Austrija protestira da Srbija zauzme i zadrži neke tačke u Arbaniji. Italija i Njemačka do sada je ne podu- iru. ' -— Srpska je vojska željna opet doći na more, ali da tamo i ostane, — Esad-paša se odbio od arbanaške vlade. Proglasio je Srednju Arbaniju nezavisnom, sa glavnim gradom Dra- čem. On je predsjednik nove vlade. — U Beču su zamišljeni radi Esad-pašina udara, Misli se da je Esad-paša u dogovoru sa Srbijom. — Šibenska je općina raspuštena. — Sprovod Dru Banjavčiću bio je veličanstven. — Dr. Tresić Pavičić bio je vrlo srdačno pričekan u Beogradu. Prirediće mu nekoliko banketa, — I prof, Dr. Masaryk ide u Beograd, — Srbija otvara u novim krajevima 17 gimnazija. — Princ Wid se je primio regenststva u Arbaniji. — Branislav Nušić imenovan je upraviteljem narod- nog pozorišta u Skoplju. — Isa Boljetinac stigao je bolestan u Skadar. — Srbija je otpustila studente koji uče na stranim univerzitetima, da idu na nauke. - jednikom Narodne Skupštine imenovan je Andro Nikolić, dosadašnji predsjednik. Dubrovačke vijesti Imendan. Danas je imendan našeg odličnog građanina gospara Laka marq. Bone. Slavi go- spara Luka pridružujemo i naša najiskrenija če- stitanja sa najljepšim željama. Na mnoga ljeta. — Kao svome predsjedniku, Dubrovačka Građanska Muzika izvršila je sinoć, u Gružu, u počast sve- čara, slijedeći program: 1. Brodil: Stari kagral, marš, 2. Ražić: Hrvatska ouvertura. 3. Lehar: Fautazija iz opere Eva. 4. Čižek : Vijenac srpskih pjesama. 5. Krostin: Frankopanka, marš. Sa sleta. Sarajevska Srpska Riječ donosi članak o sletu od prošle nedjelje, i ističe kako je to bila manifestacija srpsko hrvatskog sokolstva, te želi, da i u Bosni ta ideja jedinstva zahvati što prije što bolji korjen. Samo naprijed ! Položili ispite. Ovo dana položili su po- morske ispite pred naročitom komisijom i to g. Drago Leontić za kapetana, a g. Jendo Čižek i g. Mato Krile za pomorske poručnike. Sva trojica , — G. Mirko Drobac s veoma im položio je ovo dana prvi državni ispit a dobrim uspjehom na gradačkoj universi. Promocija. Naš sugrađanin g. Antun Pe- rušina biće danas promoviran na čast doktora prava na gradačkoj univerzi. Broj 42. Zamjeramo. Slet od prošle nedjelje primio: je više pozdrava. Pošto sokolstvo nije stvar stra- načka, to smo slobodni učiniti jednu zamjerku nekim narodnim predstavnicima pa kojoj god stranci pripadali. Pitanje je opće nacionalno, pi- tanje sokolstva, a ne stranaka. Osim onih zastu- pnika koji su kao braća Sokolovi učestvovali u sletu, nijedan narodni zastupnik inski, ni hrvatski ni srpski, nije ni telegrafski pozdravio svečanost. Mi to doduše tumačimo samo tim, da sokolstvo kod nas nije još shvaćeno onako kako treba, da je ono još u zametku, ali ipak zamje- ramo narodnim zastupnicinima, jer bi se oni morali sjećati ovakih nacionalnih slavlja. Učinili /smo ovu zamjerku i ako je naš list hrvatske stranke; zamjerili smo zastupnicima i naše stranke, pa i onijem srpske, jer u pitanju sokolstva nema stranaka. Dubrovnik , napreduje“. . .. Lidove No- viny, česki dnevnik što izlazi u Brnu, donio je jedan članak, u kom među ostalim veli pisac, da su Česi nazad nekoliko godina putujući kroz Dal- imaciju lijepo mogli proći sa nekoliko hrvatskih rečenica, dok se sa njemačkim jezikom nijesu mogli oi najmanje pomoći, jer je onda u Dalma- ciji bio taj jezik nepoznat. Danas je kaže pisac toga članka sasvim drukčije. Nijemština se čuje na svakom koraku. Pisac se zatim pita, ko unaša njemački jezik u naše gradove? pa kaže: ,Glavno srestvo za širenje njemačkog jezika u Dalmaciji jeste vojska. Na primjer, Dubrovnik je pun voj- ništva dakle i oficira i radi njih se na sve strane nijemči; u kojem mu drago hotelu pruže vam njemačku — Speise kartu. Po dućanima, kod brijača i t. d. primaju vas sa ,bdiere“ ili ,mtak“ opaža se odmah, da dotični nije Nijemac. To je naravski jedino zato, da se gospodi oficirima udo- volji. Dapače ove godine počelo se i oglašivanjem izleta i zabava u njemačkom jeziku. Dakako, da će sada oženjeni oficiri i činovnici u Dubrovniku zahtijevati za svoju djecu njemačku školu, a vlada će im dragovoljno udovoljiti. S vremenom doći će i srednja škola i onda dalje. Odnarođenje po- čimalo je svagdje sa školom. Doduše do danas nema još straha pred germanizacijom, ali bude li se stvar razvijati kako je počela, bit će zlo!“ Ono što smo mi više puta pisali na ovome mijestu, to kaže i pisac citiranog članka, a to je, da se ne smije svakog stranca smatrati Nijemcem i u ime toga s njim govoriti njemački. Ovu smo manu naše čeljadi više puta pokudili, trsimo se ove predrasude i time ćemo već pomoći suzbijati germanizaciju. Kurs českoga jezika. Na mnogostrane upite, javlja nam »Ceski Besada“, da je dotični tečaj besplatan. Oni koji su se geć prijavili, i oni koji se hoće još, prijaviti neka se sastanu u ne- djelju 26. ov. mj. na 11'/, s. u prostorijama Českć Besede. Čitulja. Jučer u noći preminu dobra i čes- tita stara dubrovkinja Jele ud. Šarić rođ. Moretti u dubokoj starosti od 86 god. Sprovod pokojnice biće na 4 sata poslije podne. Ucviljenoj rodbini naše saučešće a pokojnici laka zemlja. O gradnji puta na Brgatu. Varava obećanja. ,Dubrovnik“ donosi: U jednom od prošl.h brojeva prenijeli smo iz spljetske Slobode dopis iz naše Župe, u kom je bilo govora o osni- vanju strjeljačkih društava sa strane domobr. kap. J. Matičevića. U dopisu se kaže, da je g. kape- tan, primamljivajući naše Župljane da pristupaju u ta nekakva strjeljačka društva, obećao im da će on sagraditi neki vrlo potrebni put na Brgatu, i to da će se on misliti i za troškove i sve. Pošto to ne odgovara istini, dužnost nam je upozoriti naše Župljane i svu javnost, da se tu radi samo o jednom smionom obećanju. Put, koji je obećao kap. Matičević, gradiće se, ali ne nikakvom nje- govom zaslugom, niti go on u to uopće ulazi. Pat će se sigurno graditi, i to zauzimanjem naše općine i kotarskog poglavara, koji se mnogo za- uzeo i podupro općinu u tom poslu. Zato neka niko ne vjeraje i ne misli, da je tu što uradio kap. Matičević. On se je samo pohvalio tuđim tradom i radom, i praznim, smionim obećanjem htio je da bude zaslužan tuđim djelom. Dubrovačko radničko društvo javlja svo- jim članovima, da nedjeljom 19-0g o. m. počinju domaće zabave. Početak u 8 ura na večer. Za što brojniji odaziv moli uprava. Prometni iskaz tramwaya. U mjesecu septembru naš je tramway prevalio put od 14.876 kilometara, prama 13.506 km lanjske godine. Kroz mjesec septembar preneseno je 69.559 osoba. Od 1. januara do konca septembra bilo je preneseno 547.650 osoba. Najnoviji rekord. Najveći prihod ga je imala Dubrovačka električna željeznica od kada je u prometu jest 12 oktobra — dan sleta Srpske Sokolske Župe na Primorju. Toga je dana posti- gnut najveći rekord tramwaya i tim padaju svi oni dosadašnji rekordi u danima Uskrsa i Sv. Vlaha. uredovni dobnik : za djelatne dane od 8 u jutro do 2 sata poslije podne; za slučajeve naravi određena je inspekcija i to : u djelatne dane