sve za Strana 2. vale svoje potrebe u ratu, moraju podnijeti zbog toga dvostruke štete: nabavljanje je vršeno spo- rije i skuplje, i to je neposredna šteta za finam- cije državne; druga je u opadanju imovne snage državljana, koje ne može ostati bez štetnih pos jedica po redovne prihode državne. Po što je izbjegla štetne posljedice od sistema rekvizicije, jer je, po sređenosti svojih financija, mogla da apeluje i na solidan kredit, Srbija da- nas ima da odgovori kreditnim obavezama, koje je morala primiti po potrebama rata, i postarati se da što prije uspostavi zdrav i pravilan red u svojim financijama, kao neizostavno potrebnu podlogu zdravom životu državnom. U tome je glavni osnov i uzrok ovome sadašnjem zajmu državnom. | Uz to je Srbija, zadobivanjem novih terito- rija državnih, u svojem vlastitom, dobro shvaće- nom interesu, dužna da se postara da, korisnim investicijama u novo zadobivenim krajevima, nji- hovu stanovništvu stvori pogodbe i pruži moguć- nost za što brže ekonomsko i kulturno razvijanje, kako bi se ono što prije uzdiglo na visinu duž- nosti, koje ga očokuju u novoj otadžbini. Za tu svrhu, Narodno Predstavništvo, bez svake sumnje, rado će prihvatiti žrtve koje se od njega traže, uvjereno da su to svete žrtve, pred kojima ne može biti kolebanja ... S obzirom na pouzdanu solventnost Srbije, na ekonomsku snagu koju je ona pokazala ne samo u ovome ratu, nego i u stalnom razvijanju i napredovanju njene trgovine i privrede, mogao bi se novome zajmu učiniti prigovor, da mu je emisioni kurs trebao da bude veći, Taj prigovor, među tim, mora otpasti kad se uzmu na um prilike, to jest skupoća novca na glavnim nov- čanim tržištima, i zategnutost političkih prilika u Evropi. S obzirom na te prilike, slobodno se može reći da je Srbiji, kod ovoga zajma, ukazana las- kava predusretljivost, jer su, i emisioni kurs no- vome zajmu, i interesna stopa, za nju povoljni. Postignuti politički uspjesi u mnogome sa tome doprinijeli, ali puni uticaj tih uspjeha ima tek da dođe, kada Srbija, i na putu svojega unutrašnjeg konsolidovanja, i ekonomskoga i kulturnoga pre- obražaja novo zadobivenih krajeva, pokaže onu istu čvrstinu i istrajnost, kojima je, u minulim ratovima, zadobila drage simpatije kulturnoga svijeta. Ako, dakle i na tome putu pokaže trezvenu dosljednost i čvrstinu, ona će tek imatl da bere plodove svojih napora i žrtava. Za današnje vrijeme i prilike, novi zajam ne samo da je dobar, nego i vrlo dobar. On je vjerno ogledalo povjerenja, koje kulturni svijet gaji prema Srbiji. On je, uz to, potreba o kojoj ne može biti sumnje. Za to i očekujemo da će ga Narodno Pred- stavništvo i usvojiti. * U skupšlinskoj sjednici pročitana su četiri nacrta za adresu kojom se ima da odgovori na Kraljevu prestonu besjedu. U odboru za izradu adrese nije moglo doći do sporazuma, te su tako izrađene četiri adrese: svaka politička grupa ima svoju adresu. — U adresi većine na prvom se mjestu odaje pošta sjenima palih junaka u pos- ljednim ratovima i onda priznanje svima ratni- cima. Zatim se iznose razlozi za pokretanje dru- goga rata protivu bugarske hegemonije. Borba se vodila u savezu sa Crnom Gorom i Grčkom, a u zajednici sa Rumunjskom, koja je ustala na od- branu balkanske ravnoteže. Iskrenim solidarnim radom zaključen je bukureški mir, ali onda kad je trebalo osjetiti blagodati mirnog života, došao je naročito pripremljen upad iz avtonomne Al benije. I ako je srpska vojska slomila napadače, red i mir na albanskoj granici još nijesu obezbijeđen za što će trebati naročite garancije. Za tim se odaje zahvalnost onim velikim silama koje su nas za vrijeme rata pomagale. Poslije toga u adresi se izjavljuje gotovost Narodne Skupštine da se izađe na susret svima predlozima vladinim o ure- đenju i upravi u novim krajevima. Odobriće se likvidaciju ratnog stanja i priteći u pomoć ratnicima votirajaći zakon o invalidima, Isto tako će Skupština s najvećom gotovošću potpomoći jačanje naše vojne snage. U nacrtu adrese samostalnih radikala naro- čito se ističe želja, da Srbija gaji što bolje od- nose sa svojim saveznicima. Veličanstveni planovi generala Savova Izjava đencrala Savova o planu. — Kriva je politika ! — Generalova ostavka. — Ruski glas o izjavi bugarskog generala. General Savov dao je jednom turskom žur- nalisti izjavu o svome veličanstvenome planu u borbi protiv Srba, i izložio je razloge slomu svo- jih planova. Na ta generalovu izjavu odgovara Novoje Vremja ovim člankom : Po objašnjenju generala Savova, on je imao divan plan za borbu sa Srbima (svaki general, koji je razbijen, razumije se, ima veleljepe pla- nove, o kojima naknadno vrlo mnogo priča). Taj plan bi goreral Savov ostvario, da ga njednim CRVBNA HRVATSKA“, potezom pera nije uništila politika“. Politika mi je pokvarila cio plan borbe; zato sam i dao ostavku“, Suština te rasplinute napomene zaključuje se, razumije se, u direktnom okrivljavanju Rusije. U mjesto ,politike“, u svakoj rečenici đeuerala Savova može se staviti riječ ,Rusije“: od te re- čenice ništa se ne gubi, nego se čak dobija u jasnosti. General Savov znači, izlazi zvanično sa sa tvrđenjem, da je Rusija smjela Bugare da po- voljno privede kraju i do pobjede — bratoubila- čki rat, otpočet protivu Srba. Mi ne bi govorili o apsurdnosti te verzije: da čak Rasija i nije: predložila Bugarima da obustave operacije, oni bi ipak zapali u nemogućnost da produže nas- tupanje na srpsku teritoriju, pošto su sva njihovu pozadinu bili zauzeli Rumuni. A poznato je, da se Rusija nije mješala u to da dejstvuje na Ru- mune: Rusija nije garantovala Bugarima neutra- Inost Rumunije. Na taj način, s političke tačke gledišta, general Savov govori nesumnjivo buda- laštine. I mi ne bi o tome ni govorili, da tome nije bila dodana rečenica: ,i zato sam ostavka“. Đ General Savov ne samo što kleveta Rusiju, nego se još stara da sebe predstavi žrtvom svoga protesta, koji se odreče karijere, da bi izrazio negodovanje na ,politiku“ (u gore označenom smislu). Tim povodom nalazimo za korisno da ovo primjetimo. Sada je već dokazano, da je rat protivu Srba otpočeo bez znanja i odgovornost bugarskog ministarstva: boj se vodio uzastopce dva dana, — i tek tada su ministri doznali, da je bugarska vojska otpočela nastupanje. Kakav značaj može imati ta činjenica? — Vrlo prost: general Savov sada javno označuje, da je on, izvodeći ,svoj plan“, otpočeo rat bez znanja mi- nistarstva: na generalu Savovu, znači, loži odgo- vornost za sve što se poslije dogodilo. Mi dobro razumijemo, da se bugarska vlada boji više svoga unutrašnjeg potresa, i da za sada još ne smije da reagira protiv generala Savova i da ga pod- vrgne onoj kazni koju on zaslužuje. Ali to ne mijenja opšti izgled stvari. Otadž- bina se može izdati ne samo bogazom sa bojnog polja, — nego i time, što će se otpočeti boj da bi se ugodilo svome nenasitom častoljublju, na suprot zapovjesti, koju su izdali odgovorni mi- nistri. Mi smo ubjeđeni, da , ostavka“ generala Sa- vova neće biti posljednji čin u drami njegovog života: i prema tome mislimo, da zli genije Bu- garske treba dobro da promisli o onome što go- vori. Treba biti prvo vrlo skroman. Iz Srbije U novoprisajedinjenim oslobođenim srpskim zemljama, srpska vlada radi sve moguće na po- dizanju i kulturnom unapređenju tih zemalja, koje punih pet vjekova bijahu zanemarene i za- puštene. Otvaraju se škole, samih gimnazija se- damnaest, i druge prosvjetne ustanove ; ventiliraju se sva pitanja o modernom uređenju gradova; prometna se sredstva umnožavaju i slično. Srbija kao moderna mlada država hoće i nastoji da svoje zemlje podigne na zavidan stepen blago- stanja i kulture. Nova carinarnica Ministar financija odlučio je da zatvori dosa- danju carinarnicu prema grčkoj granici u Popol žanju, a da novu carinarnicu ustanovi u Kenali- ju, blizu Bitolja. Telefonska centrala u Skoplju Prema sigurnim obavještenjima, još ovih dana pristupiće se radovima ma podizanju tele- fonske centrale n Skoplju. Za sada se još radi na planovima i ostalim pripremama. Dodaci U budžet Ministarstva Prosvjete stavljena je suma za dodatke profesorima, koji će biti »sa službom u novim granicama. Neženjeni nastavnici, imaće 30, a ženjeni 50 dinara na ime dodatka. Ali dodatak ženjenima raste i dalje prema broju djece. Na svako dijete dobija još po 10 dinara. Ovaj način je vrlo umjesan iz više razloga. Filijala banke u Bitolju Ovih dana Francusko-Srpska bunka otvara svoju filjalu u Bitolju. straža Na mjesto dosadašnjih financijskih stražara, koji su bili pod Ministarstvom financija ustano- viće se naročita ična straža. Ona će imati 4000 vojnika, od kojih će pet četa biti raspolo- loženo na starim granicama Srbije, a ostali će biti rasmješteni duž novih granica prema Grčkoj, Bugarskoj i Albaniji. Građanska doputacija iz Tetova Iz Tetova je stigla u Beograd deputacija najuglednijih građana sa predsjednikom općine g. Vasom Bogojevićem. Građani Tetovaki prisu- stvovali su sjednici Narodne Skupštine. Povodom navršene godišnjice od ulaska srp- ske vojske u Prištinu i osvećenja drevnog Ko- sova građani grada Prištine uputili su telegrafsku čestitku Narodnoj Skupštini. Pozorište u Bitolju U sporazumu sa Upravom Narodnog Pozo- rišta g. Lazić upravnik putujućeg Pozorišta i 'Toša Jovanović otićiće sa svojom trupom u Bi- tolj, gdje će davati predstave šest mjeseci, a možda će tamo i stalno ostati. Rumunska osnovna škola Na molbu predsjednika skopljanske rumunske općine, da raumunska osnovna škola otpočne rad, — g. Ministar Prosvjete u načelu je odobrio da se može otvoriti škola za rumunsku djecu. Ali da bi se uvjerio da li su ispunjeni zakonski us- lovi, koji se traže za otvaranje osnovnih škola u opće, g. Ministar se obratio sudu općine sko- pljanske da mu pošalje slijedeći izvještaj : 1) ure- đenje škole, nastavni plan i programi, koji je nastavni jezik za sve predmete; 2) koliko ima nastavnika, koji su, i njihove kvalifikacije; 3) gdje će biti školska zgrada i kakvi su higijenski uslovi zgruđe; 4) broj učenika; 5) maternji jezik učenika i čiji su podanici; i 6) kako se škola izdržava, koliki je budžet i troškovi. Odluka okružnog valjevskog odbora Okružni valjevski odbor odlučio je da u svoju praktičnu poljoprivrednu školu u Valjevu primi 11 pitomaca iz novih krajeva, koje će ministarstvo narodne privrede školovati o državnom trošku. Sa ovih jedanaest pitomaca valjevskog okružnog odbora biće pedeset i jedan pitomac iz novih krajeva u poljoprivrednim školama. Kraj moratorijuma Pitanje o trajanju moratorijuma konačno je riješeno. Trajanje moratorijama za rokove po mje- ničnim obvezama biće do 15 decembra o g. Novi krediti . G. Ministar financija odobrio je kredit za podizanje karaula i drugih potrebnih zgrada na granici. Demobilizacija Na posljednoj ministarskoj sjednici, kako nas izvještava naš dopisnik, bilo je govora o de- mobilizaciji dviju divizija od onih koje su morale biti mobilisane zbog arnautskog upada u Srbiju. Za sada još nije definitivno riješeno o de- mobilizaciji, ali načelno su se saglasili svi mini- stri i naredba o demobilizaciji očekuje se najda- lje do 20. ov. mj. O danu objave demvbilizacije kao i o tome koje će divizije demobilisati, riješiće vlada na jednoj od prvih svojih sjednica. Članak ,,$Samouprave“ »Samouprava“ donosi u članku ,,Velike Sile i Albanija“ između ostalog i ovo: »Mi noćemo preticati događaje i govoriti o tegobama, na koje međunarodna kontrolna komi- sija mora nailaziti u izvođenju svojega preteškog zadatka, Naše mišljenje u tome pogledu dovoljnu je poznato. Srbija, pošto je učinila sve što su Velike Sile od nje tražile u pogledu Albanije, pa i ono što je od nje, a protivu njene bezbjed- nosti, tražila Austro-Ugarska, potpomognuta svo- jim saveznicima, — biće kadra da mirno sačeka dalji razvoj događaja, braneći se od svake opas- nosti po svojem najboljem znanju i umjenju. Ona je, bez svake sumnje u potpunom pravu, da od tvorca autonomne Albanije, Velikih Sila, traži garantije za mir i bezbjednost svojih drža- vljana u oblastima koje se graniče Albanijom, kao i pravednu naknadu za eventualne štete ste strane. Ona prema Albaniji ne može ostati Vo- gelfrei, i bez protesta i naknade trpjeti krvava nasilja albanskih razbojnika i pustolova. Ona još računa na prazno osjećanje kulturnoga svijeta, po kome je prava dužnost svake države da poš- tuje prava svojih susjeda...“ Domaće vijesti Sjednica glavnog odbora H. P. N. $. Glavni odbor Hrvatske Pučke Napredne Stranke imao je dne 26. oktobra svoju sjednicu u Spljetu. Na toj sjednici vladala je potpuna jednodušnost i svi su zaključci prihvaćeni jednoglasno. Zaključeno je provesti organizaciju stranke; osnovati zadrugu, koja će preuzeti vlasništvo stranačkih novina te tražiti, da se u nemogućnosti uveđenja općeg i jednakog prava glasa, uvedu što šire demokratske izborne reforme. Sjednica je zaključila, da H. P. N. S. pri predstojećim općinskim izborima u Ši- beniku ne smije kooperisati sa pravašima oko »Hrvatske Misli“, a ima nastaviti pregovore sa frakcijom oko ,Hrv. Riječi“ za zajedničko postu- panje u izbornoj borbi. Zaključak o kooperaciji stranaka glasi: Ne smatrajući shodnom foziju na- rodnih stranaka a Dalmaciji, a uviđajući potrebu složnoga njihova rada, povjerava se poslovnom odboru da uđe u pregovore sa Hrvatskom i sa Srpskom Narodnom strankom radi provedenja kooperacije i obrazovanja zajedničkog vrhovnog organa, u kojemu će sve tri stranke ravnopravno biti zastupane, Kooperacija bi imala obuhvatati sva ona pitanja narodne i pokrajinske politike, glede kojih se slažu programi stranaka, posebice rad za narodno ujedinjenje, suzbijanje klerikali- zma, obranu općinske autonomije, akciju za pri- vredno pridignuće zemlje osobito za željezničke spojeve Dalmacije, i akciju sa kulturno podizanje naroda. Broj %4. Boravak D.ra Tresića u Beogradu. O danim zastupnika D.ra 'Tresića-Pavičića provedenim u Beogradu, ,Narodni List“ donio je lijep dopis iz koga prenosimo nekolike retke: ,Kada je čitao ge »Hrvatskoj“, nastade urnebesno klicanje: ivjela Hrvatska! Živjeli Hrvati! Živio srpskohr- vatski narod! To je klicanje bilo tako frenetično, tako iskreno, da je i samim klicateljima izvabilo suze na oči. Srbi danas u Beogradu više ljube Hrvate nego Srbe. Lako li je predobiti taj dobri plemeniti i požrtvovni srpski narod za svaku ple- menitu stvar! Hrvati nijesu, osim nekih četnika, lijevali krv za otkup stare Srbije i Maćedonije, za obranu od Bugara. Dali su samo nešto milo- dara za ljekove ranjenicima i toplik riječi oduše- vljenja za junačku braću; ali to se Srbima čini tako mnogo, da bi oni danas umirali za Hrvate, taman kao što su umirali -za Kosovsku raju. Hr- vati su danas miljenici među Srbima, koji su svi prožeti osjećajem ljubavi i jedinstva. Sve beo- gradske novine bile su prošlih dana pune ,,srbo- hrvatstva“ i ,hrvatosrpstva“, i ništa se Srbima nije u Tresićevu pismu na Daneva toliko svidjelo, koliko onu stavka gdje kaže, da su Hrvati davali od svoje kuće, od svoje domovine, kada su svje- tovali Srbima, da dadu Bugarima, za volju mira, komad Maćedonije. Danas svi srpski-književni li-« stovi nazivlju naš jezik ,,srpskohrvatskim“, danas mali Srpčići uče u osnovnim školama latinicu, da mogu razumjeti što braća Hrvati pišu; danas i politički listovi, gdjegod mogu, ostentativno i sa nasladom ističu hrvatsko ime. Hrvati, dajte Srbima malo, samo malo iskrene ljubavi, a oni će vama dušu svoju! Hrvatska kriza. Riješenje se hrvatskog pita- nja neprestano oteže i nikako ne primiče kraju. Evo već sedam godina dana da traje abnormalno stanje u Hrvatskoj. Vladavina zloglasnog bana Raucha 1908, pa sve do Tomašića i komesara. Svi su imali isti plan: upokorenje Hrvatske, Bo- lest komesara Skerleca dobro je došla ministru predsjedniku Tiszi, jer je trebalo napustiti pro- gram potpune pacifikacije i upokorenja, a među- tim drugog izvedivog programa nije imao. Sker- lec je započeo pregovaranja sa hrvatskim politi- čarima, pa ih je nastavio Tisza, ali do riješenja se ne dolazi. Tiszi se ne žuri. Da se Tisza pos- tavi na ono stanovište, koje je jedino moguće i opravdano, kriza bi bila riješena. Dok se onima u Budimpešti ne žuri, dotle izgleda, da mjero- davni krugovi u Beču nastoje i žele da se kriza riješi. Berlinske novine već pišu o jugoslavenskoj krizi i savjetuju da se počne nova jugoslavenska politika. , Zeit“ donosi, da hrvatsko 4rttanje neće biti riješeno ove godine, jer da je na vidiku opet Khuenov režim, pa se usljed toga Tisza već ne os- jeća sigurnim. Dobar početak! Potpisano duštvo umoljava, u prvomredu sve liječnike, svećenike i učitelje dalma- tinske, te k tome i sve ostale dobromisleće građane, da bi izvoljeli, pa makar i malim novčanim prinosom, ili na koji drugi način (šiljanjem odnosnih bro- šira, tiskanica i t. d.), pomoći društvu da uzmo- gne što uspješnije raditi. Društvo zahvaljuje unaprijed dobročiniteljima, u ime onih, koji će biti spašeni. ,Društvo za suzbijanje alkoholizma u Imotskoj krajini.“ Opaska uredništva. Preporačujemo i s naše strane to- plo ovaj plemeniti pothvat, te se izjavljujemo spremni da primamo milodare u gore naznačenu svrhu, Dubrovačke vijesti Imenovanja. Viši kot. liječnik pri mjesnom Poglavarstvu g. dr. Marcel Wendzilovicz proma- knut je u VII. razr. čina drž. činovnika. Česti- tamo. — Naš sugrađanin g. Mato Knego, poštan- ski oficijal, imenovan je poštanskim nadoficijalom i premješten u Šibenik. Čestitamo i radujemo se promaknuću vrijednog g. Knega, a s druge strane žalimo što nam odlazi iz Dubrovnika. Ovdje je bio od svakoga cijenjen i poštovan, pa se vese- limo Šibeniku, jer u g. Knegu dobija vrlog i se vjesnog činovnika. Ispiti. Profesor ma mjesnoj gimnaziji, g. Vicko prof. Lipanović, položio je prošle sedmice u Beču glavni rigoroz s odlikom. Vrijedni prof. Lipanović nalazi se sada u Berlinu, gdje nasta- vlja = matematično nauke, Našemu prijatelju čestitamo. Naši sugrađani g. Antun Knego i Dr. Josip Dimović položili su s dobrim uspjehom nadopu- nitbeni ispit u Beču. Čestitamo. Stogodišnjica Verdi. Prošlog i ovog mje- seca slavila se je po svim većim gradovima KEv- rope stogodišnjica Verdi-eva rođenja. Italija na- stojala je da se bar donekle odaži velikom kom- positeru, te su prigodom maestrove godišnjice ot- kriti njegovi spomenici i lapide uz veliko sudje- lovanje službene i neslužbene Italije. Izvješćuju nas, da se je u našem gradu sastalo nekoliko go- spođica i gospode željom, da jednom lijepom mu- zikalnom večeri proslave stogodišnjicu auktora Falstafa. Milo nam je, da ćemo prigodom ovog kulturnog pomena čuti lijepog pjevanja i muzike. Program još nije ustanovljen, a sastojaće isklju- čivo od Verdievih kompozicija. Ovo muzikalno veče prirediće se u Bondinu teatru po svršetku sezone Pokrajinskog Kazališta.