Strana 2.

Sa sveučilišta zagrebačkog

Skupština nacijonalista — SEVEN SOM
jedinstva Hrvata, Srba i Slovenaca

Dneva 9. ov. mj. obdržavala se je na ovdje-
šnjem sveučilištu velika skupština nacijonalističke
omladine s obzirom na izbor u hrv. ak. potp.
društvo. U 10%, sati bijaše velika dvoruna br.

III. prepuna omladine, a posebna deputacija ode _

do rektora, koji odmah dođe. Predsjednikom skup-
štine bude izabran gosp. Gjuro Stipetz ape. prav-
nik, koji se zahvali omladini na toj počasti, poz-
dravi kolege, a navlastito magnifikusa rektora,
koji se je želji đaka odmah i odazvao. Zatim
pređe na program modernog nacijonalizma i kaže
po prilici ovako: Naš nacijonalizam pripovijeda
identifikaciju troplemenog naroda Hrvata, Srba,
Slovenaca,  deojak ujedinjenje, slijevanja ovih
južnoslavenskih plemena u rasu — u jednu naciju
- jedinstvenu po volji — jedinstvenu po težnji

u i za budućnost, Taj nacijonalizam
avjetuje borbenost, energičnost, akciju. Pošto na-
cija slobodna prepostavlja izgrađenog individua,
individua sposobna za žrtvu, to i borba će da
bude nepomirljiva, jer je to ujedao i borba za
opstanak, borba za biti i ne biti. Bez slobodnog
izgrađenog nac. individua, nema ni nac. društva,
a bez nac. društva nema ni nac. države, a bez
nac. države nema ni nac. kulture, to u prvom
redu moramo sebe da odgojimo da mislimo, osje-
ćamo, radimo nacijonalistički. ldemo dakle da
realiziramo našu pjesmu — pjesmu velikih naših
genija, našega Preradovića ,Od Crnoga do Jad-
ranskoga mora“ i našega Zmaj Jovana ,,Kad
s rajskih vrata ugleda slogu Srba i Hrvata“.
[demo da ujedinimo taj narod od kraljevskog
Skoplja do bijele Liubljane od Kotora i našeg
Dubrovika pa do Novoga Sada. Da to postignemo,
da nacijonaliziramo društvo, u prvom redu mo.
ramo da zagospodujemo universom t. j. đačkim
životom. Kao najjače društvo koje je do danas
representiralo omladinu, jeste hrv. akad, potp.
društvo. Najsvečanije protestira u ime sebe kao
i u ime cijele ak. nacijonalističke omladine na
denuncije sa strane pravaša, koji su u samom
svom proglasu napisali, da mi idemo zatim da
ovo postane , jedna srpska provincija“. Mi ne
idemo zatim ni da ova zemlja postane srpska pro-
vincija, a niti da ostane hrvatska zarobljena pro-
vincija, već idemo da provedemo u konsekvence
program narodnog potpunog jedinstva.

Svršiva svoj govor riječima: Omladino, kako-
gođ izbori bili niti se preveć uzvisi niti preveć
poništi, već ravno — ti imaš svoj cili, ti moraš
k njemu — pa makar i preko lješeva. Burno
odobravanje dokonča predsjednikov govor. Na to
uzme kol. Krbek riječ i kaže, kako je steri odtor
hrv. ak. potp. društva — pošto su u većini bili
pravaši — radio sasvim pristrano, nemoralno i
gadno. Naprosto da su izbacili oko 100 glasova
pravoslavnih da su Srbi, a Židovi naši takođe da
nemaju pravo glasa jer da već imaju pravo glasa
u svome židovskom pot. društvu. Kako je to po-
sve krivo stanovište, pošto da ti pravoslavni ni-
jesužisključivo Srbi već i Hrvati, to su naši, to
su nacijonaliste, to su Srbohrvati. Oni imaju jed-
nako pravo glasa kao i mi hrvati. A pošto u $$
potp. društva stoji da svaki Hrvat ima pravo
glasa, to i svaki Židov, koji se priznaje i osjeća
Hrvatom, mora da imade pravo glasa. Pošto mi
naprosto nikakva prava nemamo i nijesmo zašti-
ćeni ni od rektora ni od ak. semata, to da odu-
stajemo od izbora u hrv. ak. potp. društvo. (odo-
bravanje).

Na to će da govori kol, Kijurina. Nama
pravoslavnima, koji smo nacijonaliste Hrvatosrp-
ski, nedaju pravo glasa — dobro —  ustegnimo
se i prizovimo se na sud maroda, da nam on
sudi, kao jedini pravi forum naš, kad nas je i
rektor i ak. senat potpuno ostavio nezaštićene,
pošto je neprave izvode pravaša sankcionirao.
(Odobravanje). Na to uzme riječ kol. Vujičić i
reče: da dođemo ipak onaj dan izbora svi na
universu te tu manifestiramo za ovu našu ideju,
a kao vidljivi dokaz tomu da položimo vijenac
slavnom Strosmajeru, kao osnivaču jugoslavenske
akademije, i dobrotvoru ove universe, ujedno kao
i protest, proti onijem, koji hoće da se prikažu
gospodarima ove zgrade. (odobravanje).

Pošto više nitko ne pita za riječ, predsjed-
nik stavlja ovaj predlog na glasovanje, na što ga
skupština jednoglasno prihvaća. Predsjednik pita,
da li će tkogod još govoriti; nitko se više ne
javlja, a tada će rektor magnificus prof. Lovrić,
da govori. Veseli ga, da omladina raspravlja, radi.
Oni, stari, ne mogu da na ovaj način da rade
kao i Vi mlađi, ali svih nas moli, da sačavamo
i nadalje čast universe, jer salus uni versale suprema
lex esto. Pošto je kol. Kijurina repliciro na iz-
vode rektora, te više nitko se mije prijavio za
riječ, to PR zatvara skupštinu, pozdrav-
lje svih, a osobito rektora magaifikusa, te stavlja
đacima na srce sve ono riječi što su čuli, jer da
ih čekaju brzo jaki i veliki činovi. 1 tako svrši
ova velika i impozantna skupština nacijonalističke
omladine — one omladine, koja je znala, da već
strada u Dalmaciji za ovu veliku ideju, te je istu
sa šala plavog Jadrana presadila i u ovu tužau
— beamtersku — zarobljenu Hrvatsku:

Đaro.

CRVENA HRVATSKA“,

Naša misao

Mladi mi je kremenjak odgovorio, da histo-
rijsko državno pravo izbjegavaju oni, koji ne mo-
gu da se nanj oslone jer ga nemaju.

Ja ne mislim baš tako, već da se na histo-
rijsko državno pravo pozivlju oni koji ga mogu
danas silom podržavati, a za slabe narode, da jedva
važi i današnje opstojeće državno pravo.

Što pak mladi kremenjak kaže, da danas
odlučuju ugovori i zakoni, vrlo se vara, a osim
toga izgleda da slabo pozna povijest i da je malo
upućen u današnje doba, gdje se grabom silom
nastoji učiniti svoga i svašta na zator i zakonu i
pravici.

Ta vidi li mladi kremenjak koliko vrijede
Hrvatima sva sankcionirana prava i zakletvom
potvrđena obećanja? Koliko važe, i kako se po-
štuju redovni londonski zaključci velikih sila?

Govoriti da danas odlučuju zakoni i ugovori,
znači zanjoriti, znači biti slijepac pri zdravim
očima.

'Teorisati pak o historijskom državnom pravu,
znači svoditi pitanje državno na jednu mrtvu
pravnu formu, a pošto nas interesira šira sadržina,
a ne mrtva forma i pošto smo mi slabi i maleni
narod, to sam zadnji put istakao, da se mi mo-
ramo zanimati općim narodnim srpskohrvatskim
pravom, koje je širih dimenzija od samog mrtvog
historijskog državnog prava i koje bi nama kao
jedna cjelina mogla puno više pomoći.

Osim svega toga zazirem od sredovječnih dr-
žavopravnih formacija, koje su se slabo obazirale
na narod i narodnost, već su bile većinom puka
autokratska privilegija pojedinaca, i stvorene su
ponajviše usljed mržnje pojedinih velikaških po-
rodica. :
Naši kraljevi, banovi, velmože i knezovi više
su puta došli do međusobnog trvenja i stvarali
važna državopravna područja, bez ikakva obzira
na nacijonalitet, dapače su dovađali i tuđine za
kraljeve kad se ne bi mogli međa sobom da slože.
Mi mislimo da državu sačinjavaju skupine ljudi,
ljadsko društvo, i da je ono pozvano da se orga-
nizuje i stvori državu a ne da postoji država koja
će stvarati narode.

Obazremo li se na naše historijsko državno
pravo, opazit ćemo da je tu postojala država
koja bi imala stvoriti narod, t. j. imao je biti
narod radi države a ne radi naroda.

Ako srpskohrvatski narod nije stvorio jedne
državne zajednice, tome nijesu krive različite na-
rodne težnje, već oni istaknuti bojovnici koji su
stojali pod raznim uplivima, i koji nijesu umjeli
i imali smisla za široko nacionalno državopravno
uređenje.

Ujedinjenu Italija i Njemačku, nije stvorilo
historijsko državno pravo, dapače je ovo bilo skroz
i skroz protivno, već probuđena svijest narodne
duše.

Temelj velikom ruskom carstvu, udarila je
gvozdeaa ruka Petra Velikoga, protiv svih histo-
rijskih državopravnih ruskih kneževina,

Veliki poljski narod, propao je pored svog
historijskog državnog prava, i nijedan misaoni
Poljak ne pozivlje se na to historijsko državno
pravo, već poljska narodna inteligencija ide za
tim da nacijonalno osvijesti i probudi široke slo-
jeve poljskog naroda, te da uslijed tog nacijonal-
nog probuđenja stvori svijestan poljski narod, koji
će pored toga što je danas u raznim državnim
sklopovima, nastojati stvoriti slobodnu poljsku dr-
žavu. Što mi ,mladi kremenjak“ ističe kako Srbi
i Crnogorci hoće da samostalno živu, mislim da
se i tu vara,

Nacijonalno probuđena i srpska i crnogorska
inteligencija zazire od toga, a dckaz su nam tome
razne zbivše se zavjere.

Krivica ovog njihovog podijeljenja ne leži u
raznim njihovim težnjama im, već dobrim
dijelom u narodnom nespoznavanju, i u spletkama
onih kojima ovakovo stanje koristi i koji hoće da
na isti način uspavaju u slatko sanjanje jedan
odio hrvatskog dijela srpsko-hrvatskog naroda,

Mladi kremenjak pita, zašto da ne živemo
mi Hrvati u težnji za samostalnim životom, dok
se ne uvjerimo da i Srbi pošteno misle.

Ja sam još zadnji put ustao i proti srpskom
i hrvatskom historijskom državnom pravu, i kazao
da je oboje za nas nezgodno, jer ne involvira u
sebi čitavi srpskohrvatski narod i jer je partiku-
larističko, pa to eto i ovaj put ponavljam, a to je
i polazna tačka našeg nacijonalnog rada, a nipošto
ne nalazim opravdanim da mi imamo živjeti u
nadama separatističkim, jer nam ne stoji nasuprot
nikakvo nepošteno srpsko mišljenje.

Ja bih još odrešitije i opširnije odgovorio mla-
dom kremenjaku, ali se bojim da bi tada gruba
sudbina snašla moj trud, a mladi kremenjak nebi
mogao da ima pred očima jednu cjelinu, koju mu
na ovaj način pružam, pa ushtije li moći će me
razumjeti. R.

Konferencija hrvatsko-srpske koalicije s Tiszom.
— Konačni pregovori. — Raspis izbora. Uki-

 

Prije sastanka s Tiszom, Dr. Nikolić dugo je raz-

govarao s ministrom za Hrvatsku Pejačevićem.
Koafereaciji delegata koalicije s 'iszom prisu:
stvovali su ministar Pejačević i kr. komesar Sker-
lecz. Pregovori su trajali od 10 do 12 sati, a po
podne od 4—6. Konferencije će se prekinati, jer
se sastaju delegacije. Njemačke i madžarske no-
vine pišu, da će zadnja konferenca biti danas, a
to će biti odlučna i definitivna.

Po tome što je komesar Skerlecz dulje vre-
mena konferirao u Budimpešti s nekolicinom ve-
likih župana, stvaraju se kombinacije o dokinuću
komesarijata i raspisu novih izbora u najkraće
vrijeme.

O pregovorima hrvatskih političara veli ofi-
cijelni jedan komunike, da su se u toku konfe-
rencije, raspravljala viseća pitanja i da se je u-
stanovilo bitno približenje u nazorima.

Hrvatski delegati izjavili su se vrlo zadovolj-
nim o držanju, koje ministar predsjednik pokazuje
u hrvatskom pitanju. Hrvati su se osvjedočili, da
ugarska vlada želi ozbiljno da dogje do mira u
Hrvatskoj. Pozitivna utanačenja nijesu stvorena,
jer pitanja, o kojima se raspravlja, spadaju dje-
lomično pred ministarsko vijeće, a djelomično pred
hrvatsku autonomnu egsekutivu. ,Keletii Ertč-
sito“ piše, da su Hrvati izjavili, da se be-
zuvjetno obnova financijalne nagodbe u smislu
zakona mora provesti po ugarskom saboru i po
hrvatskom saboru. Vjerojatno je, da će se u skoro
vrieme dignuti komesarijat i razpisatl novi izbori
još u novembru, da se sabor može u decembru
sastati i financijalni zakon produljiti barem za
godinu dana. Na to će regnikolarne deputacije u-
rediti viseća prieporna pitanja,

Zagrebačke novine opširno pišu o konferen-
cama u Budimpeščti. ,, Hrvatski Pokret“ konstatuje,
da je ova konferencija imala prvi put karakter
pregovora. Pretresala su se na ikonferenci pitanja
o uspostavi ustava 1 provedenju izbora. Rezultat
konferenca — piše Pokret — može se ovako
označiti: Jedna i druga strana dobro su sada u-
poznale oba stanovišta. Obje su se strane zbližile
u megjusobnom upoznavanju. One znadu i za
konsekvencije, ako se sporazum do kraja ne pro-
vede.

Dalje veli ,Pokret“ u jednom brzojavu iz
Budimpešte, da je utisak konference taj da do
konačnog ugovora nije ni ovaj put došlo. Saop-
ćenje vlade, koje dopušta načelno zbliženje iz-
megju vlade i koalicije, stavlja dosta jasno u sum-
nju, da je postignut sporazum i u pitanju prak-
tične provedbe načelnog zbliženja. Očekuje se s
toga, da će se pregovori još nastaviti. Da li će
ih voditi grof Tisza ili barun Skerlecz, to je pi-
tanje, na koje se danas još ne može stalno od-
govoriti. -

Jedan madžarski list donosi članak o konfe-
rencama, pa kaže: Želja je ugarske vlade, da i
unionisti dobiju mandate u prihvatljivom broju.
Ali glede toga nije sklopljen pakt. Glede samih
gravamina nije se grof Tisza vezao. Hrvati traže
jedino, da se riješi željezničarska pragmatika prije,
nego li se biraju članovi sabora u zajednički sa-
bor. Konačni zaključci u hrvatskom pitanju stvorit
će se tek nakon izbora, kad bude ustrojena vla-
dina stranka.

U utorak je barun Skerlecz otputovao u Beč.
Neke bečke novine to dovode u savez s ukinućem
komesariata.

 

Iz Srbije

Slavlje u Bitolju
U srijedu je bila proslavljena u Bitolju sve-
čanost prve godišnjice oslobogjenja. Svečanosti su
bile velike. Stigla su izaslanstva i narod iz čitave
stare i nove Srbije. Vojna muzika iz Skoplja ta
kogje je prisustvovala svečanosti. Ona je dočekala
prijestolonasljednika, sa pratnjom. Bitoljske Op-
štinske Novine izišlo su toga dana u svečanom
ruhu, ispunjene prilozima i člancima iz svih naših
krajeva.
Rudno blago u Novoj Srbiji
Rudarsko odjeljenje ministarstva narodne pri-
vrede dobilo je izvještaj, da na Čupinom Brdu i
Retkim Bukvama ima silno rudno blago, Raudar-
sko odjeljenje stavilo je u zadatak rudarskoj ko-
misiji da detaljno ispita sve te rude i podnese
podroban izvještaj ministarstvu.

Sanitet u novim krajevima

U sanitetskom odjeljenju ministarstva ino-
stranih djela radi se na zakonskom projektu za
uređenje sanitetske službe u novim krajevima. O-
vim zakonom regulivaće se tačno odnos ljekara
prema državi i dužnosti ljekara. Tim zakonom će
tačno biti predviđeno ko može biti ljekar; dalje
u njemu će biti nabrojane sve sanitarne mjere za
suzbijanje zaraznih bolesti, a naročita će se pažnja
obratiti na čistoću domova, nadleštava i ulica,
kontrolu će primiti sreski lekari sa policajskim
vlastima. Ovaj zakon. predlog biće gotov za ne-
koliko dana i upućen Nar. Skupštini na rješavanje.

Poljoprivredna komisija

Poljoprivredna komisija koja je provela mje-
sec dana na svome putu po novim krajevima,
završila je svoj rad i sada radi na sređivanju po-
dataka, do kojih je došla na svome putovanju.

Broj 47.

Izvoz u Austro-Ugarsku

Kontingent izvoza zaklanih svinja za Austro-
Ugarsku iscrpljen je još u avgustu. Kontingent
je bio predviđen u 50.000 komada zaklanih svinja.
Od tada pa do danas izvezeno je u Austro-Ugar-
sku preko kontingenta, po opštoj carinskoj tarifi,
još 15.000 komada zaklanih svinja.

Kontingent zaklanih volova nije i neće biti
iscrpljen. Kontingent volova bio je predviđen u
15.000 komada. Dosad je izneseno svega oko
8.000 komada zaklanih volova. Do kraja ove go-
dine ziklaće se i izvesti najviše još oko 4—500
ovoga Prema tome kontingent izvoza volova za
vu godinu neće biti iscrpljen za 2—300 komada.

Oslobođenje od poreza

Ministar financija naredio je, preko ministar-
stva unutrašnjih djela, svima opštinskim sudovima
u Srbiji starih granica, da prikupe podatke o po-
stradalima od grada, kako bi i ovi mogli biti o-
slobođeni plaćanja poreza prije rasporeda poreza
za iduću godina.

Srpsko pristanište

Kako nam javljaju iz Beograda iz sigurnog
izvora, grčka vlada je, shvatajući zajedničku ko-
rist odnosa i jedne i druge zemlje, stavila srpskoj
vladi na raspoloženje jedan dio zemljišta u So-
lunskom pristaništu za podizanje Srpskog prista-
ništa, koje će biti slobodno i u odnosu prema
grčkoj eksteritorijalno.

Kako saznajemo vlada je odredila g. ministra
privrede D.r Velizara Jankovića, da kao njen de-
legat ode u Solun i da sa naročitom komisijom
ispita kakve bi zgrade trebalo podići, da bi se
ubrzao i olakšao trgovački saobraćaj sa Solunom.

Srpsko pristanište u Solunu učvrstiće još više
savezničke odnose, a grčka vlada je ovom predn-
sretljivošća prvo omogućila slobodan uvoz i na
zgodan način dala Srbiji izlaz na more, a sebi je
opet sačuvala svoje najveće pristanište, koje bi,
bez dobre trgovinske veze sa Srbijom potpuno
izgubilo svoju važnost i veličinu, i za nekoliko
godina Solun bi bio sveden na pristanište nižeg
reda.

Ali poslje ovoga pitanja trebalo bi odmah
preći na pitanje o željeznicama od srpske granice
do Soluna i njegovim riješenjem potpuno vezati
Solun sa Srbijom.

Srbija i Turska

Delegat za mirovne pregovore s Turskom,
Pavlović, konferisao je sa ministrom unutrašnjih
posala. Talat-begom. Pregovori lijepo napreduju.

 

Prikupljeno svega po malo

Vrgorac, 10 novembra.

Dne 2 ovoga mjeseca započela je vožnja
pošte i putnika sa automobilom iz Splita i obra-
tno iz Vrgorca u Split danomice, u Metković i
obratno iz Metkovića u Vrgorac tri puta na sed-
micu; dok se pregovori vode sa strane naše i
Bosansko-Hercegovačke vlade za uvođenje vožnje
automobila na području Hercegovačkom preko
Ljubuškoga za priključak na željezničku stanicu
u Čapljini, i dok se još ima da popravi put preko
Staze, na Rodićevoj cesti, priključak automobilom
iz Kozice k moru u Makarsku, za koju prugu
već je i koncesija data dosadanjem poduzetniku
koloslanice g. Pavlinoviću. Vrgorac je središte
već zavedene vožnje te će biti i one koja će se
proširiti na pomenute pruge; mjesto zdravo i
prema svome dosadanjem izoliranom saobraćaju
dosta napredno, dočim svakojakih crnih kleveta-
nja Vrgorac na svojim trudnim leđima trpi i nosi,
što mu poznati trgovci svetinj , morala i vjere
nametnuše.

Spojem vožnje automobila sa Hercegovinom,
promet će putnika silno ponarasti. Počam od
Metkovića, Čapljine, Ljubuškoga do Splita cijelom
ovom zagorskom prodolinom, klimatični odnošaji
jesu gotovo kao i oni uz more, zrak zdrav, nema
nigdje baruštnica, nigdje ni traga malarije, zbog
koje svak izbjegava Neretvom preko Metkovića
putovali k moru.

Gospodin Dešković je dakle na krivom putu
kad kaže da će vožnja automobila u području
krajine Vrgorske i Neretvanske, obzirom na broj
putnika, biti pasivna. 'To je on rekao našem na-
čelniku, i usljed te tobožnje pasivnosti, želio bi,
da ukine dnevnu vožnju Vrgorac Spljet i obratno.

Da se plašimo čije makinacije nema tomu
nikakva uzroka, buduć čvrsto uvjereni, da sve
ono što se daje drugim mjestima, moralo se dati
i Vrgorcu.

Ako je Vrgorac bio iznimka za gradnju
mjesue crkve, koja potla 50 godina obećavanja
i zavaravanja jedva nekako g. 1913. započela se
graditi, potla nego li je i ex zastupnik Vuković
za više izbornih perioda s njome pravio izbornu
reklamu, to faktično nedoživismo sa automobilima,
jer u doba zavedenja automobila imađasmo za-
stupnike patriotična i sveđer ozbiljna rada. Nji-

hovi suglasno s našim protestima, često su odje-

knoli i u Beču i u Zadru, proti nekim osobnim
protekcijama, dosle ubitačno djelovahu na
gospodarsko podignuće u