USORE oaso |ZLAZI SVAKE SUBOTE. zusuo CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDAŠ ZA DU- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGA NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE = ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :«; KATASTROFA Dubrovnik, 28 novemb1a. U Bugarskoj se raščiščava situacija. "Traži se krivce katastrofe. Jedan držav- nik svaljuje krivicu na drugoga, a, izgleda, najprvi i najglavniji vinovnik, sam je kralj Ferdinand, On se nalazi u Beču još od početka oktobra, a lako se može dogo diti, da se u Bugarsku više i ne povrati, Što je odlučilo bugarsku katastrofu ? Ko je vinovnik bugarske nesreće? Zaštb.: je došlo do bratoubilačkog rata, koji je po Bugarsku onako porazno svršio? — Danas je sve to jasno: Bugarska je okre- nula leđa Rusiji, a uhvatila se Austrije. Telegram ruskoga cara za arbitražu po- četak je kraja. Arbitraža ruskoga cara nije bila primljena, već je bila odlučno odbivena. Odbio ju je kralj Ferdinando, skupa sa austrofilskim državnicima Bu- garske. Što bi se bilo dogodilo, da je Bugarska primila rusku arbitražu, a što se dogodilo kad je onako lako odbila? Događaji odgovaraju. U prvom slučaju Bugarska bi bila znatno povećana, imala bi Drinopolje, Traciju, Dobrudžu i jedan veliki dio Maćedonije, i bila bi ostala u balkanskom savezu, kao najjači član, a kralj Ferdinando bio bi odista car, Silna i moćna osim prevelike, i ako dosta lažne, reputacije, bila bi stekla još većeg ugleda. A ovako? Ostala je znatno osakaćena, izgubila je Drinopolje, Maćedoniju i ostalo, istupila je iz balkanskog saveza, i teško nasjela, a kralj Ferdinando stoji pod Da- moklovim mačem. * Događaji se i dalje razvijaju. Ferdi- nando je u Beču, pred abdikacijom. Po- red toga što čeka svoju zasluženu suđ- binu, bacio je i grofa Berchtolda u grdnu nepriliku. Kako spasti svoga prijatelja i saveznika! U Bugarskoj vrije, ključa. Za- počeše izborne agitacije, a rusofilska stranka izgleda, da će uspjeti! Tim će Ferdinandu sigurno odzvoniti. Kralj se Ferdinando u Beču savjetuje o daljim koracima. U Beča ga toliko odvraćaju od abdikacije, da bečke novine unisono juče zatrubiše, da bugarski kralj i neće abdicirati, A narod bugarski? On je u iskušenju. on sada duboko razmišlja, do čega ga je dovela protuslavenska politika njegovog kralja. Narod bugarski će reći svoju riječ, o tome ne može biti ni truna sumnje! Ko da naslijedi Ferdinanda? — Naslijedi li ga Boris, moraće da sluša ru- sofile, pa grofu Berchtoldu eto opet ne- prilike. Razniješe se glasovi, da ni na- sljednika, Borisa, nema u Bugarskoj, i da se ne zna gdje je. .... * Pisali smo, u pretprošlom broju, kako je Pressa isticala, da za kralja Ferdinanda ne vrijedi ona latinska mudra riječ: kad si u nevolji, nećeš imati ni prijatelja. Be- čki list to potkrijepljivaše tim, što tvr- đaše, da je Austrija s grofom Berchtol- dom ipak ostala Ferdinandov dobar i vje- ran prijatelj. Ali, kad je bugarski kralj kazao, da se neće odreći prijestolja, ako mu Trojni Savez zagarantuje pomoć, koja garancija je suviše teška i skoro nemo- guća, onda je Pressa zadovoljna da taku vijest samo demantuje. U Bugarskoj se uređuju računi. Krivce katastrofe neminovno čeka zaslužena ka- zna, netom bugarski narod još jednom dobro protare oči i odagna blještilo sa trepavica, te kad se snađe na čistu i potpuno uvidi, kakvu mu jamu iskopaše neprijatelji, i survaše ga u nju. Bugarski narod, poslije prve katastrofe, nesumnjivo, neće dopustiti, da tu jamu, nanj, zatrpaju, i pokopaju ga. Južno Slavenstvo nada se opet vidjeti bugarski narod u svome kolu, jer, pono- vno ističemo, bugarski narod nije kriv katastrofi. Hrvatsko pitanje i češka štampa Od prošle sedmice netrpeljivo čeka sva naša javnost proglašenje ustava u Hrvatskoj. Po svim znacima, dogovorima, konferencama, putovanjima iz Pošte u Beč i obratio, audiencijama Skerleeza, odgovoru ministra predsjednika 'Tisze na interpelaciju o nenstavnom stanju u Banovini izgleda, da.u Hrvatskoj već zvone mrtvačko zvono komesariatu. Od god. 1906. nastojali su madžarski odlu- čujući faktori da unište hrvatskosrpsku koalicija, u pet godina obavili su se četiri puta saborski izbori. Komesariatom se postiglo protivno. Hrvat- skosrpska koalicija ojačala je. Uvidjelo se je, da se komesarijatom ne može dugo vladati. Sigurno su bile za to od odlučna. utjecaja prilike vanjske. Dosta je pročitati sirenske glasove bečke Presse, koja savjetuje, da se dio austro-ugarskih podanika, te su sa Srbima plemenski i jezično srodni učini zadovoljnim, slobodniu i gospodarski naprednim građanima ove države. Izgleda nevjerojatno, da se ove izreke nalaze tiskane u stupcima krivonosog bečkog lista. Ovo su lucida intervalla Presse, a mi ćemo ih primiti kao sirenske glasove, koji se obično puste u sta- novitim prilikama sa izvjesne strane, pa im ne vjerujemo i neće nas uspavati, već ćemo da bu- dno čekamo facta, coute que coute, kako je rekao u parlamenta naš zastupnik Biankini. Htjeli sino da upoznamo našu javnost s miš- ljenjem naše sjeverne braće, pa donosimo stoga u prevodu i izvacima članke odličnih českih listova o riješenju hrvatskog pitanja i skorom ustavu. Međutim dok ovo pišemo stižu nam zadnje vijesti, da će imenovanje bana i rašpis novih izbora biti objelodanjeno u nedjelju. Samostatniosi 22. studenoga (Organ državno-pravne-napredne stranke). Pod naslovom ,Sporazum između Ugarske i Hrvatske“ između ostaloga piše slijedeće : U pregovorima između Ugarske i kraljevine Hrvatske nastao je u zadnji čas neočekivani pre- okret. Skoro do jučer činilo se je, da je sporazum nemoguć uplivom Khuena, ali mirni uplivi Škr- leca na obje strane — i na Peštu i na koaliciju konačno je pobijedio. I koalicija je odjednom odu- stala od prijašnjeg stanovišta, po kojema nije htjela pristati na stvorenje većine sa osobama & tout prix unionističkim. Radi čega je koalicija od ovoga odustala — to je tajna; mogli su to biti obziri i na izvanjski položaj, sve se čini, radi okolnosti, što je Škrlec sklonio Peštu na veće po- puštanje u korist Hrvatske. 'Tako je danas ono, što je izgledalo nemoguće, skoro gotov čin. Sko- ro gotov, budući je ipak potrebito primati sve vijesti iz Pešte sa nekom opreznošću, pošto su više puta takove vijesti dobile iz Zagreba stadenu korekturu. Koalicija je sa svojom pripravnošću osigurala, te će banom biti imenovan mirni Škr- lee, dočim je kandidatura Khuenova, — na ko- jega Hrvati imaju dosta tužnih uspomena iz dva- desetgodišnjeg njegovog banovanja — skoro de- finitivno napuštena ...... Čech 22 studenoga (Organ katoličke stranke). Pod naslovom .Na- prijed započetim putem“ donosi slijedeće: Stanoviti savjetnik praškog zemaljskog suda govorio je: ,Samo pomoću interpelacija postigne se u Austriji posredovanje“, ali historičari, koji bilježe noviju povijest austrijsku, kažu: ,Sve re- forme u Austriji učinjene su poslije ratova, obično nesretnih“. Izgleda da se i sad povijest opetuje, Na Bal- kanu su slavenske države pobijedile Tursku, po- većale svoje zemljište a osobito Srbi i djelomično Rumunji, čiji sadašnji položaj ne može biti bez upliva na Srbe i Rumunje u Austriji. Koja razlika? U Ugarskoj podjarmljeni ma- džarskom vladom Srbi i Hrvati, u Srbiji narodna i kulturna sloboda! Bijahu osobito nezadovoljni Hrvati. Skoro 6 godina traje borba madžarsko-hrvatska. Jači Ma- džari nadvlađuju slabe Hrvate u interesu kruno sv. Stjepana, premda po ustavu i povijesti rav- nopravno je državno pravo ugarsko i hrvatsko. Madiari, koji Slovake 1ništije a Rumunje robovima stvoriše i sa Srbima svoj mir učiniše htijahu zemlje hrvatskog kraljevstva pretvoriti u pomadžarenu pokrajinu. Bijaše to ministar trgo- CRVENA HRVATSKA Dubrovnik, 29. novembra 1913. vine Košut, sin borioca za slobodu madžarsku, koji je uveo željezničku pragmatiku. Kad su se Hrvati branili opstrukcijom u ugarsko-hrvatskom saboru, i hrvatskom saboru u Zagrebu, počelo je vladanje bez proračuna, suspendirao se ustav a Cuvaj kao komesar vodio je okrutni režim. Došli su politički atentati, burne demostracije, veleiz- dajnički proces, u kojemu optuženim nije veleiz- daja bila dokazana premda su se falsificirali do- kumenti svakojako. Madžarska nadutost i nasilje: dovelo je vijerne, kralju i državi odane Hrvate do očaja. Međutim je slavno svršio balkanski rat, Sla- veni i ako nesložni ipak se ojačaše. Je li bilo moguć& 1 unaprijed progoniti Hrvate? Ne: viši interegi i obzir na čitavu državu to je zabranjivao, «Tako seje hoćeš, ne ćeš morao Tisza izmiriti sa Hrvatima radi uzroka izvanjske politike .-. . . Hrvati i njihovo pravo pobijediše. Izvanjske prilike prinukaše Madžare na popuštanje. Država će imati jedan narod manje nezadovoljan ! Pr&vo Lidu 22. studenoga (Glavni organ českoslavenske socijalno demo kratske radničke stranke) pod naslovom ,Pred ob- novom ustavnih prilika u Hrvatskoj“ piše: Glede riješenja krize može se reći, da je ova dugotrajna borba završila pobjedom Hrvata i kapitulacijom ugarske vlade — vlade Tiszine. Glavni uzrok borbe bijaše pragmatika, koja je išla za madžari- zacijom na željeznicama u Hrvatskoj. Sada ma- džarska vlada pristaje na ispuštenje onih para- grafa iz zakona, čim kapitulira. Madžarizirajući zakon sa ovom kapitulacijom također propada. Ni komesarijat nije bilo dostatno sredstvo proti neslomivoj volji naroda, koji brani svoje pravice. Hlas Naroda 22. studenoga (Konservativni češki organ). U opsežnom član- ku pod naslovom ,Posljednje priprave za obnovu ustava u Hrvatskoj“ završava članak ovako: Madžari ne oduzimlju Hrvatskoj njezinu sa- moupravu zajamčenu nagodbom iz 1868 god., ali nastoje, da bude što više na papiru i da zakrnji nemajući sredstava k svome razvitku. Bijeda je u Hrvatskoj najl epši pomoćnik ugarskoj supre- maciji te joj kao takova ima.i ostati. Za ovakovih prilika može se očekivati, da obnova financijalne nagodbe između Hrvatske i Ugarske ne će biti tako glatka i moguća kao prije. Ipak, da se očekivati, da će Madžari — htijući prijateljski odnošaj u istinu sa Hrvatskom i zadovoljstvo u trojednoj kraljevini — doći mu u susret u ovoj zgodi. Isti ovaj list u jedaom drugom članku pod naslovom Obnova ustavnih prilika u Hrvatskoj iz- nesavši čitavi historijat o željezničkoj pragmatici, članak završava ovim riječima? Dva su uzroka, zbog kojih je ugarska vlada pokazala ovog puta više popuštanja u riješenju hrvatskog pitanja. Prvo obziri prama vani, računajući ovdje i našu drža- vnu polovinu. Nezadovoljstvo Hrvata-Srba za vri- jeme vrenja na Balkanu, bijaše slabim oslonom austro-ugarskoj državi. Srdžba. zbog Cavajevog apsolutizma obuzela je i Jugoslavene u kraljevi- nama i zemljama zastupanim u carevinskom vi- jeću. Uvjerava se, da je ugarska vlada ovog puta omogućila obnovu ustavnih prilika u Hrvatskoj u glavnom stoga, da se o ovom pitanju ne go- vori u delegacijama. Drugim uzrokom zbog kojeg je grof Tisza došao u susret hrvatskim zastupni- cima je stalno taj, što svršetkom ove godine svr- šava vrijednost ugarsko-hrvatske financtjalne na- godbe, koja mora biti opet sklopljena. Nedavno se je govorilo, da ugarski sabor može sam odlu- čiti o obnovi novog odnošaja između Ugarske i Hrvatske te da nije za ovo potrebno pristajanje hrvatskog sabora. Ali u Pešti su sigurno dobro promislili, da bi ovakav postupak otrovao na ne- dogledno vrijeme budući odnošaj među Ugarskom i Hrvatskom, te se odlučiše prekinuti apsolutizam i ustavnim načinom urediti novu nagodbu sa Hr vatskom. Jugoslavenska politika u Beću Pišu nam iz Beča: Od više tjedana nalazi sena okupu austrijski parlamenat, a 18. o, m. (po novom) sastale su se i delegacije. Jugoslavenski nar. poslanici okorišćuju se u parlamentu pispravom o uvedenju upravne komi- sije u Českoj da prikažu, kako je austrijska po- litika protiustavna poimence prama Jugoslavenima, prama kojima se naprosto krši zakon i pravo, ako se radi o tome, da se sprečava njihov nacio- nalni razvitak ili pako da se jača njemačku hege- moniju. Veliku pažnju pobudili su navlastito go- vori nar. posl. Biankina, čije su snažne optužbe kulminirale u upitu, da li Austrija hoće da poe- tupa sa jugoslavenskim zemljama po onoj metodi, POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE PIROPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RA- ZMJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA Izdavatelj i odgovorni urednik: IVO ARSETE. Godina XXII. — Broj 48. NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA ali onda i sonim uspjehom“, kao svojedobno s Lombardijom ; govor nar, posl. Spinčića, kojemu je uspjelo pokazati na Istriju kako mogu da budu zapušteni jugoslavenski krajevi u pravnom, kul. turnom i gospodarskom pogledu, i izvodi pred- stavnika tršćanskih Slovenaca n. posl. Dr. Rybaša, koji je na njemačke pretnje, da će Njemačka doći da učini reda opazio, da se njemački računi neće više moći pisati na leđima Jugoslavena. Žalibože jugoslavenski nar. poslanici ne mogu da u austrijskom parlamentu dođu do prave vrijed- nosti, jer su rascjepkani i nesložni. Najjača grupa, slovensko-hrvatski klub, dra. pvrestrana sl 3-as klerikalna i njezin je vođa uvijek spreman da v služi vladi. Šušteršićevom pomoći. miali' vldčla da- nje. Žalibože podvrgoše se om vodstva. i tri inače vrlo uvažena i zaslužna hrvatska po- litičara Dr. Lagioja, prof. Spinčić, i prof. SA tarne organizacije nacionalnih zastupnika: 7 Dal- matinaca sačinjavaju posebna grupu, tri napredna slovenska zastupnika nisu uopće u nikakvom klubu. Obzirom na to, što su politička vremena postala vanredno važna za Jugoslavene, bilo bi neophodao nužno u interesu jugoslavenske stvari, da se svi oni jugoslav. nar. poslanici, koji prihvaćaju narodno jedinstvo, slože u jednom zajedni udruženju. To je tim toplija želja svih jugosl. nacijonalaih krugova u Austriji, što inače postoji opasnost, da dr. Šušteršić i njegovi ljudi pridrže potpuno i trajno u svojim rukama jugoslavensku politiku u austr. parlamentu. To bi značilo isto što ime- novati vladu vrhovnom voditeljicom jugoslavenske politike u Austriji. Jedan karakteristički primjer kako se kleri- kali pokazuju uvijek uslužnima vladi na račun nacijanalnih interesa jesu izbori za pojedine od- bore delegacije. U delegacijinom odboru za vanjske poslove, koji ima da tačno ispita i kritikoje Ber- chtoldov ekspoze, imadu Jugoslaveni dva man- data. U delegacijama imade ove godine 4 Jugo- slavena, među tima su tri ičevca. Ovi nisu htjeli ustupiti jedan mandat u odboru srp. zastu- pniku d.ru Baljaku, jer nisu htjeli, da jedan na- cijonalni Jugoslaven vrši kritiku na Bercholdovom ekspozeju. To se dakako dogodilo na izričitu želju vlade. Doduše ne može se priječiti delegatu d.ru Baljaku da u plenumu uzme riječ i tu izreče sud o ekspozeju, koje je kod svih nacijonalnih Jugoslavena pobudio veliku ogorčenost. Nacionalni jugosl. krugovi ističu osobito, da je grof Berchtold govorio neprijateljski i odiozno o Srbiji ne šte- deći čuvsta jugosl. pučanstva monarhije, što do- kazuje, da mjerodavni krugovi neće prijateljstva s pobjedničkom jugosl. kraljevinom. Taj utisak izrazuju otvoreno napredni listovi, dočim je ka- rakteristična šutnja klerikalnih organa: Ovogo- dišnje zasijedanje delegacija od osobitog je znače- nja za Jugoslavene. Mi ćemo se na to još osvrnuti. Sazonov u Berlinu (Tri citata) (Novoe Vremja) Rat Njemačke sa Rusijom je samo pitanje — od nekoliko godina. Rusija wa svojim ogromnim, slabo obrađivanim položajima zemlje nalikuje ,psu na sijenu“, koji i ako ne ždere sam sijeno, ipak ne dozvoljava da ga drugi neko odnese, = - Kulturni narodi imaju ne samo pravo ali i dužnost, da svladaju i brinu se za takove narode, koji u svojoj domovini ne ispunjavaju svoju daž- nost na korist sveljudskih interesa. U znaku ove ideje vodi se kolonijalna politika evropskih ve- lesila među šarenim narodima južnih i istočnih krajeva. Poslije šarenih naroda dođoše na red muslimanski narodi a sada će doći i narodi — slavenski. Rusija je prestavnik države organizirane od Nijemca proti njemačkim interesima. Njemački organizatori Rusije, podigavši rusku lukavu diplo- maciju, silnu rusku armadu i znamenite financije, nijesu znali pretvoriti rusku dušu. S toga se u Rusiji osjeća pomanjkanje one inoći, koja je glavnom osi savremenih država. Rusglja nema poštene ad- ministracije. Ovo mora Njemačka izrabiti i uprav — sada, da ne bude kasno, dok još nije ojačao u Rasiji porast narodnog osvjedočenja. Potrebno je pospješiti sa uništenjem Beslje, da vj Ca i njemački kapital teče u Rusiju bogatim potocima, noseći procvat Rusiji kao i svemu civilizovanom svijetu ... Austro-Ugarska je država u kojoj Nijemci sačinjaju mozak i krv a Slaveni grubu silu, koja se ne di uvijek uperiti proti Rusiji. Poljsko pruski pukovi ciljahu izvrsno godine 1886 u svoju poljeku braću na austrijskoj strani, bez obzira na to, da 3 €