USORE

 

oaso |ZLAZI SVAKE SUBOTE. zusuo

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDAŠ ZA DU-
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGA NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJFN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE
= ZA PO I ČETVRT GODINE RAZMJERNO. :«;

KATASTROFA

Dubrovnik, 28 novemb1a.

U Bugarskoj se raščiščava situacija.
"Traži se krivce katastrofe. Jedan držav-
nik svaljuje krivicu na drugoga, a, izgleda,
najprvi i najglavniji vinovnik, sam je kralj
Ferdinand, On se nalazi u Beču još od
početka oktobra, a lako se može dogo
diti, da se u Bugarsku više i ne povrati,

Što je odlučilo bugarsku katastrofu ?

Ko je vinovnik bugarske nesreće? Zaštb.:

je došlo do bratoubilačkog rata, koji je
po Bugarsku onako porazno svršio? —
Danas je sve to jasno: Bugarska je okre-

nula leđa Rusiji, a uhvatila se Austrije.

Telegram ruskoga cara za arbitražu po-
četak je kraja. Arbitraža ruskoga cara
nije bila primljena, već je bila odlučno
odbivena. Odbio ju je kralj Ferdinando,
skupa sa austrofilskim državnicima Bu-
garske. Što bi se bilo dogodilo, da je
Bugarska primila rusku arbitražu, a što
se dogodilo kad je onako lako odbila?

Događaji odgovaraju. U prvom slučaju
Bugarska bi bila znatno povećana, imala
bi Drinopolje, Traciju, Dobrudžu i jedan
veliki dio Maćedonije, i bila bi ostala u
balkanskom savezu, kao najjači član, a
kralj Ferdinando bio bi odista car, Silna
i moćna osim prevelike, i ako dosta lažne,
reputacije, bila bi stekla još većeg ugleda.
A ovako? Ostala je znatno osakaćena,
izgubila je Drinopolje, Maćedoniju i ostalo,
istupila je iz balkanskog saveza, i teško
nasjela, a kralj Ferdinando stoji pod Da-
moklovim mačem.

*

Događaji se i dalje razvijaju. Ferdi-
nando je u Beču, pred abdikacijom. Po-
red toga što čeka svoju zasluženu suđ-
binu, bacio je i grofa Berchtolda u grdnu
nepriliku. Kako spasti svoga prijatelja i
saveznika! U Bugarskoj vrije, ključa. Za-
počeše izborne agitacije, a  rusofilska
stranka izgleda, da će uspjeti! Tim će
Ferdinandu sigurno odzvoniti. Kralj se
Ferdinando u Beču savjetuje o daljim
koracima. U Beča ga toliko odvraćaju
od abdikacije, da bečke novine unisono
juče zatrubiše, da bugarski kralj i neće
abdicirati, A narod bugarski? On je u
iskušenju. on sada duboko razmišlja, do
čega ga je dovela protuslavenska politika
njegovog kralja. Narod bugarski će reći
svoju riječ, o tome ne može biti ni truna
sumnje! Ko da naslijedi Ferdinanda? —
Naslijedi li ga Boris, moraće da sluša ru-
sofile, pa grofu Berchtoldu eto opet ne-
prilike. Razniješe se glasovi, da ni na-
sljednika, Borisa, nema u Bugarskoj, i
da se ne zna gdje je. ....

*

Pisali smo, u pretprošlom broju, kako
je Pressa isticala, da za kralja Ferdinanda
ne vrijedi ona latinska mudra riječ: kad
si u nevolji, nećeš imati ni prijatelja. Be-
čki list to potkrijepljivaše tim, što tvr-
đaše, da je Austrija s grofom Berchtol-
dom ipak ostala Ferdinandov dobar i vje-
ran prijatelj. Ali, kad je bugarski kralj
kazao, da se neće odreći prijestolja, ako
mu Trojni Savez zagarantuje pomoć, koja
garancija je suviše teška i skoro nemo-
guća, onda je Pressa zadovoljna da taku
vijest samo demantuje.

U Bugarskoj se uređuju računi. Krivce
katastrofe neminovno čeka zaslužena ka-
zna, netom bugarski narod još jednom
dobro protare oči i odagna blještilo sa
trepavica, te kad se snađe na čistu i
potpuno uvidi, kakvu mu jamu iskopaše
neprijatelji, i survaše ga u nju. Bugarski
narod, poslije prve katastrofe, nesumnjivo,

neće dopustiti, da tu jamu, nanj, zatrpaju,
i pokopaju ga.

Južno Slavenstvo nada se opet vidjeti
bugarski narod u svome kolu, jer, pono-
vno ističemo, bugarski narod nije kriv
katastrofi.

 

Hrvatsko pitanje i češka
štampa

Od prošle sedmice netrpeljivo čeka sva naša
javnost proglašenje ustava u Hrvatskoj. Po svim
znacima, dogovorima, konferencama, putovanjima
iz Pošte u Beč i obratio,  audiencijama
Skerleeza, odgovoru ministra predsjednika 'Tisze
na interpelaciju o nenstavnom stanju u Banovini
izgleda, da.u Hrvatskoj već zvone mrtvačko zvono
komesariatu.

Od god. 1906. nastojali su madžarski odlu-
čujući faktori da unište hrvatskosrpsku koalicija,
u pet godina obavili su se četiri puta saborski
izbori. Komesariatom se postiglo protivno. Hrvat-
skosrpska koalicija ojačala je. Uvidjelo se je, da
se komesarijatom ne može dugo vladati. Sigurno
su bile za to od odlučna. utjecaja prilike vanjske.
Dosta je pročitati sirenske glasove bečke Presse,
koja savjetuje, da se dio austro-ugarskih podanika,
te su sa Srbima plemenski i jezično srodni učini
zadovoljnim, slobodniu i gospodarski naprednim
građanima ove države.

Izgleda nevjerojatno, da se ove izreke nalaze
tiskane u stupcima krivonosog bečkog lista. Ovo
su lucida intervalla Presse, a mi ćemo ih primiti
kao sirenske glasove, koji se obično puste u sta-
novitim prilikama sa izvjesne strane, pa im ne
vjerujemo i neće nas uspavati, već ćemo da bu-
dno čekamo facta, coute que coute, kako je rekao u
parlamenta naš zastupnik Biankini.

Htjeli sino da upoznamo našu javnost s miš-
ljenjem naše sjeverne braće, pa donosimo stoga
u prevodu i izvacima članke odličnih českih listova
o riješenju hrvatskog pitanja i skorom ustavu.
Međutim dok ovo pišemo stižu nam zadnje vijesti,
da će imenovanje bana i rašpis novih izbora biti
objelodanjeno u nedjelju.
Samostatniosi

22. studenoga

(Organ državno-pravne-napredne stranke). Pod
naslovom ,Sporazum između Ugarske i Hrvatske“
između ostaloga piše slijedeće :

U pregovorima između Ugarske i kraljevine
Hrvatske nastao je u zadnji čas neočekivani pre-
okret. Skoro do jučer činilo se je, da je sporazum
nemoguć uplivom Khuena, ali mirni uplivi Škr-
leca na obje strane — i na Peštu i na koaliciju
konačno je pobijedio. I koalicija je odjednom odu-
stala od prijašnjeg stanovišta, po kojema nije
htjela pristati na stvorenje većine sa osobama &
tout prix unionističkim. Radi čega je koalicija od
ovoga odustala — to je tajna; mogli su to biti
obziri i na izvanjski položaj, sve se čini, radi
okolnosti, što je Škrlec sklonio Peštu na veće po-
puštanje u korist Hrvatske. 'Tako je danas ono,
što je izgledalo nemoguće, skoro gotov čin. Sko-
ro gotov, budući je ipak potrebito primati sve
vijesti iz Pešte sa nekom opreznošću, pošto su
više puta takove vijesti dobile iz Zagreba stadenu
korekturu. Koalicija je sa svojom pripravnošću
osigurala, te će banom biti imenovan mirni Škr-
lee, dočim je kandidatura Khuenova, — na ko-
jega Hrvati imaju dosta tužnih uspomena iz dva-
desetgodišnjeg njegovog banovanja — skoro de-
finitivno napuštena ......

Čech
22 studenoga

(Organ katoličke stranke). Pod naslovom .Na-
prijed započetim putem“ donosi slijedeće:

Stanoviti savjetnik praškog zemaljskog suda
govorio je: ,Samo pomoću interpelacija postigne
se u Austriji posredovanje“, ali historičari, koji
bilježe noviju povijest austrijsku, kažu: ,Sve re-
forme u Austriji učinjene su poslije ratova, obično
nesretnih“.

Izgleda da se i sad povijest opetuje, Na Bal-
kanu su slavenske države pobijedile Tursku, po-
većale svoje zemljište a osobito Srbi i djelomično
Rumunji, čiji sadašnji položaj ne može biti bez
upliva na Srbe i Rumunje u Austriji.

Koja razlika? U Ugarskoj podjarmljeni ma-
džarskom vladom Srbi i Hrvati, u Srbiji narodna
i kulturna sloboda!

Bijahu osobito nezadovoljni Hrvati. Skoro 6
godina traje borba madžarsko-hrvatska. Jači Ma-
džari nadvlađuju slabe Hrvate u interesu kruno
sv. Stjepana, premda po ustavu i povijesti rav-
nopravno je državno pravo ugarsko i hrvatsko.

Madiari, koji Slovake 1ništije a Rumunje
robovima stvoriše i sa Srbima svoj mir učiniše
htijahu zemlje hrvatskog kraljevstva pretvoriti u
pomadžarenu pokrajinu. Bijaše to ministar trgo-

CRVENA HRVATSKA

Dubrovnik, 29. novembra 1913.

vine Košut, sin borioca za slobodu madžarsku,
koji je uveo željezničku pragmatiku. Kad su se
Hrvati branili opstrukcijom u ugarsko-hrvatskom
saboru, i hrvatskom saboru u Zagrebu, počelo je
vladanje bez proračuna, suspendirao se ustav a
Cuvaj kao komesar vodio je okrutni režim. Došli
su politički atentati, burne demostracije, veleiz-
dajnički proces, u kojemu optuženim nije veleiz-
daja bila dokazana premda su se falsificirali do-

kumenti svakojako. Madžarska nadutost i nasilje:

dovelo je vijerne, kralju i državi odane Hrvate
do očaja.

Međutim je slavno svršio balkanski rat, Sla-
veni i ako nesložni ipak se ojačaše. Je li bilo
moguć& 1 unaprijed progoniti Hrvate? Ne: viši
interegi i obzir na čitavu državu to je zabranjivao,

«Tako seje hoćeš, ne ćeš morao Tisza izmiriti sa
Hrvatima radi uzroka izvanjske politike .-. . .

Hrvati i njihovo pravo pobijediše. Izvanjske
prilike prinukaše Madžare na popuštanje. Država
će imati jedan narod manje nezadovoljan !

Pr&vo Lidu
22. studenoga

(Glavni organ českoslavenske socijalno demo
kratske radničke stranke) pod naslovom ,Pred ob-
novom ustavnih prilika u Hrvatskoj“ piše: Glede
riješenja krize može se reći, da je ova dugotrajna
borba završila pobjedom Hrvata i kapitulacijom
ugarske vlade — vlade Tiszine. Glavni uzrok
borbe bijaše pragmatika, koja je išla za madžari-
zacijom na željeznicama u Hrvatskoj. Sada ma-
džarska vlada pristaje na ispuštenje onih para-
grafa iz zakona, čim kapitulira. Madžarizirajući
zakon sa ovom kapitulacijom također propada.
Ni komesarijat nije bilo dostatno sredstvo proti
neslomivoj volji naroda, koji brani svoje pravice.

Hlas Naroda

22. studenoga

(Konservativni češki organ). U opsežnom član-
ku pod naslovom ,Posljednje priprave za obnovu
ustava u Hrvatskoj“ završava članak ovako:

Madžari ne oduzimlju Hrvatskoj njezinu sa-
moupravu zajamčenu nagodbom iz 1868 god., ali
nastoje, da bude što više na papiru i da zakrnji
nemajući sredstava k svome razvitku. Bijeda je
u Hrvatskoj najl epši pomoćnik ugarskoj supre-
maciji te joj kao takova ima.i ostati.

Za ovakovih prilika može se očekivati, da
obnova financijalne nagodbe između Hrvatske i
Ugarske ne će biti tako glatka i moguća kao
prije. Ipak, da se očekivati, da će Madžari —
htijući prijateljski odnošaj u istinu sa Hrvatskom
i zadovoljstvo u trojednoj kraljevini — doći mu
u susret u ovoj zgodi.

Isti ovaj list u jedaom drugom članku pod
naslovom Obnova ustavnih prilika u Hrvatskoj iz-
nesavši čitavi historijat o željezničkoj pragmatici,
članak završava ovim riječima? Dva su uzroka,
zbog kojih je ugarska vlada pokazala ovog puta
više popuštanja u riješenju hrvatskog pitanja. Prvo
obziri prama vani, računajući ovdje i našu drža-
vnu polovinu. Nezadovoljstvo Hrvata-Srba za vri-
jeme vrenja na Balkanu, bijaše slabim oslonom
austro-ugarskoj državi. Srdžba. zbog Cavajevog
apsolutizma obuzela je i Jugoslavene u kraljevi-
nama i zemljama zastupanim u carevinskom vi-
jeću. Uvjerava se, da je ugarska vlada ovog puta
omogućila obnovu ustavnih prilika u Hrvatskoj
u glavnom stoga, da se o ovom pitanju ne go-
vori u delegacijama. Drugim uzrokom zbog kojeg
je grof Tisza došao u susret hrvatskim zastupni-
cima je stalno taj, što svršetkom ove godine svr-
šava vrijednost ugarsko-hrvatske financtjalne na-
godbe, koja mora biti opet sklopljena. Nedavno
se je govorilo, da ugarski sabor može sam odlu-
čiti o obnovi novog odnošaja između Ugarske i
Hrvatske te da nije za ovo potrebno pristajanje
hrvatskog sabora. Ali u Pešti su sigurno dobro
promislili, da bi ovakav postupak otrovao na ne-
dogledno vrijeme budući odnošaj među Ugarskom
i Hrvatskom, te se odlučiše prekinuti apsolutizam
i ustavnim načinom urediti novu nagodbu sa Hr
vatskom.

Jugoslavenska politika u Beću

Pišu nam iz Beča:

Od više tjedana nalazi sena okupu austrijski
parlamenat, a 18. o, m. (po novom) sastale su se
i delegacije.

Jugoslavenski nar. poslanici okorišćuju se u
parlamentu pispravom o uvedenju upravne komi-
sije u Českoj da prikažu, kako je austrijska po-
litika protiustavna poimence prama Jugoslavenima,
prama kojima se naprosto krši zakon i pravo,
ako se radi o tome, da se sprečava njihov nacio-
nalni razvitak ili pako da se jača njemačku hege-
moniju. Veliku pažnju pobudili su navlastito go-
vori nar. posl. Biankina, čije su snažne optužbe
kulminirale u upitu, da li Austrija hoće da poe-
tupa sa jugoslavenskim zemljama po onoj metodi,

 

POJEDINI BROJ ZAPADA 20 PARA.

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE
PIROPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 20 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RA-

ZMJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
Izdavatelj i odgovorni urednik: IVO ARSETE. Godina XXII. — Broj 48. NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

ali onda i sonim uspjehom“, kao svojedobno
s Lombardijom ; govor nar, posl. Spinčića, kojemu
je uspjelo pokazati na Istriju kako mogu da budu
zapušteni jugoslavenski krajevi u pravnom, kul.
turnom i gospodarskom pogledu, i izvodi pred-
stavnika tršćanskih Slovenaca n. posl. Dr. Rybaša,
koji je na njemačke pretnje, da će Njemačka doći
da učini reda opazio, da se njemački računi neće
više moći pisati na leđima Jugoslavena.

Žalibože jugoslavenski nar. poslanici ne mogu
da u austrijskom parlamentu dođu do prave vrijed-
nosti, jer su rascjepkani i nesložni. Najjača grupa,
slovensko-hrvatski klub, dra. pvrestrana sl 3-as
klerikalna i njezin je vođa uvijek spreman da

v

 
  

služi vladi. Šušteršićevom pomoći. miali' vldčla da-

nje. Žalibože podvrgoše se om vodstva.
i tri inače vrlo uvažena i zaslužna hrvatska po-
litičara Dr. Lagioja, prof. Spinčić, i prof. SA

tarne organizacije nacionalnih zastupnika: 7 Dal-
matinaca sačinjavaju posebna grupu, tri napredna
slovenska zastupnika nisu uopće u nikakvom klubu.
Obzirom na to, što su politička vremena postala
vanredno važna za Jugoslavene, bilo bi neophodao
nužno u interesu jugoslavenske stvari, da se svi
oni jugoslav. nar. poslanici, koji prihvaćaju narodno
jedinstvo, slože u jednom zajedni udruženju.
To je tim toplija želja svih jugosl. nacijonalaih
krugova u Austriji, što inače postoji opasnost,
da dr. Šušteršić i njegovi ljudi pridrže potpuno
i trajno u svojim rukama jugoslavensku politiku
u austr. parlamentu. To bi značilo isto što ime-
novati vladu vrhovnom voditeljicom jugoslavenske
politike u Austriji.

Jedan karakteristički primjer kako se  kleri-
kali pokazuju uvijek uslužnima vladi na račun
nacijanalnih interesa jesu izbori za pojedine od-
bore delegacije. U delegacijinom odboru za vanjske
poslove, koji ima da tačno ispita i kritikoje Ber-
chtoldov ekspoze, imadu Jugoslaveni dva man-
data. U delegacijama imade ove godine 4 Jugo-
slavena, među tima su tri ičevca. Ovi nisu
htjeli ustupiti jedan mandat u odboru srp. zastu-
pniku d.ru Baljaku, jer nisu htjeli, da jedan na-
cijonalni Jugoslaven vrši kritiku na Bercholdovom
ekspozeju. To se dakako dogodilo na izričitu
želju vlade. Doduše ne može se priječiti delegatu
d.ru Baljaku da u plenumu uzme riječ i tu izreče
sud o ekspozeju, koje je kod svih nacijonalnih
Jugoslavena pobudio veliku ogorčenost. Nacionalni
jugosl. krugovi ističu osobito, da je grof Berchtold
govorio neprijateljski i odiozno o Srbiji ne šte-
deći čuvsta jugosl. pučanstva monarhije, što do-
kazuje, da mjerodavni krugovi neće prijateljstva
s pobjedničkom jugosl. kraljevinom. Taj utisak
izrazuju otvoreno napredni listovi, dočim je ka-
rakteristična šutnja klerikalnih organa: Ovogo-
dišnje zasijedanje delegacija od osobitog je znače-
nja za Jugoslavene. Mi ćemo se na to još osvrnuti.

 

Sazonov u Berlinu
(Tri citata) (Novoe Vremja)

Rat Njemačke sa Rusijom je samo pitanje —
od nekoliko godina. Rusija wa svojim ogromnim,
slabo obrađivanim položajima zemlje nalikuje ,psu
na sijenu“, koji i ako ne ždere sam sijeno, ipak
ne dozvoljava da ga drugi neko odnese, = -

Kulturni narodi imaju ne samo pravo ali i
dužnost, da svladaju i brinu se za takove narode,
koji u svojoj domovini ne ispunjavaju svoju daž-
nost na korist sveljudskih interesa. U znaku ove
ideje vodi se kolonijalna politika evropskih ve-
lesila među šarenim narodima južnih i istočnih
krajeva. Poslije šarenih naroda dođoše na red
muslimanski narodi a sada će doći i narodi —
slavenski. Rusija je prestavnik države organizirane
od Nijemca proti njemačkim interesima. Njemački
organizatori Rusije, podigavši rusku lukavu diplo-
maciju, silnu rusku armadu i znamenite financije,
nijesu znali pretvoriti rusku dušu. S toga se u
Rusiji osjeća pomanjkanje one inoći, koja je glavnom
osi savremenih država. Rusglja nema poštene ad-
ministracije.

Ovo mora Njemačka izrabiti i uprav — sada,
da ne bude kasno, dok još nije ojačao u Rasiji
porast narodnog osvjedočenja. Potrebno je pospješiti
sa uništenjem Beslje, da vj Ca i
njemački kapital teče u Rusiju bogatim potocima,
noseći procvat Rusiji kao i svemu civilizovanom
svijetu ...

Austro-Ugarska je država u kojoj Nijemci
sačinjaju mozak i krv a Slaveni grubu silu, koja
se ne di uvijek uperiti proti Rusiji. Poljsko pruski
pukovi ciljahu izvrsno godine 1886 u svoju poljeku
braću na austrijskoj strani, bez obzira na to, da

3
€