Strana 2.

Nekoje su se njemačke novine raspisale pred
sadašnjim dolaskom Sazonova u Berlin o mo-
gućnosti zbliženja Njemačke sa Rusijom na račun
Austro-Ugarske. Potrebno je protestirati proti toma,
budući je to politika — nemoguća

Najprije je potrebno konstatirati, da je Rusija
financijalno odvisna od — Francuske.

Dalnja zapreka je demokratski duh, koji je
toliko prodahnuo sve vrste Rusije, da oni svojim
svjetskim pogledom mnogo više gledaju k fran-
cuskoj i engleskoj nego li k njemačkoj javnosti.

Mržnja spram Nijemaca je u čitavoj Rusiji
osobito u njezinoj armadi tako velika, da nijedna
ruska vlada nema moći, da prevede rusku politiku
na tračnice — njemačke.

Panslaviste i revolucionarni živalj jesu glavni
nosioci ove mržnje proti Nijemcima s toga, jer baš
u Njemačkoj vide najsilniji zid proti svojem svjet-
skom nazoru i političkom razvitku.

Za savez sa Rusijom morala bi Njemačka
žrtvovati Austriju i Tursku te dozvoliti, da Rusija
ima prevlađujući upliv na Balkanu.

'To je najmanja — cijena, za koju bi Rusija
mogla promijeniti svoj savez sa zapadnim državama
za savez sa Njemačkom. Njemačka mora znati,
da se Rusija pripravlja za uništenje Austrije, da

stane gospodarem balkanskih Slavena, da dobije
prevlađojući upliv u Maloj Aziji i steče tijesnac
Crnog mora.

Njemačka mora za to pod svaku cijenu držati
Austriju, a u njemačkoj štampi moraju jednom
za navijek umuknati glasovi o mogućnosti zbliženja
sa Rusijom.

Iz misli generala von Bernardi u listu , ?ost“.

*

Ovim. izjavama njemačkim dodaje  Novoe
Vremja :

Kroz usta posl. Jenteche u listu Hardenovom
(Zukunft) govori liberalni dio njemačke javnosti.
Preko usta generala Bernardi govori konservativni
dio ove javnosti a oboje mnijenje slaže se u tomu,
da Rusija mora biti uništena.

Neka kancelar Bethmann-Hollweg govori da-
nas S. D. Sazonovu što hoće, ne smije se zaboraviti
na jedno, na njegove riječi izjavljene nedavno
u državnom saboru. On je gromovskim glasom
navijestio pripravljeni sukob njemačkog plemena sa
slavenskim i nije promijenio smisao svoje izjave
niti na posredovanje ruske vlade.

 

Nastićijada u Sinju

U vrtlogu velikih događaja, ne stigne ni
štampa, da svaku zabilježi.

Nije nam ipak izbjeglo, kako se protiv na.
rodnog zastupnika, D.ra Ivana Marovića od duljeg
vremena iznose nekoja fakta, koja su apsolutno
nespojiva sa dostojanstvom javna čovjeka — a da
su to zaista bila fakta izgleda sigurno i po tome
što je taj gospodin tunedavno bio prinuđen da
se zahvali na časti predsjednika zadružnog saveza
u Dalmaciji.

Sada se pak čita još o jednoj isto tako ne-
časnoj affairi.

Srestvom nekakovog kanceliste Gadić-a u
Spljetu, izgleda da ie pomenuti gospodin podnio
gotovo veleizdajničku denuncijaciju protiv suca u
Sinju, gosp. Z. Mrkušića.

Mi ćemo tu stvar pomno pratiti, te ako se
doista dokaže, da jedan narodni zastupnik i načelnik
jedne od najglavnijih općina u pokrajini ne zazire
ni od ovakovih srestava da utvrdi uzdrmani položaj,
prikazat ćemo ga i mi poštenoj javnosti u pravoj
slici.

 

Delegacije

Ministar vanjskih posala, grof Berchtold, odr-
žao je pred delegacijama svoj ekspose i dogodilo
se s njim nešto neobična. Niko nije zadovoljan
s tim ekspozeom, Nijedna narodnost, nikoja stranka.
Jedni ga prekoravaju s prevelikog aktiviteta, a
drogi s pasiviteca, a svi se slažu u tome, da ni-
jesu dočekali ono čemu su se od ekspozea nadali.
876 su se novine monarkije osvrnule na Berch-
toldov ekspose, pa i svi veći strani listovi. Bečka
Zeit u nekoliko članaka obara se na ekspoze. Svi
su driavnici Evrope — veli Zeit — više puta
objavili svijetu svoje mišljenje, jedino je Berch-
told uvijek mučao. Sve je čuvao za de! ijoni
ekspoze, pa se je dogodilo, da parturiunt montes
et nascitur ridiculus mus! Ekspoze ne dava po-
voda ozbiljnoj kritici, jer u njemu nema ozbiljnih
političkih misli. Zeit da opravda stoga svoje članke
o eksposeu, kaže: Ekspoze je zanimljiv samo kao
dokumenat za duševni nivesu na kome stoji vod-
stvo naše vanjske politike. Dalje piše Zeit: Ar-
binija nas već sad staje par stotina miliona s
stuće nas još mnogo više. Kakva ,specifična in-
teresa“ imadosmo u stvaranju Arbanije? Grof
Berchtold odgovara u svom € : Da se
spriječi potiskivanje sila s Jadrana“- To će reći:
Da je Srbija dobila izlaz na Jadran, sljedovalo bi
potiskivanje sila. Srbija bi potisla Austriju i Ite-
liju s Jadrana !

U ekspozeu tješi Berchtold Tursku time, ,da
će gubitak dragocjene i vazda ugrožene Maćedo-
nije biti zato od koristi njenu napretku i sređenju“.
A u početku rata praglasi isti Berchtold održanje

CRVBNA HRVATSKA“

status quo-a za tursku kao i za evropsku po-
trebu.

Berhtolđ govori o beskrajnim oružanjima na
jugo-istočnoj međi. Kako on to opravdava? Bo-
jali su se, da bi nas pobjedonosne srpske vojske
na našim međama mogle uplesti u rat. Kome to
grof Berchtold baca pepeo u oči? Naša mobili-
zacija poče na srpskim međama prije pobjeda
srpske vojske i dalekovidni grof Berchtold uze
čak sa sigurnošću računati, da ih čekaju strašni
porazi. A i poslije pobjeda na srpskoj međi i u
svoj Srbiji mije bilo vojske, jer je imala pune
ruke posla u Staroj Srbiji, Maćedoniji, Arbaniji i
Trakiji. I baš tada da se Berchtold bojao ratnog
napada Srbije ? Od srpskih žena, djece i staraca ?
Grof Berchtold izvolio je površno spomenuti ,eko-
nomske štete, koje su prirodna pošljedica isto-
rijskog razvoja na našim međema“. Nije »Priro-
dno“, već neprirodno, da jedna država trpi štetu,
što ratuju njeni susjedi. Jesmo li oštećeni 1885
kad ono ratovaše Srbi i Bugari? Je li ruinirana
Švajcarska, što*su ratovale njene susjetke Njema-
čka i Francuska?

Česko novinstvo strašno napada i kritikaje
ekspoze. Da ilustrujemo ton česke štampe, pre-
vodimo jedan članak umjerenih Narodni Lasty.
Članak glasi :

Kad se je lani 22 studenoga vraćao grof
Berchtold sa teškom glavom u Beč, nije držao, da
će za godinu doći pred delegacije sa još težom
glavom. Lani je obećavao delegatima, da će Austrija
balkanskim državama zaželjeti nove zemlje od
Turske osvojene, da će se pobrinuti i sklopiti s
njima nove veoma prijateljske odnose, ali da ni-
kada neće pustiti s vida zakonite interese austro-
ugarske. Bila je tada prepirka, koji su to zakoniti
interesi, za koje je obećavao tako svečano grof
Berchtold, da će ih štititi.

Danas, žalibog osjeća čitava Austrija posljedice
Berchtoldovog branjenja zakonitih interesa. Osu-
đivavje je jednako, bilo iz usta vrsnog političara
ili najprostijeg državnog pripadnika.

Delegacije se nijesu nikada sastale uz raspo-
loženje, kakovo bijaše jučer. Izgledalo je godine
i godine, da je českim i jugoslavenskim delegatima
suđeno izricati nezadovoljstvo prama vanjskoj
politici monarhije. Ovog puta ovo isčezava, budući
je nezadovoljstvo usljed Berchtoldove politike
posvemašnje, tako da je obuzelo i uvijek vjerne
Nijemce. Gospodarska šteta, koja se je pojavila
poslije proglašenja balkanskog rata najprije u nov-
čano i obrtnički slabim zemljama — Galiciji i
Ugarskoj — širila se je neumoljivo i postepeno i
kod jačih zemalja, dok nije obuzela i najjači češki
i njemački obrt pruživši njemačkim obrtnicima
najoštrije proteste proti neshvatljivoj vanjskoj po-
litici, koja bijaše kao navlaš proračunana Za u-
ništenje domaćeg obrta, trgovine i s njima spojenog
blagostanja. Gospodarske posljedice bijahu jače
od davnih simpatija prama politici trojnog saveza,
prama politici, koja ispunja želje njemačkog sa-
veznika te bivši hvalopjevači ove politike počinju
razmišljati, da li vrijede prividni austro-ugarski
uspjesi na Balkanu onako ogromnih gubitaka na
svakom polju domaćeg gospodarstva.

Rat je dovršen i za nekoliko dana biće u Ca-
rigradu potpisan zadnji srpsto-tarski mir. Također
i radnje oko granica u Albaniji približaju se kraju.
Sve evropske države, koje je u minaloj godini sti-
gla gospodarska šteta oporavljaju se. Samo kod nas
nije joj depresija došla do skrajnje tačke te izgleda
da će se još provaljivati. Barem će austrijski obrt
za dugo csjećati posljedice nesretne politike, koja
mu neprestance krade naručitelje (zakazniky).
Srpska vlada šalje uprav svog punomoćnika u
u Njemačku, da tamo sklopi nove trgovačke od-
nošaje i da traži za Srbiju — najbližeg susjeda
Austrije — spojenje sa Hamburgom. Grof Berchtold
ne će sigurno zaboraviti u svom eksposću upozoriti,
da Austrija dobija novu Albaniju za gubitak srp-
skog trgovišta. Jest, za dvostruku, kulturno na-
prednu Srbiju, koja postaje sve više traženi kupioc,
dobija austrijski obrt divlju Albaniju, u kojoj su
samo pripravni primaoci austrijskih bakšiša.

Ovo u delegacijama grofu Berchtoldu ne će
kritika premučati; kritika, koja ne će biti samo
akademski spor o narodnim pitanjima, već će biti
čisto stvarna te će progovoriti zastupnici onih
slojeva, koji moraju skupo platiti pogreške naših
diplomata. Naučni su držati vanjsku politiku kao
kakovu regaliju, kao izričito pravo, u koje ne
dopuštaju, da se pača parlamenat. Ali poslije
prošle austrijske diplomatske kampanje vidjet će
i na odlučujućim mjestima, da se ni vanjska politika
ne može provađati bez nijednog obzira na sta-
novništvo.

Ovo će možda biti jedini uspjeh tačne kritike
kojoj će barem u austrijskoj delegaciji biti pod-
vrgnuta Bei chtoldova vanjska politika. Izjava ne-
povjerenja i kad bi bila predložena, ne će naći
većinu ni a austrijskoj, tim manje u ugarskoj

dobri odnošaj ne će nitko austrijskim i ugarskim
di a

povratiti.
Grof će Berchtold imati u delegacijama i svojih

privrženika. U austrijskoj će delegaciji spremno
zaškiljeti očima magnati gospodske kuće nad nje-
govom pogrešnom politikom. Margrof će Bacque-
hom uresiti svoj referat običnim stalnim govorom
tako, da se pod njegovom svijetlom površinom
izgubi svaka samnja o ispravnom djelovanju naše

diplomacije i ako će sam još manje. nego obično
vjerovati svomu referatu.

Grof će Berchtold imati lak posao u ugarskoj
delegaciji. Pojedine glasove nezadovoljstva, koje
ćemo sigurno čuti iz kratkog reda oporbenih de-
legata, ušutjet će riječi pristajanja većine, koja će
na mig Tisze oglasati grofu Berchtoldu povjerenje
i za to, jer pušta sasma slobodnu raku grofu Tiszi
u Ugarskoj koliko proti Hrvatskoj, toliko isto i
proti svim ugarskim narodnostima, pa i proti
oporbenim madžarskim grofovima. Ta nije se ni
osvrnuo, kad je grof Tisza poslije prvog balkanskog
rata u ime čitave ugarske države dakle i u ime
monarhije cinički izjavio, da balkanske države
imaju pravo boriti se međusobno koliko im drago,
čim je većim dijelom skrivio žalosne događaje,
kojima bijasmo svjedoci za drugog rata.

Kao od ugarske, tako ćemo nesumljivo čuti
i od dijela austrijske delegacije ocjenu onih uspjeha,
koje je Austro-Ugarska stekla postankom  samo-
stalne Albanije i ravrgnućem balkanskog saveza.

Bit će zanimljivo slušati, čime će privrženici
Berchtoldove politike kušati nadoknaditi austrij-
skim narodima gubitke, kojim bijehu plaćeni oni
umišljeni uspjesi. Biti će za ovo potrebna veoma
kriva sofistika. Ne uspije li, ostat će u širim
masama trajan, potresan dojam, da su svi ovi
uspjesi habzburšk hije najokrutnija Pyrrhova

pobjeda, kakovu svijet nije vidio.

 

Korak naprijed

U Zadru se je na 23 o. m. održala veoma
važna sjednica odvjetničke komore. Zadarski ad-
vokati Alačević, Škvrce i Werk prikazali su u
svoje vrijeme predlog odboru komore, da se na
dnevni red prve sjednice komore postavi i tačka
o proglašenju hrvatskog ili srpskog jezika uredov-
nim jezikom odvjetničke komore u Zadru. Na tu
sjednicu došli su svi talijani, a od hrvata i srba
bili su zapriječeni četvorica. Gornji je predlog
prihvaćen sa 18 glasova proti 14 i tako je od sada
naš jezik uredovnim jezikom zadarske odvjetničke
komore. Ovo je znameniti dan & borbi zadarskih
hrvata i srba sa talijancima, pa se veselimo i
radujemo nad ovim uspjehom naših rodoljuba u
u otuđenom Zadru. Neka bude ovo bonum omen
za buduće pobjede!

 

Kratke vijesti

— G. Charles Loiseau napisao je u petrogradskom
Novoje Vremja vrlo lijep i aktuelan članak pod naslovom:
Srbija, Crna Gora i Austrija.

— Berchtoldov ezpos? nailazi na opću kritiku, u od-
boru za vanjske poslove delegacija.

— Ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo je utok
općine grada Trsta protiv naredaba namjesnika Hohenloha.

— Stranka prava razriješila je pakt s koalicijom od
12 marča 1912.

— Trgovinski Glasnik traži, da se srpskim listovima
dopusti ulaz u Austro-Ugarsku, ili, u protivnom slučaju,
da Srbija digne postdebit svim austro-ugarskim njema-
čko-madžarskim srbofobskim listovima. Zahtjev sasma
opravdan.

— U parlamentu, Ruteni ustraju u opoziciji.

— U Bosni, grupe Srpske Riječi i Naroda približile
su se, u izbornom pitanju, Grupa Kočićeva iznosi svoje
kandidate.

— U Novoj Srbiji podižu se i osnivaju, sve redom,
sokolska društva.

— Novom Godinom biće ukinut osobit položaj bosan-
skih četa, Vojnici muslimanske vjere ipak će pridržati fes.

— Sultan je ratifikovao mirovni ugovor između Gr-
ške i Turske.

— Štampom se pronose glasovi o rekonstrukciji Pa-
s#ićeva kabineta.

— U Beogradu se otvorila peta javna gimnazija.

 

Dopisi

Pijavičino 11-XI 1913.

Ove godine imamo izvrstitu kapljicu vina,
ija opola nije niže 11 12 gradi a Dingača
niše 14, ali žalibože kupca još neimamo.

Slaboj esportaciji vina uzrokom su što i ža-
lostni putevi koje mi u opće na pola>toku imamo
do naših luka.

Imamo već traksu ,predjelnoga puta“ ali
gradnju novidimo, a i kasno ćemo jer dok za Ar-
baniju ima novca i svakog blaga božjeg nema za
nas niti par hiljada da nam napravi cestu.

Za mjestne puteve zaslugom trojice mještana
dobili smo iz oskuđične zaklade kr, 6.000, a ze-
maljski Odbor nam je dao 1000. Kojom svotom
se je radio put kroz mijesto od sela do sela, ali
žalibože taj put se gradio najlošije koli u čvrstoći
toli u pravcu trakse — pravi škandal!

Mjesni odbor za unapredjenje Pijavičina ko-

jeg je biralo obć. vjeć. u Kuni i na čelu tog fa-
moznog odbora stoji famozni neki , prepotentni“
koji sam na svoju ruku troši novac i napokon
neda odboru na pregledanje račune.
Čujemo da još ima malo novaca, a skoro nije
se uradilo već malo i to naopako. Odbor je na-
pokon pozvao glavara pismeno da dade račune
preglegati ali on neda, pa neda—l—?

Znali za ovaj škandal obćinsko U pravlteljstvo
u Kuni ie, k. Poglavarstvo u Korčuli —?

Stari.

Broj 48.

Dubrovačke vijesti

G. Pero Budmani. Prekojučer stigao je u
naš grad odlični naš sugrađanin, gospar
mani, akademik i naučenjak, te će se zadržati
preko cijele zime. Uglednom našem sugrađaninu
želimo najugodniji boravak u našem gradu. Dobro
nam došao !

Njegoševa proslava u Dubrovniku. |
u našem se je gradu prošle nedjelje proslavila
stogodišnjica rođenja Petra H. Petrovića, slaven-
skog pjesnika Gorskog Vijenca. Matica Srpska u
Dubrovniku htjela je da se oduži uspomeni velikoga
pokojnika, to je priredila u Slozi na 23. o. m.
svečanu sjednicu. Predsjednik Matice Srpske g.
Nikola Babić otvorio je svečanu sjednicu veoma
lijepim govorom, u kom je pozdravio zastupstvo
Općine, naših društva i mjesne štampe, te pro-
govorio o značenju svečane sjednice. Njegov
govor, izrečen onom blagosti i simpatijom što je
čini na svakog prisutnika imponentna pojava g.
Nikole Babića, bio je burno pozdravljen od publike.
Iza predsjednikova pozdrava, progovorio je tajnik
Matice Dr. Frano Kulišić o velikom pjesniku,
njegovu životu, idejama i radu, G. Kulišić pri-
kazao je ekscerptno ali vrlo pregledno i stručne
razne momente iz Njeguševa života, koji su imali
ittjecaja na njegov književni rad. je zna-
cenje njegova rada, književnog djelovanja i smjera
i upozorio na veličinu Njegoševa duha, njegov
iskreni patriotizam i snagu predviđenja istoričkih
događaja, koji su se poznije i razvili. Iznio je i
nekolike interesantne anegdote o Njegoševom bo-
ravku u Dubrovniku. Svršio je sa slava_godinama
1813. 1913., na što svi prisutni kliknuše tri puta
slava !

Dr. Kulišić govorio je veoma prijatno i lako,
da ga se veoma rado slušalo i pratilo s velikim
interesom. Načinom čitanja i sadržinom govora
svratio je na sebe živu pažnju  zahvalnog
slušateljstva.

Ispiti osposobljenja za opće pučke škole
pred ispitnim povjerenstvom u Dubrovniku bili su
pod predsjedanjem gospodina dr. Antvna Primo-
žića od 20 do uključivo 27 o, mj. Prikazalo se
14 kandidatica i 4 kandidata za opće pučke škole
i jedan kandidat za dopunidbeni ispit iz talijanskog
jezika, kao predmeta u pučkim školama.

Bili su osposobljeni s odlikom :

Bartulica Olga, Mikijelj Nikola, Nardelii Za-
mira i Radić Antun.

Osposobljeni su :

Bego Nikica, Dražić Jozica, Frka Blaž, Ma-
rinović Srećka, Maroević-Ivčević Lukrecija, Mar-
tinić Jerka, Matić-Krnić Katica, Mikijelj Nikola,
Stančić Katica, Staučić Magda, Šturica Paulina,
Tomić Katica, Vukotić Špiro, Vuković-Gjengjinović
Marija.

Jedna kandidatica nije bila osposobljena.

Dva zanimiva predavanja. Dr. Vladimir
Zagorsky, hrvatski publicista koji od dulje vremena
Loravi u Parizu, gdje je dapače god. 1909 izdao
znamenito djelo , Francois Rački et la Renaissance
scientifique et pulitique de la Croatie (1828-1894)“,
dolazi ovih dana k nama, te će u nekojim većim
mjestima prirediti dva veoma zanimiva predavanja
1. Francuzka i Jugoslaveni; 2. Problem evropske
kulture i Anatole France. Dan predavanja u Dub-
rovniku, javićemo kasnije.

Izmjena statuta ,Dušava Silnoga“. Mje-
sno gimnastičko društvo ,Dušan Silni“ držao je
prošle nedjelje vanrednu skupštinu, na kojoj su
bile jednoglasno odobrene izmjene dosadašnjeg
društvenog statuta, i tim prihvaćena svesokolska
pravila. Dosadašnja dušanovska odijela zamijeniće
sokolske uniforme, a društvo će tako izjednačiti
sa svim ostalim Sokolima. Namisao začeta na
svesokolskom sletu u Pragu eto se gada ostvarila.

Put oko Lapada. Društvo za poljepšanje
našega grada napravilo je omaj lijepi put oko
Lapada. Du se put ne kvari i da se što dulje
održi u dobrom stanju odregjeno je, da put ima
služiti samo za šetnju, samo za pješake. No ovu
odredbu neki kao da ne poštuju.  Prijavljeno
nam je da neki časnici tim putem jašu na ko-
nju i još trkom. Pošto je put uzak, a više puta
ima i male djece, to upozorujemo dotičnu go-
spodu, da poštuju spomenutu naredbu i da ne
jašu tim putem.

Muzika. Sinoć pred općinskom kafanom u
7 sati izvršila je naša muzika slijedeći program :
1. Petrović: Slavenski marš. 2. Brodil: ,Iz Nišai
okolice“ potpour, 3. Puccini: II.gi čin op, ,La
Boheme“. 4. Marengo: Potpouri iz baleta ,Kkcel-

liane, koja je do sada radila u Zadru i Spljetu.
Društvom upravlja g. Picello. U Dubrovniku će
dati 6 predstava. Ovo nam društvo vjerno pri-
kazuje pogorište sedamnaestog vijeka. Posornica,
odijela i scenerija je dobar prikaz mletačkog po-
zorišta San Luca iz god. 1700.

Večeras se prikazuje , Resurrexit!“ alegorija
u 1 činu od Adolfa Resplendino, i ,Le cameriera
brillante* u tri čina od Goldoni. Ova se komedija
nije prikazivala od preko 100 godina.

a O a