Strana 2. Nekoje su se njemačke novine raspisale pred sadašnjim dolaskom Sazonova u Berlin o mo- gućnosti zbliženja Njemačke sa Rusijom na račun Austro-Ugarske. Potrebno je protestirati proti toma, budući je to politika — nemoguća Najprije je potrebno konstatirati, da je Rusija financijalno odvisna od — Francuske. Dalnja zapreka je demokratski duh, koji je toliko prodahnuo sve vrste Rusije, da oni svojim svjetskim pogledom mnogo više gledaju k fran- cuskoj i engleskoj nego li k njemačkoj javnosti. Mržnja spram Nijemaca je u čitavoj Rusiji osobito u njezinoj armadi tako velika, da nijedna ruska vlada nema moći, da prevede rusku politiku na tračnice — njemačke. Panslaviste i revolucionarni živalj jesu glavni nosioci ove mržnje proti Nijemcima s toga, jer baš u Njemačkoj vide najsilniji zid proti svojem svjet- skom nazoru i političkom razvitku. Za savez sa Rusijom morala bi Njemačka žrtvovati Austriju i Tursku te dozvoliti, da Rusija ima prevlađujući upliv na Balkanu. 'To je najmanja — cijena, za koju bi Rusija mogla promijeniti svoj savez sa zapadnim državama za savez sa Njemačkom. Njemačka mora znati, da se Rusija pripravlja za uništenje Austrije, da stane gospodarem balkanskih Slavena, da dobije prevlađojući upliv u Maloj Aziji i steče tijesnac Crnog mora. Njemačka mora za to pod svaku cijenu držati Austriju, a u njemačkoj štampi moraju jednom za navijek umuknati glasovi o mogućnosti zbliženja sa Rusijom. Iz misli generala von Bernardi u listu , ?ost“. * Ovim. izjavama njemačkim dodaje Novoe Vremja : Kroz usta posl. Jenteche u listu Hardenovom (Zukunft) govori liberalni dio njemačke javnosti. Preko usta generala Bernardi govori konservativni dio ove javnosti a oboje mnijenje slaže se u tomu, da Rusija mora biti uništena. Neka kancelar Bethmann-Hollweg govori da- nas S. D. Sazonovu što hoće, ne smije se zaboraviti na jedno, na njegove riječi izjavljene nedavno u državnom saboru. On je gromovskim glasom navijestio pripravljeni sukob njemačkog plemena sa slavenskim i nije promijenio smisao svoje izjave niti na posredovanje ruske vlade. Nastićijada u Sinju U vrtlogu velikih događaja, ne stigne ni štampa, da svaku zabilježi. Nije nam ipak izbjeglo, kako se protiv na. rodnog zastupnika, D.ra Ivana Marovića od duljeg vremena iznose nekoja fakta, koja su apsolutno nespojiva sa dostojanstvom javna čovjeka — a da su to zaista bila fakta izgleda sigurno i po tome što je taj gospodin tunedavno bio prinuđen da se zahvali na časti predsjednika zadružnog saveza u Dalmaciji. Sada se pak čita još o jednoj isto tako ne- časnoj affairi. Srestvom nekakovog kanceliste Gadić-a u Spljetu, izgleda da ie pomenuti gospodin podnio gotovo veleizdajničku denuncijaciju protiv suca u Sinju, gosp. Z. Mrkušića. Mi ćemo tu stvar pomno pratiti, te ako se doista dokaže, da jedan narodni zastupnik i načelnik jedne od najglavnijih općina u pokrajini ne zazire ni od ovakovih srestava da utvrdi uzdrmani položaj, prikazat ćemo ga i mi poštenoj javnosti u pravoj slici. Delegacije Ministar vanjskih posala, grof Berchtold, odr- žao je pred delegacijama svoj ekspose i dogodilo se s njim nešto neobična. Niko nije zadovoljan s tim ekspozeom, Nijedna narodnost, nikoja stranka. Jedni ga prekoravaju s prevelikog aktiviteta, a drogi s pasiviteca, a svi se slažu u tome, da ni- jesu dočekali ono čemu su se od ekspozea nadali. 876 su se novine monarkije osvrnule na Berch- toldov ekspose, pa i svi veći strani listovi. Bečka Zeit u nekoliko članaka obara se na ekspoze. Svi su driavnici Evrope — veli Zeit — više puta objavili svijetu svoje mišljenje, jedino je Berch- told uvijek mučao. Sve je čuvao za de! ijoni ekspoze, pa se je dogodilo, da parturiunt montes et nascitur ridiculus mus! Ekspoze ne dava po- voda ozbiljnoj kritici, jer u njemu nema ozbiljnih političkih misli. Zeit da opravda stoga svoje članke o eksposeu, kaže: Ekspoze je zanimljiv samo kao dokumenat za duševni nivesu na kome stoji vod- stvo naše vanjske politike. Dalje piše Zeit: Ar- binija nas već sad staje par stotina miliona s stuće nas još mnogo više. Kakva ,specifična in- teresa“ imadosmo u stvaranju Arbanije? Grof Berchtold odgovara u svom € : Da se spriječi potiskivanje sila s Jadrana“- To će reći: Da je Srbija dobila izlaz na Jadran, sljedovalo bi potiskivanje sila. Srbija bi potisla Austriju i Ite- liju s Jadrana ! U ekspozeu tješi Berchtold Tursku time, ,da će gubitak dragocjene i vazda ugrožene Maćedo- nije biti zato od koristi njenu napretku i sređenju“. A u početku rata praglasi isti Berchtold održanje CRVBNA HRVATSKA“ status quo-a za tursku kao i za evropsku po- trebu. Berhtolđ govori o beskrajnim oružanjima na jugo-istočnoj međi. Kako on to opravdava? Bo- jali su se, da bi nas pobjedonosne srpske vojske na našim međama mogle uplesti u rat. Kome to grof Berchtold baca pepeo u oči? Naša mobili- zacija poče na srpskim međama prije pobjeda srpske vojske i dalekovidni grof Berchtold uze čak sa sigurnošću računati, da ih čekaju strašni porazi. A i poslije pobjeda na srpskoj međi i u svoj Srbiji mije bilo vojske, jer je imala pune ruke posla u Staroj Srbiji, Maćedoniji, Arbaniji i Trakiji. I baš tada da se Berchtold bojao ratnog napada Srbije ? Od srpskih žena, djece i staraca ? Grof Berchtold izvolio je površno spomenuti ,eko- nomske štete, koje su prirodna pošljedica isto- rijskog razvoja na našim međema“. Nije »Priro- dno“, već neprirodno, da jedna država trpi štetu, što ratuju njeni susjedi. Jesmo li oštećeni 1885 kad ono ratovaše Srbi i Bugari? Je li ruinirana Švajcarska, što*su ratovale njene susjetke Njema- čka i Francuska? Česko novinstvo strašno napada i kritikaje ekspoze. Da ilustrujemo ton česke štampe, pre- vodimo jedan članak umjerenih Narodni Lasty. Članak glasi : Kad se je lani 22 studenoga vraćao grof Berchtold sa teškom glavom u Beč, nije držao, da će za godinu doći pred delegacije sa još težom glavom. Lani je obećavao delegatima, da će Austrija balkanskim državama zaželjeti nove zemlje od Turske osvojene, da će se pobrinuti i sklopiti s njima nove veoma prijateljske odnose, ali da ni- kada neće pustiti s vida zakonite interese austro- ugarske. Bila je tada prepirka, koji su to zakoniti interesi, za koje je obećavao tako svečano grof Berchtold, da će ih štititi. Danas, žalibog osjeća čitava Austrija posljedice Berchtoldovog branjenja zakonitih interesa. Osu- đivavje je jednako, bilo iz usta vrsnog političara ili najprostijeg državnog pripadnika. Delegacije se nijesu nikada sastale uz raspo- loženje, kakovo bijaše jučer. Izgledalo je godine i godine, da je českim i jugoslavenskim delegatima suđeno izricati nezadovoljstvo prama vanjskoj politici monarhije. Ovog puta ovo isčezava, budući je nezadovoljstvo usljed Berchtoldove politike posvemašnje, tako da je obuzelo i uvijek vjerne Nijemce. Gospodarska šteta, koja se je pojavila poslije proglašenja balkanskog rata najprije u nov- čano i obrtnički slabim zemljama — Galiciji i Ugarskoj — širila se je neumoljivo i postepeno i kod jačih zemalja, dok nije obuzela i najjači češki i njemački obrt pruživši njemačkim obrtnicima najoštrije proteste proti neshvatljivoj vanjskoj po- litici, koja bijaše kao navlaš proračunana Za u- ništenje domaćeg obrta, trgovine i s njima spojenog blagostanja. Gospodarske posljedice bijahu jače od davnih simpatija prama politici trojnog saveza, prama politici, koja ispunja želje njemačkog sa- veznika te bivši hvalopjevači ove politike počinju razmišljati, da li vrijede prividni austro-ugarski uspjesi na Balkanu onako ogromnih gubitaka na svakom polju domaćeg gospodarstva. Rat je dovršen i za nekoliko dana biće u Ca- rigradu potpisan zadnji srpsto-tarski mir. Također i radnje oko granica u Albaniji približaju se kraju. Sve evropske države, koje je u minaloj godini sti- gla gospodarska šteta oporavljaju se. Samo kod nas nije joj depresija došla do skrajnje tačke te izgleda da će se još provaljivati. Barem će austrijski obrt za dugo csjećati posljedice nesretne politike, koja mu neprestance krade naručitelje (zakazniky). Srpska vlada šalje uprav svog punomoćnika u u Njemačku, da tamo sklopi nove trgovačke od- nošaje i da traži za Srbiju — najbližeg susjeda Austrije — spojenje sa Hamburgom. Grof Berchtold ne će sigurno zaboraviti u svom eksposću upozoriti, da Austrija dobija novu Albaniju za gubitak srp- skog trgovišta. Jest, za dvostruku, kulturno na- prednu Srbiju, koja postaje sve više traženi kupioc, dobija austrijski obrt divlju Albaniju, u kojoj su samo pripravni primaoci austrijskih bakšiša. Ovo u delegacijama grofu Berchtoldu ne će kritika premučati; kritika, koja ne će biti samo akademski spor o narodnim pitanjima, već će biti čisto stvarna te će progovoriti zastupnici onih slojeva, koji moraju skupo platiti pogreške naših diplomata. Naučni su držati vanjsku politiku kao kakovu regaliju, kao izričito pravo, u koje ne dopuštaju, da se pača parlamenat. Ali poslije prošle austrijske diplomatske kampanje vidjet će i na odlučujućim mjestima, da se ni vanjska politika ne može provađati bez nijednog obzira na sta- novništvo. Ovo će možda biti jedini uspjeh tačne kritike kojoj će barem u austrijskoj delegaciji biti pod- vrgnuta Bei chtoldova vanjska politika. Izjava ne- povjerenja i kad bi bila predložena, ne će naći većinu ni a austrijskoj, tim manje u ugarskoj dobri odnošaj ne će nitko austrijskim i ugarskim di a povratiti. Grof će Berchtold imati u delegacijama i svojih privrženika. U austrijskoj će delegaciji spremno zaškiljeti očima magnati gospodske kuće nad nje- govom pogrešnom politikom. Margrof će Bacque- hom uresiti svoj referat običnim stalnim govorom tako, da se pod njegovom svijetlom površinom izgubi svaka samnja o ispravnom djelovanju naše diplomacije i ako će sam još manje. nego obično vjerovati svomu referatu. Grof će Berchtold imati lak posao u ugarskoj delegaciji. Pojedine glasove nezadovoljstva, koje ćemo sigurno čuti iz kratkog reda oporbenih de- legata, ušutjet će riječi pristajanja većine, koja će na mig Tisze oglasati grofu Berchtoldu povjerenje i za to, jer pušta sasma slobodnu raku grofu Tiszi u Ugarskoj koliko proti Hrvatskoj, toliko isto i proti svim ugarskim narodnostima, pa i proti oporbenim madžarskim grofovima. Ta nije se ni osvrnuo, kad je grof Tisza poslije prvog balkanskog rata u ime čitave ugarske države dakle i u ime monarhije cinički izjavio, da balkanske države imaju pravo boriti se međusobno koliko im drago, čim je većim dijelom skrivio žalosne događaje, kojima bijasmo svjedoci za drugog rata. Kao od ugarske, tako ćemo nesumljivo čuti i od dijela austrijske delegacije ocjenu onih uspjeha, koje je Austro-Ugarska stekla postankom samo- stalne Albanije i ravrgnućem balkanskog saveza. Bit će zanimljivo slušati, čime će privrženici Berchtoldove politike kušati nadoknaditi austrij- skim narodima gubitke, kojim bijehu plaćeni oni umišljeni uspjesi. Biti će za ovo potrebna veoma kriva sofistika. Ne uspije li, ostat će u širim masama trajan, potresan dojam, da su svi ovi uspjesi habzburšk hije najokrutnija Pyrrhova pobjeda, kakovu svijet nije vidio. Korak naprijed U Zadru se je na 23 o. m. održala veoma važna sjednica odvjetničke komore. Zadarski ad- vokati Alačević, Škvrce i Werk prikazali su u svoje vrijeme predlog odboru komore, da se na dnevni red prve sjednice komore postavi i tačka o proglašenju hrvatskog ili srpskog jezika uredov- nim jezikom odvjetničke komore u Zadru. Na tu sjednicu došli su svi talijani, a od hrvata i srba bili su zapriječeni četvorica. Gornji je predlog prihvaćen sa 18 glasova proti 14 i tako je od sada naš jezik uredovnim jezikom zadarske odvjetničke komore. Ovo je znameniti dan & borbi zadarskih hrvata i srba sa talijancima, pa se veselimo i radujemo nad ovim uspjehom naših rodoljuba u u otuđenom Zadru. Neka bude ovo bonum omen za buduće pobjede! Kratke vijesti — G. Charles Loiseau napisao je u petrogradskom Novoje Vremja vrlo lijep i aktuelan članak pod naslovom: Srbija, Crna Gora i Austrija. — Berchtoldov ezpos? nailazi na opću kritiku, u od- boru za vanjske poslove delegacija. — Ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo je utok općine grada Trsta protiv naredaba namjesnika Hohenloha. — Stranka prava razriješila je pakt s koalicijom od 12 marča 1912. — Trgovinski Glasnik traži, da se srpskim listovima dopusti ulaz u Austro-Ugarsku, ili, u protivnom slučaju, da Srbija digne postdebit svim austro-ugarskim njema- čko-madžarskim srbofobskim listovima. Zahtjev sasma opravdan. — U parlamentu, Ruteni ustraju u opoziciji. — U Bosni, grupe Srpske Riječi i Naroda približile su se, u izbornom pitanju, Grupa Kočićeva iznosi svoje kandidate. — U Novoj Srbiji podižu se i osnivaju, sve redom, sokolska društva. — Novom Godinom biće ukinut osobit položaj bosan- skih četa, Vojnici muslimanske vjere ipak će pridržati fes. — Sultan je ratifikovao mirovni ugovor između Gr- ške i Turske. — Štampom se pronose glasovi o rekonstrukciji Pa- s#ićeva kabineta. — U Beogradu se otvorila peta javna gimnazija. Dopisi Pijavičino 11-XI 1913. Ove godine imamo izvrstitu kapljicu vina, ija opola nije niže 11 12 gradi a Dingača niše 14, ali žalibože kupca još neimamo. Slaboj esportaciji vina uzrokom su što i ža- lostni putevi koje mi u opće na pola>toku imamo do naših luka. Imamo već traksu ,predjelnoga puta“ ali gradnju novidimo, a i kasno ćemo jer dok za Ar- baniju ima novca i svakog blaga božjeg nema za nas niti par hiljada da nam napravi cestu. Za mjestne puteve zaslugom trojice mještana dobili smo iz oskuđične zaklade kr, 6.000, a ze- maljski Odbor nam je dao 1000. Kojom svotom se je radio put kroz mijesto od sela do sela, ali žalibože taj put se gradio najlošije koli u čvrstoći toli u pravcu trakse — pravi škandal! Mjesni odbor za unapredjenje Pijavičina ko- jeg je biralo obć. vjeć. u Kuni i na čelu tog fa- moznog odbora stoji famozni neki , prepotentni“ koji sam na svoju ruku troši novac i napokon neda odboru na pregledanje račune. Čujemo da još ima malo novaca, a skoro nije se uradilo već malo i to naopako. Odbor je na- pokon pozvao glavara pismeno da dade račune preglegati ali on neda, pa neda—l—? Znali za ovaj škandal obćinsko U pravlteljstvo u Kuni ie, k. Poglavarstvo u Korčuli —? Stari. Broj 48. Dubrovačke vijesti G. Pero Budmani. Prekojučer stigao je u naš grad odlični naš sugrađanin, gospar mani, akademik i naučenjak, te će se zadržati preko cijele zime. Uglednom našem sugrađaninu želimo najugodniji boravak u našem gradu. Dobro nam došao ! Njegoševa proslava u Dubrovniku. | u našem se je gradu prošle nedjelje proslavila stogodišnjica rođenja Petra H. Petrovića, slaven- skog pjesnika Gorskog Vijenca. Matica Srpska u Dubrovniku htjela je da se oduži uspomeni velikoga pokojnika, to je priredila u Slozi na 23. o. m. svečanu sjednicu. Predsjednik Matice Srpske g. Nikola Babić otvorio je svečanu sjednicu veoma lijepim govorom, u kom je pozdravio zastupstvo Općine, naših društva i mjesne štampe, te pro- govorio o značenju svečane sjednice. Njegov govor, izrečen onom blagosti i simpatijom što je čini na svakog prisutnika imponentna pojava g. Nikole Babića, bio je burno pozdravljen od publike. Iza predsjednikova pozdrava, progovorio je tajnik Matice Dr. Frano Kulišić o velikom pjesniku, njegovu životu, idejama i radu, G. Kulišić pri- kazao je ekscerptno ali vrlo pregledno i stručne razne momente iz Njeguševa života, koji su imali ittjecaja na njegov književni rad. je zna- cenje njegova rada, književnog djelovanja i smjera i upozorio na veličinu Njegoševa duha, njegov iskreni patriotizam i snagu predviđenja istoričkih događaja, koji su se poznije i razvili. Iznio je i nekolike interesantne anegdote o Njegoševom bo- ravku u Dubrovniku. Svršio je sa slava_godinama 1813. 1913., na što svi prisutni kliknuše tri puta slava ! Dr. Kulišić govorio je veoma prijatno i lako, da ga se veoma rado slušalo i pratilo s velikim interesom. Načinom čitanja i sadržinom govora svratio je na sebe živu pažnju zahvalnog slušateljstva. Ispiti osposobljenja za opće pučke škole pred ispitnim povjerenstvom u Dubrovniku bili su pod predsjedanjem gospodina dr. Antvna Primo- žića od 20 do uključivo 27 o, mj. Prikazalo se 14 kandidatica i 4 kandidata za opće pučke škole i jedan kandidat za dopunidbeni ispit iz talijanskog jezika, kao predmeta u pučkim školama. Bili su osposobljeni s odlikom : Bartulica Olga, Mikijelj Nikola, Nardelii Za- mira i Radić Antun. Osposobljeni su : Bego Nikica, Dražić Jozica, Frka Blaž, Ma- rinović Srećka, Maroević-Ivčević Lukrecija, Mar- tinić Jerka, Matić-Krnić Katica, Mikijelj Nikola, Stančić Katica, Staučić Magda, Šturica Paulina, Tomić Katica, Vukotić Špiro, Vuković-Gjengjinović Marija. Jedna kandidatica nije bila osposobljena. Dva zanimiva predavanja. Dr. Vladimir Zagorsky, hrvatski publicista koji od dulje vremena Loravi u Parizu, gdje je dapače god. 1909 izdao znamenito djelo , Francois Rački et la Renaissance scientifique et pulitique de la Croatie (1828-1894)“, dolazi ovih dana k nama, te će u nekojim većim mjestima prirediti dva veoma zanimiva predavanja 1. Francuzka i Jugoslaveni; 2. Problem evropske kulture i Anatole France. Dan predavanja u Dub- rovniku, javićemo kasnije. Izmjena statuta ,Dušava Silnoga“. Mje- sno gimnastičko društvo ,Dušan Silni“ držao je prošle nedjelje vanrednu skupštinu, na kojoj su bile jednoglasno odobrene izmjene dosadašnjeg društvenog statuta, i tim prihvaćena svesokolska pravila. Dosadašnja dušanovska odijela zamijeniće sokolske uniforme, a društvo će tako izjednačiti sa svim ostalim Sokolima. Namisao začeta na svesokolskom sletu u Pragu eto se gada ostvarila. Put oko Lapada. Društvo za poljepšanje našega grada napravilo je omaj lijepi put oko Lapada. Du se put ne kvari i da se što dulje održi u dobrom stanju odregjeno je, da put ima služiti samo za šetnju, samo za pješake. No ovu odredbu neki kao da ne poštuju. Prijavljeno nam je da neki časnici tim putem jašu na ko- nju i još trkom. Pošto je put uzak, a više puta ima i male djece, to upozorujemo dotičnu go- spodu, da poštuju spomenutu naredbu i da ne jašu tim putem. Muzika. Sinoć pred općinskom kafanom u 7 sati izvršila je naša muzika slijedeći program : 1. Petrović: Slavenski marš. 2. Brodil: ,Iz Nišai okolice“ potpour, 3. Puccini: II.gi čin op, ,La Boheme“. 4. Marengo: Potpouri iz baleta ,Kkcel- liane, koja je do sada radila u Zadru i Spljetu. Društvom upravlja g. Picello. U Dubrovniku će dati 6 predstava. Ovo nam društvo vjerno pri- kazuje pogorište sedamnaestog vijeka. Posornica, odijela i scenerija je dobar prikaz mletačkog po- zorišta San Luca iz god. 1700. Večeras se prikazuje , Resurrexit!“ alegorija u 1 činu od Adolfa Resplendino, i ,Le cameriera brillante* u tri čina od Goldoni. Ova se komedija nije prikazivala od preko 100 godina. a O a