Strana 2. Kakav je sada Beograd Jedna je sada zanimljiva stvar za svakoga Srbohrvata kakav je karakter današnji ovog na- šeg slobodnog središta. Onaj čovjek, koji bi vo] vjerovao lažima njemačke i madžarske štam zamišlja Beograd u jednoj posve lažnoj slici posve krive pojmove ima o svemu što se odnosi na ovaj slobodni dio našeg naroda, U skromnoj namjeri, da sa malo konstatovanja iznesem sliku današnjeg moralnog i materijalnog nivoa Beo- grada, pišem ove retke nadasve za neupućene naše ljude, koji još stoje pod utiskom kleveta i laži narodnih neprijatelja. Beograd, kao kulturno središte srpsko, osjetio je u glavnome najjače utiske i sve razultate, u dobrome dijelu, ovog zadnjeg krvavog proljevanja na Balkanu. Zato trebalo bi očekivati dosta nelje- pih časova, koje bi sada imao da proživljava . Ona zamorenost u ratu i ona istrošenost energije, i ona vanredna neumorenost otpornosti svim nevoljama trebala bi da traži sada jednu tva stagnacije, nerada, lijenosti obustalosti. Ii: Beograd nije otišao u rat sa bukom i vikom, sa im i reklamom, već tiho i skromno, po- nosno a sa puno osjećaja, pa zato, i ako bi imalo da bude sada, iz dva pobjedna rata, dosta ras- pojasanog i divljeg kričanja, u grču svoga na- cijonalnog egoizma i ludila, ipak Beograd danas iz- gleda posve tako, kao da nije bio u nikakvome ratu ikao da uopće nezna za kakav rat. On je proživio hladno sve krize, činio je svoju veliku dužnost, časno, i danas je ponosan. On nije klonuo, nije dao maha strastima svojim. On je prijestonica, sa puno dostojanstva i sa puno veličine, zbog narodne opće slave. Pretrpio je udaraca, ratni je vrtlog oduzeo mnogo njegovih dobrih i čeličnih sinova. Osjetio je mnogo gorčine, ali on danas sjaje od radosti. Jedna tiha ali vedra radost sijeva sa lica Beograda, jer u njemu danas žive osvetioci Kosova. Beograd je shvatio svoj teški i veliki položaj dobro, prije rata i za cijelog rata, a danas još ozbiljnije, još mirnije ispunjuje svoje dužnosti, velike, pred narodom. Srbija treba da se sada odmori, da se razabere i da se sredi. Srbija mora odmah da radi, energično i radino. Ona ima dosta teškog posla i teških zadataka. To je Beo- grad lijepo shvatio. Bez ikakove ukočenosti i sustezanja, bez parade Beograd je odmah iza prestanka rata počeo da radi, na kulturnome polju. Dok je vojska još ratovala, javljao se je već glas kulturne Srbije. I sada, u naponu snage svoje, mlada Srbija, bacila se je velikom svojom energijom na svu Sao svojih radnih sila i svojeg bogastva, da podigne svoga seljaka i da ojača svoju zemlju. Niko i ne osjeća grozotu ratnih dana, niko i ne daje znaka svojemu blje- dilu i umorenosti na licu: svak hoće da živi, svak taj život, bujan, osjeća u sebi. 1 radi se. Sva ministarstva i svi biroi, sve kancelarije i sva društva, sve vlasti, spontano, sa puno tač- nosti i revnosti, prekomjerne, rade, i mi to vidimo. Rezutlati se već ispoljavaju. Već sada osjeću se blagodat kulture. Narodna Skupština zasjedala je prošlog mjeseca, a nastaviće u decembru ponovo svoj rad, dok se spremi budget za 1914. U novo osvojenim krajevima posvećuje se vanredna briga. Sve se preporađa. Sada se otvaraju tamo sedam gimnazija uz još nekoliko škola kao i učiteljska u Skoplju. Osnovne se škole uspostavljaju i i otva- raju u svakome selu. Ukazi izlaze i imenovanja su gotova. Profesori i učitelji odlaze na svoj rad. Spremaju se projekti za dizanje privrede. Zemljo- radnička Zadruga diže svoje organizacije, a učitelji i ostali otvaraju analfabetske tečajeve i osnivaju društva i čitaonice. Svak ko išta može, radi, na svim poljima. Tako ovih je dana osno vana čitaonica u Velesu, od oficira i ustanovljeno pjevačko društvo. Po Skoplju, Bitolju, Kumanovu i drugim glavnijim gradovima fuzionisale su se sve čitaonice i društva u jedno i osnivaju se narodni domovi. Dok u Beogradu još živi onaj stari partijski život, svi od svih partija rade na zajedničkom dobru. Vojska se ojačaje, diže se kontingeat iz novih krajeva; u vojnu akademiju alo je sada 200 pitomaca. Diplomacija neumorno radi da sredi prilike i uredi dobre odnošaje sa svim državama. Trgovina se širi jača. Posvetila je vlada veliku brigu da uredi pitanje istočnih željeznica, a pod svaki način mnastojaće da to primi u svoje ruke. Štampa sa velikom marlji- vošću iznaša sve potrebe narodne, i bezobzirno ustaje na obranu interesa i napretka, osobito se- ljaka. Osnovao se je invalidski fond, koji već gdje je bio vrlo srdačno Beograd se se i uljepšava. RMadi se na svim stranama grada, dižu se zgrade »CRVBNA HRVATSKA“, i nove sagraditi. Primljen je projekt Meštrovićev za Vidovdanski Hram i glasovano je 50 milijona dinara. U sred Prijestolonaslijednikova Trga (prije Terazijd) dići će se impozantan Meštrovićev vo- doskok. Radi se već. Gradi se nova zgrada za narodnu skupštinu i nov prijestolonasljednikov dvor. Ovdje svak sa simpatijom prati narodni pre- okret u Bugarskoj svak iskreno želi savezsa Bu- garskom. Svakog dana uvijek po nekoja novina do- nosi članke i dopise o vašim prilikama u monarhiji i vrlo se marljivo prati razvoj prilika a Hrvatskoj. Simpatiše se sa našim uspjesima tamo, osobito. Pošto je štampa odraz narodnog mišljenja, ona donosi o svemu bezobzirno svoje mišljenje. Ovih je dana sva štampa puna refleksijama na Berch- toldov ekspozej. Srpska vlada pravi zajam od 280 milijona u Francuskoj. Nova je Srbija razdijeljena po uzoru ostale Srbije. U svim gradovima i mjestima rade općine, po svim novinama imate dopise o napretku i radu pojedinih mjesta. Za nove kra- jeve Srbija hoće da ima nezavisnu svoju crkvu pravoslavnu, jednu sa ostalom Srbijom. Sa Grčkom će urediti reprocitet osnovnih škola. Velika je pažnja u svim krugovima radi uspostavljenja najtješnijih odnošaja sa Crnom Gorom. Ovdje se nadaju na dobru naklonost i shvatanje crnogorske vlade. Rekbi da se vode pregovori o zajedničkim stvarima obiju kraljevina. Izlaze kraljevi ukazi o imenovanju i odlikovanju u vojsci, a odlikovanja su dana i bolničarkama i bolničarima. Nedavno je popunjen broj i izabran omanjkavi broj dr- žavnih savjetnika. U novoj Srbiji otkrilo se je rudnika i izvora. Naročita je komisija poslana na raspitivanje terena. Upućene su sve pažnje na po- boljšavanje sveza i prometa u novim krajevima. Sklopljen je ugovor sa jednim francuskim društvom za nove neke željezničke pruge. Kako je ponos i čestitost nacijonalna razvijena do visokih ste- pena kod srpske javnosti, štampa traži od vlade da pomno ispita sve razloge zašto su oni neki srpski oficiri i generali bili zarobljeni, i traži da da se stave svi pod sud. Radi se na poštanskoj konvenciji između Srbije, Grčke i Rumunije. Poslana je komisija da ispita zemljište da se po- digne most na Dunavu prama Rumuniji. U tome učestvuju obadvije vlade. Po novinama izlaze detalji izvještaji i memoari iz balkanske vojne. Svakog dana skoro izlazi po koja nova knjiga sa takovim sižejom. Izlazi u sveske Žlustrovana Istorija Balk. Rata, gdje je unešeno sve drago- cjeno da se ne izgubi u zaboravu. Universitet u Beogradu otpočeo je svoj rad u redu, a tako i sve ostale škole po Beogradu. U Skoplju misle brzo. osnovati drugi universitet. Naveo sam i ako nesređeno a više pobacano glavne konture radne Srbije, ove Srbije, koja sada radi na svome ekonomskom i kulturnom ojačanju. Svako ko jugoslavenski osjeća radovaće se ovom napretku i ovom lijepom jačanju, ovoj razboritosti i velikoj energiji bratske nam Srbije. Beograd 25. XI 1913. M. B. Italijanske demonstracije Onomadne je došlo do krvavih demonstracija između talijanskih i njemačkih đaka u Gracu, radi pitanja talijanskog univerziteta. "Talijansko đaštvo uporno nastavlja borbu za svoj univerzitet koji traži od pred nekoliko godina. Gradačke de- monstracije su bile krvave, i mnogo je ranjenih. U tučnjavi su talijani uzvukli tanji kraj. Gradački događaji imali su svoj odjek. Po cijeloj Italiji, na svim universama, došlo je do bučnih demostracija za talijanski univerzitet u Austriji. Demostriralo se protiv Austrije, tako da su karabinijeri imali dosta posla. I u Trstu su ta- lijanski đaci štrajkovali u znak solidarnosti, pa nijesu falili ni zadarski da — markiraju. I tako se saveznici opet poriječkaše! Iz bivšega pašaluka Dvadeset je mjeseca pašovao u Hrvatskoj — komesar. Kad promislimo, koliko je narod kroz to vrijeme pretrpio i podnio; kad promis- limo, koliko su narodna leđa primila samovoljnih batina, grozna nas jeza obuzima. I dok žalimo nedužni narod, dotle se divimo tom jakom i če- ličnom narodu, koji se nije ipak ugnuo pod ne- milosrdnim udarcima. Što je sve počinjeno kroz vrijeme pašaluka, u svakoj grani i sa svake strane tog upravljanjanja, trebaće predebela statistička knjiga, da bi sve to pobilježila a da ništa ne izmakne i ne izbjegne. I to samo onoga što se znade. A što se ne zna?! Za vrijeme pošelaka bilo je u Hrvatskoj okolo 300 , prootes i uvrijede veličanstva, i svi su avršili se osudom. A ono što se još ne zna?! Pa da neće sada i taj narod malo odahnuti! Kralj Ferdinando Povratak u Sofiju. Bugarski kralj Ferdinando otputovao je ig Beča i povratio se u Sofiju. Vijesti o njegova dolasku u Sofiju i o dočeku potpuno fale. No zna se ništa. Zna se samo, da nije bilo nikakva dočeka. Neke novine donose, da se je zatvorio u dvor iz straha. U zemlji se svakako nešto sprema. Opće je mišljenje, da je kralj vinovnik čitave ne sreće što je zadesila bugarsku dižavu. Temps dobio je iz Petrograda telegram u ko- «lem se veli, da je kralj Ferdinando otputovao iz Beča neuspjevši da sklopi nikakav ugovor o ga- ranciji lične bezbijednosti, jer da u Beču s velikim nepouzdanjem gledaju u Radoslavovljev gabinet, uvjereni da se neće moći održati. Razno iz Srbije - a banka u Zagrebu obratila se srpskoj vladi da dozvoli osnivanje jedne šečerne fabrike u Skoplju. — Čuvalište ,Svete Jelene“ ustanovilo je Dom za siročad izginulih boraca u srpsko-turskom i srpsko-bugar- skom ratu. — Uprava željeznica utvrdila je načelni sporazum o čizeltnom putničkom i teretnom saobraćaju vozova na pruzi nm i obratno. — Ministarstvo narodne privrede izdalo je pod zakup ribolov u Ohridskom i Prespanskom jezeru, = Ministar privrede predvidio je u budžetu svog resorta za 1914. godinu 100,000 dinara za otvaranje po- ljoprivrednog fakulteta na beogradskom univerzitetu. — Uprava monopola utrošila je za nabavku srpskog duhana od početka ove godine do 1. oktobra 4,576,570 dinara. Gotovina na dan #1, oktobra iznosila je u bla- gajni i u investicijama svega 6,515,137,28 dinara. — S nove godine, u novo oslobogjenim krajevima, ukida se sveštenički bir, te će svećenstvo imati stalnu godišnju plaću. — U Beogradu su gg. Dr. Vojislav Besarović sekre- tar sarajevske trgovačke komore, i Dr, Gajo Bulat, se- kretar spljetske krgovačke komore. Kao izaslanici komora proputovali su veći dio novih krajeva radi informacija o tamošnjim trgovinskim prilikama. Obračun“ U šibenskoj Hrvatskoj Riječi od nekoliko vremena izlaze vrlo važni i in- teresni članci pod gornjim natpisom, a piše ih g. Dr. M. Drinković. U tim se člancima obračunava sa dalmatinskim fur- timašima, te su mnoga otkrića uprav dragocjena. Ta serija aktuelnih članaka biće lijep prilog istoriji razvitka naših stranaka u Dalmaciji, a vjerna slika pra- vaško-furtimaške stranke i njezinih pred- voditelja i vođa. Mi se nadamo, da će ovi članci biti otštampani, što svakako zaslužuje, te će se tim omogućiti, da ih, sabrane, pročita što više čitalaca. U svoje vrijeme i mi ćemo se na njih osvrnuti. Dopisi Luka šipanjska, dne 25/XI 1913. U br. 455. ,Prave Crvene Hrvatske“ izašao je dopis iz Suđurđa, u suštini sličan onima, kak- vih je dosada napregršt izašlo u istim novinama, a i u ,Narodnom Listu“, I u ovome tobožnji Su- đurani, a faktično dva poznata suđurska demiurga, mole i kume, da im se onamo osnuje pošt. ured sa pristajanjem pošt. parobroda i na pruzi Ston- Gruž i obratno. To njihovo naprezanje mi smo gledali mirnim okom, pa. u koliko se ostvaranje njihovih želja ne bi kosilo sa realnim interesima i potrebam Luke, ne samo, da im se ne bismo protivili, nego bismo znali i zagovarati ih. Ali ovaj put — u švojoj perfidiji — ti tobožnji Su- đurani nijesu ostavili u miru neke naše poštene osobe. U prvom redu udarili su na seoskog listo- nošu, predbacujuć mu koješta, da tim tobože do- kažu, kako su oni zlo služeni današnjim uređe- njem pošte u općini. Ne, gospodo, tako ne valia: želite li da budete služeni većom udobnosti nego li sada; vaše molbe i želje potkrijepite stvarnijim dokazima, a ostavite u miru osobu, koja je kroz toliko godina revno vršila, pa i danas vrši svoju službu, i ne začinjajte joj žučju kukavni a ne- dostatni kruh, što ga teškom mukom dobiva. Što se tiče zagrižljivog napadaja i lažnog predbacivanja u istom dopisu i protiv g. M. M., kao da se je on protivio ostvarenju želje gg. Su- đurana prigodom stanovite konferencije, držane u Zadru nazad 3—4 godine, ti su osnovani u to- liko, u koliko dokazuju, kojom su zlobom i pod- losti zadojeni auktori, odnosno inspiratori onakih podlih izmišljotina. Po raznim znacima, koje ćemo do potrebe tačnije osvijestiti, izgleda, da je gg. suđurskim demiuzima poznato i samo uredovno dopisivanje Ravnateljstva Pošta u ovom pitanju, pa, da je istima stalo do istine, mogli bi so bili potrebam Suđurđa. Ali njima je deveta do istine : oslanjajuć se na našu prokušanu dosadanju ustr- pljivost, hoće da u pomanjkanju valjanih razloga za zagovaranje svoje stvari — insinuacijama proti osobama zavaraju javno mnijenje i kompe- tentnu vlast, pa se ovoliko za danas oglasismo, noka znaju, da svaka ustrpljivost ima svojih granica. Kratke vijesti — Bečka Siidslavisehe Rundschau donosi u zadnjem broju članak; Newer siidslavischer Nationalismus iz pera uvaženog političara i našeg odličnog suradnika g. Omi- kron. Novi List i neke druge novine već su donijele u prevodu ovaj članak. — Prošle sedmice umrla je u Zagrebu poznata hr- vatska glumica Ljerka pl. Šram, Bio joj je priređen ve- ličajan sprovod. Na grobu je govorio, u ime hrvatskog kazališta, njegov g. Ivo conte Vojnović. — U Sofiji je redarstvo povisilo mjere sigurnosti u kraljevoj polači, jer se boji atentata na kralja Ferdinanda. — Parlamenat je nastavio raspravu o reformi lične dohodarine. — Nar. poslanik Biankini podnio je u parlamentu interpelaciju o zlostavljanju vojnika u Dalmaciji. — U Francuskoj je demisionirao kabinet Barthou. Predsjednik Poincare primio je ostavku. — Rumunjski ministar Take Jonescu predložio je u Carigradu, da Turska i Bugarska stupe u opći bal- kanski savez, — Poslanik srpski u Beču, Jovan Jovanović, izjavio je, da Srbija ostaje čvrsto pri zahtjevu, da istočne že- ljeljeznice postanu državnom vlaštinom, a da je Srbija spremna na eventualnu otštetu prama društvu orijen- talnih željeznica. — Harden, urednik Zukunft-a u jednom stn» izjavio je, da Austrija neće nikada imati koristi od Al- banije. Harden je dalje oštro osudio Ferdinanda bugar- skog radi njegove politike i nevjere. — U Crnoj Gori unapređeno je 528 oficira. Između tih 12 ih je imenovano brigadirima a 52 majorima. Pregled Berlinski Morgen Post veli, da bogastvo riječi u govoru grofa Berchtolda stoji u sasvim obrnu- toj razmjeri sa sadržajem fakata u tom govoru. Ova politika uvijenosti i fraza prouzrokovala je velike političke konflikte i spriječila normalni tok tgovine i prometa u monarhiji zadavši joj teške ekunomske udarce. * Kako Morgen Post, u istom smislu piše i Deutsche Tageszeitung. Njemačka štampa, preko običaja, ne piše previše o ekspozeu. x Figaro ističe da ekspoze grofa Berchtolda liči na uvod za jedan račun, kojim se cilja na to da se oblati onaj koji taj račun ima da isplati. Echo de Paris nalazi da je govor grofa Berchtolda pun fraza, a oskudijeva faktima. G. Paul Mihailis, u nedjeljnom pregledu Ber- liner Tagblatta konstatuje, da se megjunarodni položaj posljednjih mjeseca nešto poboljšao. Po- sjeta ruskog premijera Kokovcova u Berlinu sva- kako je utvrdila, da se njemačko-ruski odnos u posljednje vrijeme još više pojačao. + Ruskoe slovo donosi uvodni članak o frage- diji kralja Ferdinanda. Taj lijepi članak ovako svršava: ,Normalni odnosi Bugarske prema nje- nim susjedima i velikim silama mogu se uspos- taviti samo tako, ako se kralj Ferdinand odrekne bugarskog prijestvla.“ Dubrovačke vijesti Lične vijesti. Ove je sedmice bio na pro- lasku sa Cetinja odlični naš sugrađanin Dr. Lujo knez Vojnović, Zadržao se je jedan dan u našem gradu, a u srijedu po podnv proslijedio je za Trst, a odatle će k svojoj porodici u Monakov. Odlikovanje. Mjesni liječnik g. Dr. Miho Papi, naš sugrađanin, bio je ovo dana odlikovan od N. V. Kralja Cine Gore ordenom Danilova reda III. stepena, radi svog djelovanja kod Crve- nog Krsta, Na zasluženom odlikovanju od srca se radujemo. + Predavanje Dra Zagorskog. Dr. Vladimir Zagorsky, koji je od duljeg vremena nastanjen u Parizu, priređuje po našim gradovima niz pre- davanja s raznim temama. Dr. Zagorsky nastoji, da ovim svojim predavanjima omogući izdanje jela o našem velikom meceni i on — Dr. Zagorsky — nosi polovicu troškova. Ako se uzme u obzir, da je Dr. Zagorsky već potrošio preko 3000 franaka oko izdanja (nakla- dom Hachette u Parizu) njegova djela pod na- slovom : ,, Francois Rački et la renaissance scien- tifique et politique de la Croatie“, to je svakako dužnost svih nas da mu pomognem. u izdanju