Strana 2.

Kakav je sada Beograd

Jedna je sada zanimljiva stvar za svakoga
Srbohrvata kakav je karakter današnji ovog na-
šeg slobodnog središta. Onaj čovjek, koji bi vo]
vjerovao lažima njemačke i madžarske štam
zamišlja Beograd u jednoj posve lažnoj slici
posve krive pojmove ima o svemu što se odnosi
na ovaj slobodni dio našeg naroda, U skromnoj
namjeri, da sa malo konstatovanja iznesem sliku
današnjeg moralnog i materijalnog nivoa Beo-
grada, pišem ove retke nadasve za neupućene
naše ljude, koji još stoje pod utiskom kleveta i
laži narodnih neprijatelja.

Beograd, kao kulturno središte srpsko, osjetio
je u glavnome najjače utiske i sve razultate, u
dobrome dijelu, ovog zadnjeg krvavog proljevanja
na Balkanu. Zato trebalo bi očekivati dosta nelje-
pih časova, koje bi sada imao da proživljava

. Ona zamorenost u ratu i ona istrošenost
energije, i ona vanredna neumorenost otpornosti
svim nevoljama trebala bi da traži sada jednu
tva stagnacije, nerada, lijenosti obustalosti.

Ii: Beograd nije otišao u rat sa bukom i vikom,
sa im i reklamom, već tiho i skromno, po-
nosno a sa puno osjećaja, pa zato, i ako bi imalo
da bude sada, iz dva pobjedna rata, dosta ras-
pojasanog i divljeg kričanja, u grču svoga na-
cijonalnog egoizma i ludila, ipak Beograd danas iz-
gleda posve tako, kao da nije bio u nikakvome ratu
ikao da uopće nezna za kakav rat. On je proživio
hladno sve krize, činio je svoju veliku dužnost,
časno, i danas je ponosan. On nije klonuo, nije
dao maha strastima svojim. On je prijestonica,
sa puno dostojanstva i sa puno veličine, zbog
narodne opće slave. Pretrpio je udaraca, ratni je
vrtlog oduzeo mnogo njegovih dobrih i čeličnih
sinova. Osjetio je mnogo gorčine, ali on danas
sjaje od radosti. Jedna tiha ali vedra radost
sijeva sa lica Beograda, jer u njemu danas žive
osvetioci Kosova.

Beograd je shvatio svoj teški i veliki položaj
dobro, prije rata i za cijelog rata, a danas još
ozbiljnije, još mirnije ispunjuje svoje dužnosti,
velike, pred narodom. Srbija treba da se sada
odmori, da se razabere i da se sredi. Srbija mora
odmah da radi, energično i radino. Ona ima
dosta teškog posla i teških zadataka. To je Beo-
grad lijepo shvatio. Bez ikakove ukočenosti i
sustezanja, bez parade Beograd je odmah iza
prestanka rata počeo da radi, na kulturnome
polju. Dok je vojska još ratovala, javljao se je
već glas kulturne Srbije. I sada, u naponu snage
svoje, mlada Srbija, bacila se je velikom svojom
energijom na svu Sao svojih radnih sila
i svojeg bogastva, da podigne svoga seljaka i
da ojača svoju zemlju. Niko i ne osjeća grozotu
ratnih dana, niko i ne daje znaka svojemu blje-
dilu i umorenosti na licu: svak hoće da živi,
svak taj život, bujan, osjeća u sebi. 1 radi se.
Sva ministarstva i svi biroi, sve kancelarije i
sva društva, sve vlasti, spontano, sa puno tač-
nosti i revnosti, prekomjerne, rade, i mi to vidimo.
Rezutlati se već ispoljavaju. Već sada osjeću se
blagodat kulture. Narodna Skupština zasjedala je
prošlog mjeseca, a nastaviće u decembru ponovo
svoj rad, dok se spremi budget za 1914. U novo
osvojenim krajevima posvećuje se vanredna briga.
Sve se preporađa. Sada se otvaraju tamo sedam
gimnazija uz još nekoliko škola kao i učiteljska
u Skoplju. Osnovne se škole uspostavljaju i i otva-
raju u svakome selu. Ukazi izlaze i imenovanja
su gotova. Profesori i učitelji odlaze na svoj rad.
Spremaju se projekti za dizanje privrede. Zemljo-
radnička Zadruga diže svoje organizacije, a
učitelji i ostali otvaraju analfabetske tečajeve i
osnivaju društva i čitaonice. Svak ko išta može,
radi, na svim poljima. Tako ovih je dana osno
vana čitaonica u Velesu, od oficira i ustanovljeno
pjevačko društvo. Po Skoplju, Bitolju, Kumanovu
i drugim glavnijim gradovima fuzionisale su se
sve čitaonice i društva u jedno i osnivaju se
narodni domovi. Dok u Beogradu još živi onaj
stari partijski život, svi od svih partija rade na
zajedničkom dobru. Vojska se ojačaje, diže se
kontingeat iz novih krajeva; u vojnu akademiju
alo je sada 200 pitomaca. Diplomacija neumorno
radi da sredi prilike i uredi dobre odnošaje sa
svim državama. Trgovina se širi jača. Posvetila
je vlada veliku brigu da uredi pitanje istočnih
željeznica, a pod svaki način mnastojaće da to
primi u svoje ruke. Štampa sa velikom marlji-
vošću iznaša sve potrebe narodne, i bezobzirno
ustaje na obranu interesa i napretka, osobito se-
ljaka. Osnovao se je invalidski fond, koji već

gdje je bio vrlo srdačno Beograd se
se i uljepšava.
RMadi se na svim stranama grada, dižu se zgrade

»CRVBNA HRVATSKA“,

i nove sagraditi. Primljen je projekt Meštrovićev
za Vidovdanski Hram i glasovano je 50 milijona
dinara. U sred Prijestolonaslijednikova Trga (prije
Terazijd) dići će se impozantan Meštrovićev vo-
doskok. Radi se već. Gradi se nova zgrada za
narodnu skupštinu i nov  prijestolonasljednikov
dvor.

Ovdje svak sa simpatijom prati narodni pre-
okret u Bugarskoj svak iskreno želi savezsa Bu-
garskom. Svakog dana uvijek po nekoja novina do-
nosi članke i dopise o vašim prilikama u monarhiji i
vrlo se marljivo prati razvoj prilika a Hrvatskoj.
Simpatiše se sa našim uspjesima tamo, osobito.
Pošto je štampa odraz narodnog mišljenja, ona
donosi o svemu bezobzirno svoje mišljenje. Ovih
je dana sva štampa puna refleksijama na Berch-
toldov ekspozej.

Srpska vlada pravi zajam od 280 milijona
u Francuskoj. Nova je Srbija razdijeljena po
uzoru ostale Srbije. U svim gradovima i mjestima
rade općine, po svim novinama imate dopise o
napretku i radu pojedinih mjesta. Za nove kra-
jeve Srbija hoće da ima nezavisnu svoju crkvu
pravoslavnu, jednu sa ostalom Srbijom. Sa Grčkom
će urediti reprocitet osnovnih škola. Velika je
pažnja u svim krugovima radi uspostavljenja
najtješnijih odnošaja sa Crnom Gorom. Ovdje se
nadaju na dobru naklonost i shvatanje crnogorske
vlade. Rekbi da se vode pregovori o zajedničkim
stvarima obiju kraljevina. Izlaze kraljevi ukazi o
imenovanju i odlikovanju u vojsci, a odlikovanja
su dana i bolničarkama i bolničarima. Nedavno
je popunjen broj i izabran omanjkavi broj dr-
žavnih savjetnika. U novoj Srbiji otkrilo se je
rudnika i izvora. Naročita je komisija poslana na
raspitivanje terena. Upućene su sve pažnje na po-
boljšavanje sveza i prometa u novim krajevima.
Sklopljen je ugovor sa jednim francuskim društvom
za nove neke željezničke pruge. Kako je ponos
i čestitost nacijonalna razvijena do visokih ste-
pena kod srpske javnosti, štampa traži od vlade
da pomno ispita sve razloge zašto su oni neki
srpski oficiri i generali bili zarobljeni, i traži da
da se stave svi pod sud. Radi se na poštanskoj
konvenciji između Srbije, Grčke i Rumunije.
Poslana je komisija da ispita zemljište da se po-
digne most na Dunavu prama Rumuniji. U tome
učestvuju obadvije vlade. Po novinama izlaze
detalji izvještaji i memoari iz balkanske vojne.
Svakog dana skoro izlazi po koja nova knjiga
sa takovim sižejom. Izlazi u sveske Žlustrovana
Istorija Balk. Rata, gdje je unešeno sve drago-
cjeno da se ne izgubi u zaboravu. Universitet u
Beogradu otpočeo je svoj rad u redu, a tako i
sve ostale škole po Beogradu. U Skoplju misle
brzo. osnovati drugi universitet.

Naveo sam i ako nesređeno a više pobacano
glavne konture radne Srbije, ove Srbije, koja
sada radi na svome ekonomskom i kulturnom
ojačanju. Svako ko jugoslavenski osjeća radovaće
se ovom napretku i ovom lijepom jačanju, ovoj
razboritosti i velikoj energiji bratske nam Srbije.

Beograd 25. XI 1913. M. B.

 

Italijanske demonstracije

Onomadne je došlo do krvavih demonstracija
između talijanskih i njemačkih đaka u Gracu,
radi pitanja talijanskog univerziteta. "Talijansko
đaštvo uporno nastavlja borbu za svoj univerzitet
koji traži od pred nekoliko godina. Gradačke de-
monstracije su bile krvave, i mnogo je ranjenih.
U tučnjavi su talijani uzvukli tanji kraj.

Gradački događaji imali su svoj odjek. Po
cijeloj Italiji, na svim universama, došlo je do
bučnih demostracija za talijanski univerzitet u
Austriji. Demostriralo se protiv Austrije, tako da
su karabinijeri imali dosta posla. I u Trstu su ta-
lijanski đaci štrajkovali u znak solidarnosti, pa
nijesu falili ni zadarski da — markiraju. I tako
se saveznici opet poriječkaše!

 

Iz bivšega pašaluka

Dvadeset je mjeseca pašovao u Hrvatskoj
— komesar. Kad promislimo, koliko je narod
kroz to vrijeme pretrpio i podnio; kad promis-
limo, koliko su narodna leđa primila samovoljnih
batina, grozna nas jeza obuzima. I dok žalimo
nedužni narod, dotle se divimo tom jakom i če-
ličnom narodu, koji se nije ipak ugnuo pod ne-
milosrdnim udarcima. Što je sve počinjeno kroz
vrijeme pašaluka, u svakoj grani i sa svake strane
tog upravljanjanja, trebaće predebela statistička
knjiga, da bi sve to pobilježila a da ništa ne
izmakne i ne izbjegne. I to samo onoga što se
znade. A što se ne zna?! Za vrijeme pošelaka
bilo je u Hrvatskoj okolo 300 ,
prootes i uvrijede veličanstva, i svi su avršili se
osudom. A ono što se još ne zna?! Pa da neće
sada i taj narod malo odahnuti!

Kralj Ferdinando

Povratak u Sofiju.
Bugarski kralj Ferdinando otputovao je ig
Beča i povratio se u Sofiju. Vijesti o njegova
dolasku u Sofiju i o dočeku potpuno fale. No

 

zna se ništa. Zna se samo, da nije bilo nikakva
dočeka. Neke novine donose, da se je zatvorio u
dvor iz straha. U zemlji se svakako nešto sprema.
Opće je mišljenje, da je kralj vinovnik čitave ne
sreće što je zadesila bugarsku dižavu.

Temps dobio je iz Petrograda telegram u ko-
«lem se veli, da je kralj Ferdinando otputovao iz
Beča neuspjevši da sklopi nikakav ugovor o ga-
ranciji lične bezbijednosti, jer da u Beču s velikim
nepouzdanjem gledaju u Radoslavovljev gabinet,
uvjereni da se neće moći održati.

 

Razno iz Srbije

- a banka u Zagrebu obratila se srpskoj vladi
da dozvoli osnivanje jedne šečerne fabrike u Skoplju.

— Čuvalište ,Svete Jelene“ ustanovilo je Dom za
siročad izginulih boraca u srpsko-turskom i srpsko-bugar-
skom ratu.

— Uprava željeznica utvrdila je načelni sporazum o
čizeltnom putničkom i teretnom saobraćaju vozova na
pruzi nm i obratno.

— Ministarstvo narodne privrede izdalo je pod zakup
ribolov u Ohridskom i Prespanskom jezeru,

= Ministar privrede predvidio je u budžetu svog
resorta za 1914. godinu 100,000 dinara za otvaranje po-
ljoprivrednog fakulteta na beogradskom univerzitetu.

— Uprava monopola utrošila je za nabavku srpskog
duhana od početka ove godine do 1. oktobra 4,576,570
dinara. Gotovina na dan #1, oktobra iznosila je u bla-
gajni i u investicijama svega 6,515,137,28 dinara.

— S nove godine, u novo oslobogjenim krajevima,
ukida se sveštenički bir, te će svećenstvo imati stalnu
godišnju plaću.

— U Beogradu su gg. Dr. Vojislav Besarović sekre-
tar sarajevske trgovačke komore, i Dr, Gajo Bulat, se-
kretar spljetske krgovačke komore. Kao izaslanici komora
proputovali su veći dio novih krajeva radi informacija o
tamošnjim trgovinskim prilikama.

 

Obračun“

U šibenskoj Hrvatskoj Riječi od
nekoliko vremena izlaze vrlo važni i in-
teresni članci pod gornjim natpisom, a
piše ih g. Dr. M. Drinković. U tim se
člancima obračunava sa dalmatinskim fur-
timašima, te su mnoga otkrića uprav
dragocjena. Ta serija aktuelnih članaka
biće lijep prilog istoriji razvitka naših
stranaka u Dalmaciji, a vjerna slika pra-
vaško-furtimaške stranke i njezinih pred-
voditelja i vođa. Mi se nadamo, da će
ovi članci biti otštampani, što svakako
zaslužuje, te će se tim omogućiti, da ih,
sabrane, pročita što više čitalaca. U svoje
vrijeme i mi ćemo se na njih osvrnuti.

 

Dopisi

Luka šipanjska, dne 25/XI 1913.

U br. 455. ,Prave Crvene Hrvatske“ izašao
je dopis iz Suđurđa, u suštini sličan onima, kak-
vih je dosada napregršt izašlo u istim novinama,
a i u ,Narodnom Listu“, I u ovome tobožnji Su-
đurani, a faktično dva poznata suđurska demiurga,
mole i kume, da im se onamo osnuje pošt. ured
sa pristajanjem pošt. parobroda i na pruzi Ston-
Gruž i obratno. To njihovo naprezanje mi smo
gledali mirnim okom, pa. u koliko se ostvaranje
njihovih želja ne bi kosilo sa realnim interesima
i potrebam Luke, ne samo, da im se ne bismo
protivili, nego bismo znali i zagovarati ih. Ali
ovaj put — u švojoj perfidiji — ti tobožnji Su-
đurani nijesu ostavili u miru neke naše poštene
osobe. U prvom redu udarili su na seoskog listo-
nošu, predbacujuć mu koješta, da tim tobože do-
kažu, kako su oni zlo služeni današnjim uređe-
njem pošte u općini. Ne, gospodo, tako ne valia:
želite li da budete služeni većom udobnosti nego
li sada; vaše molbe i želje potkrijepite stvarnijim
dokazima, a ostavite u miru osobu, koja je kroz
toliko godina revno vršila, pa i danas vrši svoju
službu, i ne začinjajte joj žučju kukavni a ne-
dostatni kruh, što ga teškom mukom dobiva.

Što se tiče zagrižljivog napadaja i lažnog
predbacivanja u istom dopisu i protiv g. M. M.,
kao da se je on protivio ostvarenju želje gg. Su-
đurana prigodom stanovite konferencije, držane
u Zadru nazad 3—4 godine, ti su osnovani u to-
liko, u koliko dokazuju, kojom su zlobom i pod-
losti zadojeni auktori, odnosno inspiratori onakih
podlih izmišljotina. Po raznim znacima, koje ćemo
do potrebe tačnije osvijestiti, izgleda, da je gg.
suđurskim demiuzima poznato i samo uredovno
dopisivanje Ravnateljstva Pošta u ovom pitanju,
pa, da je istima stalo do istine, mogli bi so bili

potrebam Suđurđa. Ali njima je deveta do istine :
oslanjajuć se na našu prokušanu dosadanju ustr-
pljivost, hoće da u pomanjkanju valjanih razloga
za zagovaranje svoje stvari — insinuacijama proti

osobama zavaraju javno mnijenje i kompe-
tentnu vlast, pa se ovoliko za danas oglasismo,
noka znaju, da svaka ustrpljivost ima svojih
granica.

Kratke vijesti

— Bečka Siidslavisehe Rundschau donosi u zadnjem
broju članak; Newer siidslavischer Nationalismus iz pera
uvaženog političara i našeg odličnog suradnika g. Omi-
kron. Novi List i neke druge novine već su donijele u
prevodu ovaj članak.

— Prošle sedmice umrla je u Zagrebu poznata hr-
vatska glumica Ljerka pl. Šram, Bio joj je priređen ve-
ličajan sprovod. Na grobu je govorio, u ime hrvatskog
kazališta, njegov g. Ivo conte Vojnović.

— U Sofiji je redarstvo povisilo mjere sigurnosti u
kraljevoj polači, jer se boji atentata na kralja Ferdinanda.

— Parlamenat je nastavio raspravu o reformi lične
dohodarine.

— Nar. poslanik Biankini podnio je u parlamentu
interpelaciju o zlostavljanju vojnika u Dalmaciji.

— U Francuskoj je demisionirao kabinet Barthou.
Predsjednik Poincare primio je ostavku.

— Rumunjski ministar Take Jonescu predložio je
u Carigradu, da Turska i Bugarska stupe u opći bal-
kanski savez,

— Poslanik srpski u Beču, Jovan Jovanović, izjavio
je, da Srbija ostaje čvrsto pri zahtjevu, da istočne že-
ljeljeznice postanu državnom vlaštinom, a da je Srbija
spremna na eventualnu otštetu prama društvu orijen-
talnih željeznica.

— Harden, urednik Zukunft-a u jednom stn»
izjavio je, da Austrija neće nikada imati koristi od Al-
banije. Harden je dalje oštro osudio Ferdinanda bugar-
skog radi njegove politike i nevjere.

— U Crnoj Gori unapređeno je 528 oficira. Između
tih 12 ih je imenovano brigadirima a 52 majorima.

 

Pregled

Berlinski Morgen Post veli, da bogastvo riječi
u govoru grofa Berchtolda stoji u sasvim obrnu-
toj razmjeri sa sadržajem fakata u tom govoru.
Ova politika uvijenosti i fraza prouzrokovala je
velike političke konflikte i spriječila normalni tok
tgovine i prometa u monarhiji zadavši joj teške
ekunomske udarce.

*

Kako Morgen Post, u istom smislu piše i
Deutsche Tageszeitung. Njemačka štampa, preko
običaja, ne piše previše o ekspozeu.

x

Figaro ističe da ekspoze grofa Berchtolda
liči na uvod za jedan račun, kojim se cilja na to
da se oblati onaj koji taj račun ima da isplati.
Echo de Paris nalazi da je govor grofa Berchtolda
pun fraza, a oskudijeva faktima.

G. Paul Mihailis, u nedjeljnom pregledu Ber-
liner Tagblatta konstatuje, da se megjunarodni
položaj posljednjih mjeseca nešto poboljšao. Po-
sjeta ruskog premijera Kokovcova u Berlinu sva-
kako je utvrdila, da se njemačko-ruski odnos u
posljednje vrijeme još više pojačao.

+

Ruskoe slovo donosi uvodni članak o frage-
diji kralja Ferdinanda. Taj lijepi članak ovako
svršava: ,Normalni odnosi Bugarske prema nje-
nim susjedima i velikim silama mogu se uspos-
taviti samo tako, ako se kralj Ferdinand odrekne
bugarskog prijestvla.“

 

Dubrovačke vijesti

Lične vijesti. Ove je sedmice bio na pro-
lasku sa Cetinja odlični naš sugrađanin Dr. Lujo
knez Vojnović, Zadržao se je jedan dan u našem
gradu, a u srijedu po podnv proslijedio je za
Trst, a odatle će k svojoj porodici u Monakov.

Odlikovanje. Mjesni liječnik g. Dr. Miho
Papi, naš sugrađanin, bio je ovo dana odlikovan
od N. V. Kralja Cine Gore ordenom Danilova
reda III. stepena, radi svog djelovanja kod Crve-
nog Krsta, Na zasluženom odlikovanju od srca
se radujemo. +

Predavanje Dra Zagorskog. Dr. Vladimir
Zagorsky, koji je od duljeg vremena nastanjen
u Parizu, priređuje po našim gradovima niz pre-
davanja s raznim temama. Dr. Zagorsky nastoji,
da ovim svojim predavanjima omogući izdanje
jela o našem velikom meceni i

on — Dr. Zagorsky — nosi polovicu troškova.
Ako se uzme u obzir, da je Dr. Zagorsky već
potrošio preko 3000 franaka oko izdanja (nakla-
dom Hachette u Parizu) njegova djela pod na-
slovom : ,, Francois Rački et la renaissance scien-
tifique et politique de la Croatie“, to je svakako
dužnost svih nas da mu pomognem. u izdanju