Strana 2.

Nanifestacja našeg sabora za Hrvatsku

U srijedu se držala sjednica dalmatin-
skoga sabora. Na početku sjednice pita riječ -
zastupnik Biankini. On je u ime klubova
hrvatske stranke, stranke prava te srpske
stranke i u ime ostalih hrvatskih i srpskih
zastupnika pročitao izjavu uz opće odobra-
vanje u sabornici i na galerijama. Izjava
glasi :

Visoki sabore! Žalosni događaji, Skoji
se od blizu po vijeka zbivaju u Banovini
na zator naše jednokrvne braće i ustavnih
slobodština — postaju sve to teži i nesnošlji-
viji, te moraju da zabrinu i ogorče svako
rodoljubno srce.

Najkrvavijom ironijom izrugava se bez
obzira u najnovije doba i sama slobodna
volja naroda, odlučno izražena kroz opeto-
vane izbore usprkos sili, korupciji i vojnič-
kom aparatu, Ne poštuje se već ni zadnja
sjena ustavnosti. Nečuvenim primjerom u
našoj povijesti, hrvatski sabor, sabor Hrvat-
ske, Slavonije i Dalmacije raspušta se, a da
nije ni okupljen. Raspušta se proti svim
ustavnim načelima, proti pravu i zakonu,
a da nije ni čuo kraljsku poruku i razloge
raspusta.

Potamnjen je sjaj drevne banske stolice.
Slavne Zrinoviće, Draškoviće, Berislaviće,
Bakače zamieniše eksponenti grabežljive tu-
đinske politike. ;

Ugrožena je osobna sloboda i samih
narodnih pouzdanika, koji se na brzu ruku
progone i zatvaraju.

Prosvjedi javnog mnijenja i u novinama
i u pučkim skupštinama bivaju . ugušeni
brutalnom silom.
| Prošle sedmice redarstveno kopito obez-
častilo je i najviše naše kulturno svetište,
ihrvatsko sveučilište, i prolivena je nedužna
krv naše uzdanice, omladine naše.
= Preko Velebita, otkud bi nas imalo
grijati sunce slobode, nagomilavaju se sve
to više crne oblačine nasilja i prave stra-
hovlade. Mirni, izmučeni, izsisani narod
stavlja se na nove muke i upravo se goni
na očajničke korake! (Tako je! Sa galerija:
Dolje tirani!)

 

CRVENA HRVATSKA“

Teško zabrinuti i ljuto dirnuti tim
užasnim stanjem naše braće, s kojom nas
spaja jedna krv, jedan jezik, jedna buduć-

nost te isti ideali slobode i ujedinjenja.\'

(Burno odobravanje u sabornici i na trijemo-
vima) — mu zastupnici kraljevine Dalmacije
okupljeni u klubovima Hrvatske stranke,

Stranke prava i Srpske stranke, te ostali:

hrvatski i srpski zastupnici najodrešitije
prosvjedujemo proti režimu sile i bezakonja
pod kojim naša Hrvatska stenje, te teško
iskušanim njezinim svijestnim sinovima ša-
ljemo bratski pozdrav s izrazom najživljeg
saučešća. (Burno odobravanje).

U znak nepokolebive solidarnosti, na
današnji žalostni dan, kada se je imao sastati
novoizabrani hrvatski sabor, a bio je raspu-
šten, prekidamo naše vijećanje. (Trajno odo-
bravanje. Zastupnici odlaze. Sa trijemova
kliče se: Živila Hrvatska! Živjeli zastuprici
Dolje nametnici !)

Dok zastupnici odlaze, namjesnik odgo-
vara: ,Naprama predmetu, kojim se je častni
g. zast. Biankini bavio, moram označiti kao
neumjestno kritizovanje u ovom visokom
seboru djelatnosti službenih činovnika: kra-
ljevine Hrvatske i ugarske vlade, tim više
što niti su oni ovom saboru odgovorni niti
mogu da se ovdje prikažu, niti da- odbiju
napadaje, kojima su ovako izloženi.“ Namjes-
nikova izjava nije se čula, jer je općinstvo
pljeskalo zastupnicima, koji su odlazili.

Time je sjednica od srijede bila završena.
Naredna je bila u četvrtak s istim dnevnim
redom.

Prosvjedna dačka demonstracija u Kotoru.

Odjek krvavih sabalja, što zveču nad
glavama i po glavama naše mladeži u Zag-
rebu, ozvanja se našim dolom i kršnim kra-
jem — velikim ogorčenjem. Krv se lije u
Zagrebu, potekla je nevina krv! Orgije
Cuvajevog režima slave svoj triumf, i krv
se prolivena puši ..! Zatorni mač  usjekao
je svoju oštricu u hrvatsko tlo, izazivlje
otpor i boj! Satire se sloboda Hrvatske,
ugnjetavaju se sva prava, pa eto i opet se

 

Broj 12.

 

krv prolijeva u očuvanju svojih prava, svo-
jih amaneta. Stijeg srčanosti i junačkog žara
lebdi visoko i svijesno se vije u očima pat-
riot&. Akademska omladina junački je ustala
na brafiku narodnih prava, i zato žrtvom
je policajskih aparata, bijesnog vladinog
sistema, koji ruži, oskvrnjuje, gasi i guši ...!
Cuvaj je upregnuo sve svoje sile, da raspiri
i uspali srca. Užasna urgiranost bijesa i krvo-
loštva osvaja terraina i budi se u Hrvatskoj,
narod na otpor. Teror divlje hara, 'a diso-
nanca ljudskih prava razdražuje na krv;...
slaviće se krvavi Pir u sputanoj nam majci
Hrvatskoj !!  Pritajivana čuvstva, željna
srca slobode i svjetlosti, probila su u punom
jeku. Akad. omladina najavila je žilavu borbu,
budi se energično narodna uzdanica i-poziv-
lje vas narod na jaku opoziciju. Stagnacija
u složnom bratinstvu, koja je do sada uvi-
jek rađala zlim usjevom, riješila se je mrač-
nih okova i uskipjela su složna srca u hr-
vatskim i srpskim grudima na borbu za
svoja prava. Cuvaj, eksponent mađarizacije,
hoće da obnovi srpanjske žrtve, narod naš
ponovno čeka jako iskušenje.  Afektacija
omladine probudit će sve duhove, da se
sjedine u jednu čvrstu i nerazdruživu falangu
u borbi za narodna prava. Apoteoza pobjede
i slobode okrunit će naše glave, sjedinimo
li se svi složno u zajedničko kolo. Lamen-
tacije i konvencionalne međusobne borbe
nek zamijeni složan rad, bratska profesija
domovinske ljubavi! Val zanosa za narodne
ideale nek se raznese cijelim našim krajem
i od uzajamne burne akcije nek se potrese
to grozno pašovanje!

Dneva 4. ovog mjeseca u večer kotorski
đaci prirediše demonstraciju, dajući izraza
svome gnjevu zbog režima u Hrvatskoj.
Orili su se ogorčeni poklici: ,,Abzug Cuvaj“,
»Dolje Cuvaj“, ,,Dolje mađaroni“, a stotina
glasova opetovala je svakog časa svoje zgra-
žanje nad terorom u Hrvatskoj. Demonstri-
ralo se je režimu u Hrvatskoj, arhaičnoj
supremaciji Mađara u njihovom  svojatanju
naših prava i gaženju naših svetinja. Velika
povorka zanosne mladeži prolazila je ulicama
sa neprestanim klicanjem ,, Dolje mađaroni“,

 

und das čsterreichische Kiistenland. Vortriige ge-
halten im Mirz 1910 anliisslich der ersten Wiener
Universitiitsreise von Professoren... Herausgegeben
im Auftrage des Rekt&rats der Universitiit Wien
von Prof, Dr. Ed. Briickner,
Wien und Leipzig.
Franz Deuticke 1911.

(Nastavak) (3)

Slobodno iza rasprave prof. lčešetara
najviše nas zanima rađa Dr. M. Haberlandt-a
»Narodna umjetnost u Istri i Dalmaciji“, te
ćemo se na nju osobito osvrnuti, jer savre-
meni život svugdje ništi narodne osebine i
običaje.

U Dalmaciji se od pamtivijeka opaža
narodna umjetnička kultura, a ona je svje-
dokom velike narodne sposobnosti, Dalma-
cija je donekle osamljena, nije na putu ve-
likog svjetskog prometa, pa je stoga kon-
servativna, u njoj je još zastarjelosti, te ori-
ginalnosti u stanovitim formama života ; go-
spodarstvo je onako naravno i u začetku,
pa je uistinu u Dalmaciji još od iskona u
prostom narodu prave umjetničke žice, te
se razvijala i doprla do sposobnosti prvoga
reda, otkle prava pučka umjetnost oko krša
Sinjega mora.

 

Na jugu nam očito govore i povjesni! češkim, čestimice Moravske, te njemačke

spomenici, pa u svemu narav naginje na
umjeće, te je tu čitava nacijonalna pojava i
urođena težnja za vlastitom radnjom. Uzeti
je u obzir pokućstvo, nošnju, urese, pa je
pošmatrati otkle je to i kakvu obliku ku-
ćanstva spada, to je primitivna ergologija,
što je dakako donekle drevni ostatak obi-
čaja i naviki. To je sve staro, to proističe
iz predaje, to narod drži svojim, zato čuv-
stvuje, kaonuti za svojim vlastitim i doma-
ćim, po onoj urođenoj narodnoj: — Bolje
da pogine selo, nego u selu adet (običaj).

Uistinu je i ovdje kao i drugovdje u
Austriji, opaža predavač, zavrlo siromaštvo
u puku, a to asljed modernog života i sao-
braćaja. To ti je doprlo nadasve u Istri do
čičarskog krša, pai do primorja u Dalmaciji,
ali ipak uza sve te neprilike još je ovamo
posvuda jasnih tragova prave umjetničke
pučke kulture, a ta tradicijonalna sposobnost
nagovješta svakako i,bolju budućnost.

U Istri iu iji to narodno umjeće
dolazi nam u susret u dvostrukom obliku
i isticanju, baš kako se to kaže na evropej-
skoj pučkoj podvornici, gdje su konserva-
tivni običaji od pamtivijeka. Ti se običaji
drže donekle u Istriji, alpinskim krajevima,

Sleško. Tu ti je naći prve čiste narodne
umjetnosti, što se uzdrži neprestano. — Uz
ovo je uzeti u obzir pučku umjetnost na
području evropejskom, što već nazaduje u
gospodarskom i kulturnom pogledu; a oso-
bito područje Avstrije, što je sve skupa
sprema starinske tehnike i ornamentike.

U Istri, a osobito na primorju, opažaju
se tragovi narodne umjetnosti, to u prvom
smislu, a u Dalmaciji je, uz to kulturno i
gospodarstveno zaostajanje, prava podvor-
nica za narodnu. umjetnost u onom tradici-
jonalnom isticanju. Ovdje ti je drevna, če-
stimice od istoka i Vizanta, balkanska kul-
tura, te se predajom vjerno sačuvala do na-
ših dana, što se može potvrditi na 'svakom
koraku narodnim dalmatinskim umjetničkim
uzorcima, Najprije je pogledati slabe ostatke
narodne umjetnosti u Primorju i Istri. Ty
su u tom okviru yeoma nejodnaki krajevi,
to svojom naravnom opskrbom, istoričkom
sudbinom i vrstom pučanstva.

Sjeverni kraj, uz dolinu Soče, pridru-
žuje se geografski i etnografski Donjoj

» Kranjskoj, te dijeli osobinie svoga pučanstva
u načinu građenja, običaju života i životnoj /
potrebi. Ovaj je kraj za narodnu umjetnost