BOR ARIS Strana 2. nn ma #1.———<«<— strukcije proti vojnim reformama. No Khuen s tim još nije proturao vojne reforme. Ne dadu ih Justhovci. Oni nastavljaju s opstruk- cijom. U utorak na večer držala je Justhova stranka konferenciju, kojoj su prisustvovali i vanstranački četrdesćtosmaši. Na toj je konferenciji jednoglasno zaključeno, da. se nastavi borba proti vojnim reformama svim dopustivim sredstvima do skrajnjih granica. Grudanske škole Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom na Dalmaciju. Jedan stručnjak. t Ustanove građanskih škola, kako odre- đuje državni Zakon u Austrijskoj carevini, moraju da budu tako uređene, da se u njima steče ona naobrazba, koja je potrebita za pristup u preparandije i stručne škole. S druge opet, one se pokazuju potrebitim za praktičan život, prema posebnim potrebama poučavanja i ekonomskim prilikama stemov- ništva. Ovoliko kako zakon propisuje. Ali, da se shvati pravi značaj građanskih škola i njihov poziv, mi ćemo da razjasnimo gornje riječi, a pritom ćemo se obazrjeti i na one dopune i raspise viših školskih vlasti, koje su popunile i raširile djelokrug ovih škola. Građanske škole osnovane su većinom Piše: za srednji i niži stalež pučanstva. Ali ima slučajeva, naročito po bogatijim i napredni- jim zemliama, gdje u ove stupaju i imućniji, koji žele, da zaokruže svoje znanje, pripre- majuć ga za one zanate, ili industrijske pot- hvate, kojima su se odali. Obrtnici, radnici, . pak i sami trgovci po svom zvanju i pozivu, upravo su upućeni u ovake škole. Pogodne su i za težački stalež, jer se po svome ustrojstvu označuju na one, trgovinsko-obrtničkog smjera poljodielskog i dr. Tečaj poučavanja u Građanskim ško- lama traje tri godine, te. se prema tome sastoji od tri razreda. Najnovija školska od- redba, koja se provađa po svoj Austriji, određuje, da se pri građanskim školama - filološka- istorijska ; ,CRVENA HRVATSKA“ more spojiti još jedan godišnji tečaj, kao tečaj usavršavanja. Ovakov tečaj za sada pos- toji kao prvi u Šibeniku, pri tamošnjoj žens- koj Građanskoj školi, koja je ustanovljena nakon ukinuća muške 'Građauske škole. Uzgred spominjemo, da se ova potonja, gra- đanska škola u Šibeniku, kao takova morala da ukine, pošto se je god 1909, ustanovila tamo C. K. Realka. U normalnim prilikama, biva, kad je škola' sa tri razreda, djeluju na njoj osim vjeroučitelja, još četri učiteljske sile. Od ovi- jeh jedan je upravitelj. Učitelji se po stru- kama dijele na tri skupine, kako se oni pred naročitom komisijom usposobe. 'Te su grupe: wmatematična - prirodos- lovna i treća iz tehničkijeh predmeta, biva : risanja, kaligrafije, te matematike, ili geo- metrijskog crtanja, po volji kandidata. U Građansku školu primaju se ona djeca, koja su barem s dostatnim uspjehom, svršila peti godišnji tečaj koje javne pučke škole, ili privatne pučke škole, s pravom javnosti. Jedna odredba glede primanja uče- nika u prvi razred građanske škole, kada ovi u svjedodžbi petog god. tečaja imaju uspjeh tek dostatan, upućuje nastavnički zbor, da učenika podvrgne ispitu, — za koji se ne plaća pristojbina. — iz onih nastavnih predmeta, koji su osobito važni za napredak u Građanskoj školi, biva: nauk o vjeri, nas- tavai jezik i matematika. Hoće li učenik da prođe u koji viši razred Građanske škole, potrebita je prim- +jerena doba i =. dostatne naobrazbe. 'To se može dokazati svjedodžbom koje javne Građanske škole, ili privatne Građanske škole s pravom javnosti. Nema /li ovijeh do- kaza, onda je lužno da položi ispit iz svijeh predmeta. Za ovaj ispit, plaća se kao pris- tojbina taksa od dvanajest kruna. Školska godina traje kao i po ostalijem školama deset mjeseci. Školske se obavijesti ne izdavaju, već djeca svake Građanske škole, primaju nakon svršetka prvog semestra, semestralanu svjedodžbu, gdje su ocijenjena u scijem nastavnim predmetima, kao tako- đer u ponašnju i marljivosti. - škole u Cislajtaniji, Broj 18. nn ——————h—m———m—m<m<—<m—muU—>————mm—m—m=—m—m—m—<m<m_—_ Nastavničko osoblje ima kao starješinu odgovornog upravitelje škole. On nosi naslov direktor“. Kako sun Građanske škole po svome ustrojstvu strukovne, tako i učitelji koji imađu usposobljenje iz jedne grupe gore istaknute, označuju se: stručni učitelj“, odnosno ,,stručna učiteljica“. Nastavna osnova za Građanske škole, uopće slaže se sa nastavnom osnovom niže Realke. Ministarstvo nastane naredbom 15, Julija 1907, Br: 2368 opredijelilo je opće- pitu nastavnu osnovu, za sve Građanske kojom je svestrano i temeljito određeno gradivo, koje se ima po ovijem školama da uporavi. Po ovoj osnovi koja je posve opširna, a da je donesemo u pojedinostima, istaknuto je i određeno, da u Građanskoj školi učenici dobiju zaokruženo i što većma. savršend znanje u poglavitijim predmetima. Takovo znanje dava im moguć- nost, da u praktičnom životu i pri budućem položaju lakše se kreću i shvaćaju sve ono, što ima stalež opredjeljuje, jer su za to bili pripremljeni u Građanskoj školi. Da dokazima potvrdimo našu tvrdnju, navađamo kao primjer, kako se po Građans- kijem školama učenici poučavaju n. p. iz jezika hrvatskog ili srpskog, osim _ čitanja pojedinih štiva; odnosnog razglabanja i gramatičke vježbe, još u lijepoj književnosti. Tu se uči poglavitije doba iz naše književ- nosti; proučavaju pojedini spisatelji iznoseć im djela i radove. Tako isto iz povijesti i geografije, vrijedan učenik znaće se u ma- lom snaći pri ispitavanju i proučavanju stvari, za koje se traži veće naobrazbe. Važno Je istaknuti obradu matematike u Građans- koj školi, jer savremena i od velike prak- tične vrijednosti. Iz matematike obrađuju se trgovački predmeti, kao poslovni sastavci, koji se odnose na ovu struku, pak zatim: računanje efekata, skontiranje deviza i do- maćih mjenica, vođenje trgovačkih knjga. Naravno, da ovo nije sve, već samo onaj suvišak što se izvađa sa ovim gradivom, pošto se prethodno već ispunilo i dovršilo. Prirodne znanosti također zauzimlju vidan položaj, i o njima se vodi ozbiljna briga. ==> DSIENISSIJAJRNAA A NNEDAŽR AŠERA == J. Boglić: Crtice opće patologije Go UH O definiciji bolesti u opće, i pojedinih napose. (3) Ocrtav u kratko što je opća patologija, i potrebu nje učenja, prelazim na gori po- menuti naslov. Dva su načina označivanja opredjeljena. Jedan sastoji u tačnomu ozna. čenju naravi jedne stvari, a drugi u kratkoj enumeraciji nje poglavitih karaktera. Da označenje, definicija, bude tačno u oba slu- čaja, potrebito je, da ova podade bistru ideju označene stvari, eda ta stvar kad se pojavi bude shvatljiva, i u isto doba, da se bude mogla razlikovati od drugih. Prvi na- čin označenja bio bi doista bblji jer cilja na to da nam označi bitnost stvari, ali nam nemože jamčiti niti se možemo u nj pouzdati niti ga ljubi , toli opća aplikacija, a to stoga : što nam je skrovita bitnost velikoga broja: predmeta, pa i ako je koji predmet ima, a nama se čini da mu poznamo narav, ipak ovo poznavanje nije nikada potpuno niti sjegurno da se pouzdamo, kao u temelj definicije. Drugi se način označenja rađe može nazvati kratkim opisom, nego li defi- nicijom, on se naravno temelji na fenomene . ZVON RANA < > sti A koje dobivamo, a nipošto na intimnoj naravi stvari, ova nam izbijegava, i nemožemo je postignuti nego preko abstrakcije i razloženja, Svak znade da je bolest protivno zdravlju. Ovo može svak shvatiti, ali nije lako opre- djeliti nemoć prepisanom tačnosti, što nam dokazuje i množina različitih definicija. Neki su označivali nemoć po bitndsti, mnogi po prvomu uzroku iste. Alkmeon Crotoniates n, p. govorio je, da je nemoć jedan nered snaga, a zdravlje, da je: sklad, red, ovih snaga. Platon je predpostavljao elemente sna- gama, Asklepijad nevidljiva telesa. Silvio je govorio, da je nemoć reakcija soli. Browon' povrijeda uzbuđenosti, Ritter galvanička al- teraija, Baumes promjena u razmjeru kalo- rika, osigena, hidrogena, azota i fosfora. Brousseis efekt iritacije itd. itd. Sve je ovo neshvatljivo, mračno, trebalo bi komenata, a neznam bi li i tada učenik bio na čistu i koliko bi mu u glavu, 1 Sijdenhan je, premda oštroumni . čovjek, i jasan u razlaganju, po- kušao da definira bolest, po unutrnjoj na- ravi isto te kaže: Tvrdim : da bolest; premda se nje uzroci protive ljucčkomu tijelu, nije ništa drugo nego napor naravi, za uništenjem bolestne materije na zdravlje potpomožena bolnika svom silom. Ova definicija premda PIA E AO ZUTČNAA a n se može snaći sa čnim što veli moderna znanost, ipak je manjkava kao i prvo. U istinu: On daje nestalnu ideju nekakva ne- opredjeljena napora naravi t. j. jedne sile koju ne poznamo, naime, da napor po komu bi narav našla nešto da uništi bolest, nije bolest, nego sredstvo proti bolesti ali nema uvjek reakcije proti uzroku bolesti, s toga i ako bi definicija Sydenhena bila zgodna pod jednim vidikom, ne bi bila dobra sa pomenutog t. j. da definicija ima sadržati u sebi sve moguće slučajeve. Nama nije poznata untrnja narav bolesti, i za to treba \erpiti definiciju iz drugih izvora. U sva vremena, oni koji su se bavili učenjem opće patologije, uviđali su da su za defini- ciju bolesti potrebiti drugi izvori. 'Toga radi neki su kušali da opredjele bolest po stanju funkcija (djelovanja) i zato su kazali, da je nemoć poremećenje funkcija; nu ni ovo nije dostatno za uspostavljanje nemoći, jer neki fenomoni mogu poremetiti prvo a ne prouzrokovati drugo. Žensko - praaje n. p. nije nemoć, i ako se osoba u to doba ne nahodi najbolje; rođaj n. p. ijed, strah, mogu poremetiti funkcije, a ne prouzrokovati ne- moć, tako kod staraca, n. p. njihove funk- cije, ne tupiholjonit pravilno, kako u drugim