Broj 18. _ __—- —. IA mn 4 Pored ostaloga, uči se somatalogija, a u pou- čavanju ide se zatim, da se što većma upo- ravi biološki način ispitavanja i predavanja, prema osnovi i uputi njem. sociologa prof. Smeila. Još bi dolikovalo, da što rečemo o teh- ničkijem predmetima, kao: risanju, kaligra- fiji, pak geometr. crtanju, ali bi nas ovako razglabanje odvelo u opširnost. Spomenuti nam je toliko, da se risanje po Građanski- jem školama izvađa sa najvećom |brigom i uz vrlo povoljan uspjeh. Iz geometrijskog crtanja, poučava se; konstruktivno i situa- ciono ertanje. U prostoručnom crtanju obra- đuje se : crtenje po prirodi u raznim teh- nikama, ornamentika i persperktivno crtanje. Preko godine more se svak osvjedočiti, ako barem jednom obađe jednu ovaku škoiu, a inače i pri izložbi radova o konferencijama, A najzad, tu su kao živi svjedoci navlastito kod nas, mnogi slikari, dekorateri i slični, od kojih nekcji postadoše pravi umjetnici, sve zaslugom Građanske škole, koja ih je umjela da spremi i pripravi. Od jezika osim nastavnog, uči se još italijanski, *kao obligatan predmet, po tri sahata nedjeljno. Njemački jezik poučava se kao slobodan predmet, koji je obavezan samo za one, što pristanu da ga uče. U tečajevima za usavršavanje, koji se mogu spojiti sa Građanskom školom, uči se još: francuski, kućanstvo, privreda, daktilografija i dr. kako se izabere po volji. — (Slijedi) QSihohran“ o dogođajima u Sarajevu. Milo nam je, da se je zagrebački ,,Sr- bobran“ digao na visinu, prosuđujući dogo- đaje u Sarajevu sa pravilnog stanovišta narodnog jedinstva, te je osudio tjesnogrudno postupanje srpskih zastupnika u bosanskom saboru. ,Nema nikakve sumnje — piše ,,Srbo- dran“ u br. 29 od 10 (23) veljače o. g. — da je bojazan Srba glede tumačenja zajed- ničke izjave bila sasvim neopravdana, jer tko je pročitao hrvatsku izjavu, mora priz- nati, da se u njoj državopravna pitanja perijodama života, ćutila su slabija, hod nepouzdan, organizam njihov sve veće slabi, |, a ipak nijesu bolestni. Neko je n. p. izgubio oko, ruku, ali zato nemože se takovomu kazati da je bolestan. Zahvatilo je čovjeka n. p. što na jednoj strani što mu malo smeta a časomično ga zaboli na drugoj strani tijela, kakav mn. p. pretisak, bodac, sve su to dakako neredi u funkcijama, ama nipošto nemoći. Odavle slijedi, da nije do-. statna nepravilnost fnnkcija za opredjeljenje opstanka nemoći, jer n. p. kojekakovo po- remećenje pa bilo i ozbiljnije u funkcijama može mnogo puta opstojati uz zdravlje čc- vjeka. Slijedi još od toga, da bi zdravlje zlo bilo opredjeljeno, kad bi se označilo po stanju u komu se sve funkcije obavljaju pravilno i u sMadu. Opstoji individualno zdravlje, koje se mjenja pod uplivom mno- žine uvjeta, i to je sklonulo mnogo proma- traoca u predmetu, da preinače ove defini- cije, Neki su n. p. kazali, poremećenja funkcija prouzrokovano od bolesti da je efekt bolestnih uzroka. Drugi su nadodali ovomu poremećenju naslov ,vanredni“ vrhu- naravni, a to da pokažu, da onaj nered funkcija sastoji u aberaciji normalnog reda; Premda je po ovomu, definicija nešto tačnija ,CRVENA HRVATSKA“ ničim ne tangiraju, šta više nema u toj izjavi ni aluzija na trializam. I nama je ne- razumljivo, da iskreno kažemo čemu su Srbi trebali poslije one hrvatske izjave do- davati nekakove ograde svojoj izjavi simpa- tija prema Srbima i Hrvatima u Hrvatskoj i čemu su trebali naglašivati svoje stanovi- šte podpune autonomije Bosne i Hercegovine. Delikantna naša aarodua pitanja treba tretirati iskreno i lojalno, I mi odmah ka- žemo da su srpski zastupnici u bosanskom saboru u velikoj zabludi, ako misle, da su demonstrativnim isticanjem autonomije Bosne i Hercegovine poslužili srpskim narodnim interesima. Mi ne znamo, kakav to veliki srpski narodni interes danas poslije aneksije Bosne i, Hercegovine, . koju su i srpski zastupnici u bosanskom saboru priznali, zahtijeva, da Srbi u Bosni i Hrvatskoj budu za uvjek razstavljeni jedni od drugih, da primjerice Srbi u bosanskoj i opi u hrvatsko- slavonskoj Krajini ne smiju ni pomišljati na to, da imadu kakve zajedničke interese i ciljeve. Srpski zastupnici u Bosni ogorča- vaju se protiv same pomisli o trijalizmu, a ne vide, da i oni sa svojim stanovištem podpune autonomije Bosne i Hercegovine propagiraju trializam; samo taj ne bi bio austro-ugarsko-hrvatski, ni austro-ugarsko- srpski, već bi bio austro-ugarsko-bosanski. Oni dakle propagiraju trijalizam u onom obliku, koji je još veća šimera nego trijali- zam, protiv koga se oni toliko ogorčavaju. Jer prije bi Srbi i Hrvati kao jedna cjelina mogli postići ravnopravnost s Austrijom i Ugarskom, nego Bosna sama za sebe i svojom snagom.“ ) »Srbobran“ se dalje pozivlje na pisanje ministra Stojana Protića u ,Samgupravi“ gdje se izričito kaže ovo: ,Što Hrvati teže ujedinjenju hrvatskih zemalja, pa i Bosne i Hercegovine, to je dosta prirodno i ne treba nikoga od nas da ljuti. Ako je sudbina Bosne i Hercego- vine da ostane stalno u okviru, i dokle je ona u njemu, prirodno je, da Hrvati žele, Strana 3. zmm——————=—m——m=<—<—m=mua—<—m——m—m——m—uam———m—m—m————m——m—m——m=muummmm———m—=———m—<—m——<—=<—<m<—<—<—m—<m——mmmm—m—mm—m—m— nego oni uzvici u Sarajevu o dualizmu kao nekom izvrstnom instrumentu vladavine kome treba i Srbi da! se dive i klanjajn! Čak je to prirodnije i marodnije od , Zasta- vine“ autonomije (Bosne i Hercegovine), kojoj ,Srpska Riječ“ (organ srp. nar. orga- nizacije u Bosni) prilično glupo, jer radostno vadi porijeklo još odjvremena invazije turske zaboravljajući, da je ta autonomija riješila i sadanju sudbinu Bosne i Hercegovine!“ Na koncu članka veli ,Srbobran“ : »Ograda, koju su Srbi dodali svojoj izjavi, i ako hrvatska izjava ne sadržava nikakvih državnopravnih momenata, može se tumačiti rđavo i to tako, da su tim htjeli dati ,flaster“ Madžarima na rane, koje su. im zadate jednodušnim protestima čitavog srpsko-hrvatskog juga u monarkiji protiv vrijeđanja državnopravnog položaja Hrvatske i madžarskog načina vladanja sa Hrvatskom. Jer opravdanje ograde tim, što su neki hrvatski listovi ili uopće krugovi izvan sa- bora na svoj način u smislu trijalizma, tu- mačili demonstracije u Sarajeva, ne može se uzeti ozbiljno. 'I6 su izjave i čini neod- govornih faktora, ma koje se ne odgovara demonstrativnom saborskom izjavom“. ' Misao narodnog jedinstva ipak pobjeđuje! fcotus Ulator u Korčuli. Korčula, 29 februara Na prolasku iz Dubrovnika zaustavio se i kod nas odlični škotski publicista g. Seton-Watson, sa milostivom svojom gospo- đom. Došao je da pohodi stare znance i prijatelje i da svojoj gospođi pokaže grad i ovu divnu okolicu koja mu se toliko do- pada. Naše građanstvo, radi nestašice pri- kladnih lokala da im priredi doličan banket, htjede se odužiti jednim srdačnim rastankom: U utorak večer na 7 sati <sleglo se mnoštvo svijeta na obalu sa općinskom glazbom, koja je uz palenje bengalskih svjetala oduševljeno klicalo milome gostu i njegovoj gospodi. Pri dolasku parobroda na plutaču odušev- da i Bosna i Hercegovina bude s njima. ljena mladost ukrcala se, skupa sa glazbom To je po našem mišljenju daleko prirodnije na motor-boot, , Pčelu“ pa uz sviranja glazbe ipak je daleko od savršene. Bilo kojegod poremećenje funkcijonalno, pa prešlo veće ili manje normalne granice, ono porađa nemoć, nu ova nemoć može opstojati i bez nereda u funkcijama. HErnija (kila) n. p. u istinu to je nemoć, ali nju ne slijedi uvjek nered u funkcijama. 'Tuberkulozna degene- racija n. p. veliko je i teško zlo, može zahvatiti koju žlijezdu, ili jedan dio važnoga crijeva, pa pluću, a ne prouzročiti vidljivi nered zdravlju. Neko pak misli, da gdjekoja anatomična ozleda, koja znatno ne uzrujava funkcije nema se smatrati kao nemoć ili kao da ona uspostavlja nemoć, jer da ova ne opstoji nego onda, kad se reakcija poka- zuje kroz koji fenomen. Po ovim, Littrć ovako definira nemoć: ,Nemoć je lokalna ili apća reakcija, posredna ili ne posredna života, proti zapreki, poremećenju, povrijedi“ 'Po njemu dakle, po njegovoj definiciji, onda alteracija kojega tesuta, makar i najvažnijega kao aneurizmi aortnog luka, koji gdjekada dopru do jakosti, ne povrijeđajuć opažljivo potpunost zdravlja, ne bi postale nemoć, nego tek onda kad bi nastala perferacija dotičnog suda srčana. Naprotiv, ova bi ista toracija sačinjavala u početku, kad bi nastavši u drugomu djelu suda tištila ' koji bližnji organ, ili kad bi pulsacije davale odjek kioz grudni koš. 'Tako n. p. u kojemu nalomljenju, zlo ne bi više opstojalo u ana- tomičnoj povrijedi, u prekinuću kontimuteta beđre ili ramena, nego u reakciji života proti ove povrjede, t. i. u bolesti, u poteškoći kretanja, micanja, u infiamaciji, koja se pro- strla i razvija na površini ulomljenog dijela ili bližnje strane: Ova nam dva primjera najpoznatijih nemoći, -dokazuju, kako je ne, savršena pomenuta definicija nemoći, Za tačnu ' definiciju nemoći, treba paziti na alteraciju. ustroja, i da li ovu slijedi ili ne nered u funkcijama. Opazili su neki ljekari da su alteracije ustroja poglaviti fenomen u većemu dijelu nemoći, a da se funcijonalni neredi ne prikazuju nego kao sekundarni fenomeni, te su umišljali, da svaka. nemoć ima za neophodni temelj jednu materijalnu povrijedu organa, i po tomu promotriv ne- abstrakno, da se može opredjeliti, alte-