Broj 18.

_ __—- —. IA mn

4
Pored ostaloga, uči se somatalogija, a u pou-

čavanju ide se zatim, da se što većma upo-
ravi biološki način ispitavanja i predavanja,
prema osnovi i uputi njem. sociologa prof.
Smeila.

Još bi dolikovalo, da što rečemo o teh-
ničkijem predmetima, kao: risanju, kaligra-
fiji, pak geometr. crtanju, ali bi nas ovako
razglabanje odvelo u opširnost. Spomenuti
nam je toliko, da se risanje po Građanski-
jem školama izvađa sa najvećom |brigom i
uz vrlo povoljan uspjeh. Iz geometrijskog
crtanja, poučava se; konstruktivno i situa-
ciono ertanje. U prostoručnom crtanju obra-
đuje se : crtenje po prirodi u raznim teh-
nikama, ornamentika i persperktivno crtanje.
Preko godine more se svak osvjedočiti, ako
barem jednom obađe jednu ovaku škoiu, a
inače i pri izložbi radova o konferencijama,
A najzad, tu su kao živi svjedoci navlastito
kod nas, mnogi slikari, dekorateri i slični,
od kojih nekcji postadoše pravi umjetnici,
sve zaslugom Građanske škole, koja ih je
umjela da spremi i pripravi.

Od jezika osim nastavnog, uči se još
italijanski, *kao obligatan predmet, po tri
sahata nedjeljno. Njemački jezik poučava se
kao slobodan predmet, koji je obavezan
samo za one, što pristanu da ga uče. U
tečajevima za usavršavanje, koji se mogu
spojiti sa Građanskom školom, uči se još:
francuski, kućanstvo, privreda, daktilografija
i dr. kako se izabere po volji. — (Slijedi)

 

QSihohran“ o dogođajima u Sarajevu.

Milo nam je, da se je zagrebački ,,Sr-
bobran“ digao na visinu, prosuđujući dogo-
đaje u Sarajevu sa pravilnog stanovišta
narodnog jedinstva, te je osudio tjesnogrudno
postupanje srpskih zastupnika u bosanskom
saboru.

,Nema nikakve sumnje — piše ,,Srbo-
dran“ u br. 29 od 10 (23) veljače o. g. —
da je bojazan Srba glede tumačenja zajed-
ničke izjave bila sasvim neopravdana, jer
tko je pročitao hrvatsku izjavu, mora priz-
nati, da se u njoj državopravna pitanja

perijodama života, ćutila su slabija, hod

nepouzdan, organizam njihov sve veće slabi, |,

a ipak nijesu bolestni. Neko je n. p. izgubio
oko, ruku, ali zato nemože se takovomu
kazati da je bolestan. Zahvatilo je čovjeka
n. p. što na jednoj strani što mu malo
smeta a časomično ga zaboli na drugoj
strani tijela, kakav mn. p. pretisak, bodac,
sve su to dakako neredi u funkcijama, ama
nipošto nemoći. Odavle slijedi, da nije do-.
statna nepravilnost fnnkcija za opredjeljenje
opstanka nemoći, jer n. p. kojekakovo po-
remećenje pa bilo i ozbiljnije u funkcijama
može mnogo puta opstojati uz zdravlje čc-
vjeka. Slijedi još od toga, da bi zdravlje
zlo bilo opredjeljeno, kad bi se označilo po
stanju u komu se sve funkcije obavljaju
pravilno i u sMadu. Opstoji individualno
zdravlje, koje se mjenja pod uplivom mno-
žine uvjeta, i to je sklonulo mnogo proma-
traoca u predmetu, da preinače ove defini-
cije, Neki su n. p. kazali, poremećenja
funkcija prouzrokovano od bolesti da je
efekt bolestnih uzroka. Drugi su nadodali
ovomu poremećenju naslov ,vanredni“ vrhu-
naravni, a to da pokažu, da onaj nered
funkcija sastoji u aberaciji normalnog reda;
Premda je po ovomu, definicija nešto tačnija

,CRVENA HRVATSKA“

 

ničim ne tangiraju, šta više nema u toj
izjavi ni aluzija na trializam. I nama je ne-
razumljivo, da iskreno kažemo čemu su
Srbi trebali poslije one hrvatske izjave do-
davati nekakove ograde svojoj izjavi simpa-
tija prema Srbima i Hrvatima u Hrvatskoj
i čemu su trebali naglašivati svoje stanovi-
šte podpune autonomije Bosne i Hercegovine.

Delikantna naša aarodua pitanja treba
tretirati iskreno i lojalno, I mi odmah ka-
žemo da su srpski zastupnici u bosanskom
saboru u velikoj zabludi, ako misle, da su
demonstrativnim isticanjem autonomije Bosne
i Hercegovine poslužili srpskim narodnim
interesima. Mi ne znamo, kakav to veliki
srpski narodni interes danas poslije aneksije
Bosne i, Hercegovine, . koju su i srpski
zastupnici u bosanskom saboru priznali,
zahtijeva, da Srbi u Bosni i Hrvatskoj budu
za uvjek razstavljeni jedni od drugih, da
primjerice Srbi u bosanskoj i opi u hrvatsko-
slavonskoj Krajini ne smiju ni pomišljati
na to, da imadu kakve zajedničke interese
i ciljeve. Srpski zastupnici u Bosni ogorča-
vaju se protiv same pomisli o trijalizmu, a
ne vide, da i oni sa svojim stanovištem
podpune autonomije Bosne i Hercegovine
propagiraju trializam; samo taj ne bi bio
austro-ugarsko-hrvatski, ni austro-ugarsko-
srpski, već bi bio austro-ugarsko-bosanski.
Oni dakle propagiraju trijalizam u onom
obliku, koji je još veća šimera nego trijali-
zam, protiv koga se oni toliko ogorčavaju.
Jer prije bi Srbi i Hrvati kao jedna cjelina
mogli postići ravnopravnost s Austrijom i
Ugarskom, nego Bosna sama za sebe i
svojom snagom.“ )

»Srbobran“ se dalje pozivlje na pisanje
ministra Stojana Protića u ,Samgupravi“
gdje se izričito kaže ovo:

,Što Hrvati teže ujedinjenju hrvatskih
zemalja, pa i Bosne i Hercegovine, to je
dosta prirodno i ne treba nikoga od nas
da ljuti. Ako je sudbina Bosne i Hercego-
vine da ostane stalno u okviru, i dokle je
ona u njemu, prirodno je, da Hrvati žele,

Strana 3.

zmm——————=—m——m=<—<—m=mua—<—m——m—m——m—uam———m—m—m————m——m—m——m=muummmm———m—=———m—<—m——<—=<—<m<—<—<—m—<m——mmmm—m—mm—m—m—

nego oni uzvici u Sarajevu o dualizmu
kao nekom izvrstnom instrumentu vladavine
kome treba i Srbi da! se dive i klanjajn!
Čak je to prirodnije i marodnije od , Zasta-
vine“ autonomije (Bosne i Hercegovine),
kojoj ,Srpska Riječ“ (organ srp. nar. orga-
nizacije u Bosni) prilično glupo, jer radostno
vadi porijeklo još odjvremena invazije turske
zaboravljajući, da je ta autonomija riješila
i sadanju sudbinu Bosne i Hercegovine!“
Na koncu članka veli ,Srbobran“ :
»Ograda, koju su Srbi dodali svojoj

izjavi, i ako hrvatska izjava ne sadržava
nikakvih državnopravnih momenata, može
se tumačiti rđavo i to tako, da su tim htjeli
dati ,flaster“ Madžarima na rane, koje su.
im zadate jednodušnim protestima čitavog
srpsko-hrvatskog juga u monarkiji protiv
vrijeđanja državnopravnog položaja Hrvatske
i madžarskog načina vladanja sa Hrvatskom.
Jer opravdanje ograde tim, što su neki
hrvatski listovi ili uopće krugovi izvan sa-
bora na svoj način u smislu trijalizma, tu-
mačili demonstracije u Sarajeva, ne može
se uzeti ozbiljno. 'I6 su izjave i čini neod-
govornih faktora, ma koje se ne odgovara
demonstrativnom saborskom izjavom“.

' Misao narodnog jedinstva ipak pobjeđuje!

fcotus Ulator u Korčuli.

Korčula, 29 februara

Na prolasku iz Dubrovnika zaustavio
se i kod nas odlični škotski publicista g.
Seton-Watson, sa milostivom svojom gospo-
đom. Došao je da pohodi stare znance i
prijatelje i da svojoj gospođi pokaže grad
i ovu divnu okolicu koja mu se toliko do-
pada. Naše građanstvo, radi nestašice pri-
kladnih lokala da im priredi doličan banket,
htjede se odužiti jednim srdačnim rastankom:
U utorak večer na 7 sati <sleglo se mnoštvo
svijeta na obalu sa općinskom glazbom, koja
je uz palenje bengalskih svjetala oduševljeno
klicalo milome gostu i njegovoj gospodi.
Pri dolasku parobroda na plutaču odušev-

 

da i Bosna i Hercegovina bude s njima. ljena mladost ukrcala se, skupa sa glazbom
To je po našem mišljenju daleko prirodnije na motor-boot, , Pčelu“ pa uz sviranja glazbe

 

ipak je daleko od savršene. Bilo kojegod
poremećenje funkcijonalno, pa prešlo veće
ili manje normalne granice, ono porađa
nemoć, nu ova nemoć može opstojati i bez
nereda u funkcijama. HErnija (kila) n. p. u
istinu to je nemoć, ali nju ne slijedi uvjek
nered u funkcijama. 'Tuberkulozna degene-
racija n. p. veliko je i teško zlo, može
zahvatiti koju žlijezdu, ili jedan dio važnoga
crijeva, pa pluću, a ne prouzročiti vidljivi
nered zdravlju. Neko pak misli, da gdjekoja
anatomična ozleda, koja znatno ne uzrujava
funkcije nema se smatrati kao nemoć ili
kao da ona uspostavlja nemoć, jer da ova
ne opstoji nego onda, kad se reakcija poka-

zuje kroz koji fenomen. Po ovim, Littrć

ovako definira nemoć: ,Nemoć je lokalna
ili apća reakcija, posredna ili ne posredna
života, proti zapreki, poremećenju, povrijedi“

'Po njemu dakle, po njegovoj definiciji, onda

alteracija kojega tesuta, makar i najvažnijega
kao aneurizmi aortnog luka, koji gdjekada
dopru do jakosti, ne povrijeđajuć opažljivo
potpunost zdravlja, ne bi postale nemoć,
nego tek onda kad bi nastala perferacija
dotičnog suda srčana. Naprotiv, ova bi ista

toracija sačinjavala u početku, kad
bi nastavši u drugomu djelu suda tištila

'

koji bližnji organ, ili kad bi pulsacije davale
odjek kioz grudni koš. 'Tako n. p. u kojemu
nalomljenju, zlo ne bi više opstojalo u ana-
tomičnoj povrijedi, u prekinuću kontimuteta
beđre ili ramena, nego u reakciji života
proti ove povrjede, t. i. u bolesti, u poteškoći
kretanja, micanja, u infiamaciji, koja se pro-
strla i razvija na površini ulomljenog dijela
ili bližnje strane: Ova nam dva primjera
najpoznatijih nemoći, -dokazuju, kako je ne,
savršena pomenuta definicija nemoći, Za
tačnu ' definiciju nemoći, treba paziti na
alteraciju. ustroja, i da li ovu slijedi ili ne
nered u funkcijama. Opazili su neki ljekari
da su alteracije ustroja poglaviti fenomen
u većemu dijelu nemoći, a da se funcijonalni
neredi ne prikazuju nego kao sekundarni
fenomeni, te su umišljali, da svaka. nemoć
ima za neophodni temelj jednu materijalnu
povrijedu organa, i po tomu promotriv ne-

abstrakno, da se može opredjeliti, alte-