CRVENA HRVATSKA OCIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA'10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLAPA MINE — SMATRA SE PRED- God. XXII. Dosađaji u Pešti, U subotu su se odigrali u peštan- skom parlamentu nemili dogođaji. Dogodilo se ono, što nas sjeća naj- burnijih sjednica peštanskog sabora od 18 novembra i 13 decembra go- * gine 1905, kada je ondašnji ministar predsjednik grof Stjepan Tisza htio da po svaki način skrši opoziciju. Rezultat one borbe još nam je svima živo u pameti, pa ne treba da ga ponavljamo. Nekako u istoj situaciji nalazi se sada i grof Khuen. Proti vojnim osnovama podigla se Justhova stranka. Ona hoće da spriječi provedenje tih reforama svaki mogući način. Navijestila je borbu grofu Khuenu do skrajnjih granica. I grof Khuen je zašao u žestoku borbu. Parlamen- tarni otpor Justhove stranke hoće da skrši nasilnim parlamentarnim sredstvima. U tomu je dogovoran sa predsjednikom parlamenta pl. Nava- yem, koji se još istakao godine 1907 u poznatoj hrvatskoj opstrukciji proti željezničarskoj pragmatici. Onda je on bio podpredsjednik parlamenta, gdje se je istakao u kršenju poslov- nika prama Hrvatima. Onda su mu odobravali i oni Madžari, proti kojima on sada isto ono upotrebljava, što je onda proti našim delegatima upo- trebljavao. na I proti takovom njegovom postu- panju podigla se madžarska opozicija, sva osim Kossuthove stranke, koja je s Khuenom sklopila pakt, Borbu vodi i predvodi Justhova stranka. Justhu su se u prvom redu priključili van- stranački četrdesetosmaši, a sada eto uz njega će se boriti i madžarska pučka stranka. U subotu je bitka bila žestoka, Bila je dapače u gun- guli uništena i balustrada, koja vodi do predsjedničke tribine, Parlamentarna povjest Ugarske dokazuje da u ovakovim sukobima obično vlada podliježe, a opozicija pobjeđuje. Nešto ovo, a nešto odpor austrijskih krugova, : moglo bi da skrši potpuno Kkuenovu vladavinu. om ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DodOoJEOO OOO BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. , 888 s POJEDINI BROJ 10 PARA &388 IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE. DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. DUBROVNIK, 6. I ako svi znaci ne varaju Khuenova zvijezda zapada, dok sasvim ne umine. Prama tomu vidimo konture nove politike na svim stranama. Imenova- , njem grofa Berchtolda ministrom vanjskih posala približuje se naša monarhija Rusiji. Sa imenovanjem Bilinskoga za zajedničkog ministra financija imaođbi se odstraniti posve- mašnji madžarski uplit na upravlja- nje Herceg-Bosne. A sada pak do- / gođajima u Pešti kanda će se% tamo kurs promijeniti. No od promjene kursa u Pešti teško da mi možemio očekivati što za nas. Da se skrši madžarska opo- zicija, dat će joj se na upravu zemlje jedan njoj poćudniji čovjek nego što je to grof Hedervary. A za glasova- nje vojnih reforama dat. će joj se slobodne ruke i i "narodnostima u“' : : Hrvatskoj. Hrvatska će biti ona, koje će platiti Mđ&džarima danak za ono, za što su na drugom mjestu prikraćeni, No ipak ovo zapinjanje državne mašine bilo u jednoj ili drugoj poli: monarhije nama samo može dobro doći. Čim državna mašina bude više zapinjala, kompetentni će se faktori morati uvjeriti, da ipak onda treba promjeniti način potjerivanja te ma- . šine. Gradanske škole Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom na Dalmaciju. Jedan stručnjak. M. Vrijeme uspostavljanja Građanskih škola u Austriji, spada u ono doba, kad je nastu- pio vidan preokret u prilog javnih škola po čitavoj Cislajtaniji. Kada je god. 1860, ukinut konkordat, a s ovim i Ministarstvo za bogoštovlje i nastavu, nakon što se uspo- stavio jedan odsjek za bogoštovlje i nastavu, god. 1866 ustanovi se posebno ministarstvo javne nastave. Ovako prvo ministarstvo bje povjereno D.ra Leopoldu Hasneru, vitezu od Arthe, rodom iz Zlatnog Praga. Bio je to naučnik prvoga reda, a vrlo širokih po- gleda, koji u ono doba bješe poznat i van granice svoje otadžbine, isto onako, kao što bijaše slavan u njoj, Kao profesor filozofije prava, potom nacionalne ekonomije, a baveć e “ Piše : MARTA 1912. | a Dolac Da se ovaj zakon od god. 1869 Broj 19. se još i politikom, on je nadasve spajao ova zvanja s pogledom na školu i na sve- stranije pučko obrazovanje. Pitanje o reorganizaciji školstva, smatrao je toliko važnim za samu nastavu i obrazo- vanje, da mu je pretpostavljao sve ostalo. Stoga je on i bio kadar da jasno i precizno utvrdi sve načelne razlike između preživje- log i budućeg školskog i nastavnog uređenja. Jedno od prvih i najglavnijih pitanja u tom pogledu bješe stvorenje zakona od 19 maja 1869 god, kojim se kida sa dosadašnjim uređenjima, a uglavljuju načela opće nestave u Austriji. Izvesti ovaki preokret, pak održat ga u snazi + obrani ispred parlamenta, a kasnije provesti ga i u Gospodskoj kući i napokon isposlovati mu previšnju potvrdu, nije bio posao lak i bezbrižgn. Osobito ne, kad se uzmu u obzir i sve poteškoće s ko- jima se Hasnerov zakon borio. Zato s har- nošću i s ovog mjesta spominjemo čovjeka, koji je izveo i stvorio novi drž. školski zakon, čije smo blogodati osjetili i mi u ske naredbe i ostalo upute. U $ 17 zakona 19 maja 1869 god. određuje se zadaća Gra- đanskih škola, ustanovljuju predmeti koji se tamo poučavaju. Ostali $$ bave se također raznim odredbama i uputama, . koje se odnose na Građanske škole. Naredbom Ministarstva za bogoštovlje i nastavu od 29 septembra 1905, uređen je definitivni škelski i nastavni red, za kraljevine i zemlje zastu- pane u carevinskom vijeću, izuzevši kralje- . vinu Poljsku s velikom vojvodinom Krakov- skom. U! drugom poglavlju def. škol. i nast. reda govori se potanko o Građanskoj školi i upućuje na propise, kako se ima vladati pri uređenju i odnošaju sa ovim školama. (Slijedi) Dubrovačko veće u Pragu. : Prag, 25. veljače 1912. Jučer je bilo u općinskom representač- nom domu grada Praga dubrovačko veče, pod' protektoratom praškog načelnika 'gosp. d.ra Groša a za časnog predsjedanja sveu- čilišnog profesora gosp. dr. Ot. Franken- bergera. Uza sve: to, da je bilo kišljivo vrijeme i glib, dvorana je ipak bila dupkom puna, tako da mnoga gospoda nijesu mogla sjedat, a da i ne govorim o djacima, koji su bili osuđeni, da stoje na nogama. — Sakupilu se tu najotmenija praška gospoda, ' koji su već bili ili kane ići u Dubrovnik, — a bilo ih mnogo, koji dođoše iz obližnjih a i po- daljih mjesta, da se pozdrave sa 'svojim znancima i prijateljima, te da osvježe“ mile .- +.