Strana 2. ,CRVENA HRVATSKA“ mE EE o A O a i ker o M MS god. 1883. Duže vremena bio je prior fra- njevačkog samostana u Visokomu, a poslje- dnje tri godine bio je provincijal bosanskih franjevaca. Mišić je vrlo učen i opće uvažen. Generalni štrajk omladine. Djački štrajk je bio prestao, ali sada je ponovno nastupio. Vlada nije održala svoje obećanje, pa su djaci stupili ponovno u štrajk. Štrajk je proveden po svim srednjim školama u Hr- vatskoj i Slavoniji.. Dapače se u nekim mje- zo priključuju i pičke škole. Hrvatima na znanje. Uzdajući se u Boga i u svijest hrvatskog jnaroda, zaključili su = Hrvati grada Konjica u sporazumu sa svo- jim seljanima, da sagrade Hrvat ski Dom, u kome će koncentrirati sve svoje intelek- tualne sile za razvitak i napredak svoga na- roda i svoje drage domaje. Na skupštini, koja se održala u Konjicu dana 25. veljače o. g. izabran je odbor za gradnju Hrvatskog Doma, koji će iz- raditi pravila i potrebni nacrt, da ih pod- nese na pretres i prihvat jednoj široj skup- štini, koja će se skoro sazvati. I ako je rečeni odbor privremeni, ipak je od: one skupštine ovlašten, da povede sve poslove i pripreme oko izgradnje. U njemu sudjeluje 15 lica, aneđu kojima tri tajnika, samo da što prije vidimo tu našu hrvatsku tečevinu. Hrvati grada Konjica i okoline imadu pet svojih društava, koji će se nastaniti u Hrv. Domu, kako bi zajedničkim silama pri- digli u narodu njegovu svijest i pomogli mu olakšati život u ovim teškim danima. Na rečenoj skupštini pokazalo se silno oduševljenje pa se odmah prijavilo 25 ute- meljitelja (po 100 K) i 5 dobrotvora (po 200 K), a novi se prinosnici svaki dan pri- javljuju. Nu kako će ovaj dom stajati naj- manje 50.000 K naravno da toliku svotu ne ćemo moći pobrati u našim uskim granicama, nego ćemo morati apelati na svu braću Hr- vate širom naših zemalja, neka nas pomognu u ovome poduzeću. Osobitu ćemo pa žnju i susretljivost pokazati na- prama svojoj braći muslimanima; jer mi ovim Hrv. Domom želimo postići J. Boglić: Crtice opće patologije O Nomencilaturi (nazivu) nemoći — Sinonima — RBtimologija. A. Nomenelatura. —- Mislim da nema znanosti koja više hroma na nomenelaturi što patologija. : Za ovu su manjkavost neki okrivljivali ljekare, skrajne sporosti radi u raspoznavanju bolesti. Ama treba znati da patologija nije kemija. Da je n. p. patologija kao kemija u brzo orijaški napredovala, tada pravilniji i sjegurniji nazivi bili bi. zamijenuli stare. A treba znati i to, da sui nemoći da rečem po dubrovačku kaprićoze, a što veće do njih, za to nije nikakvo čudo, ako su i nazivi bili kapricijozni. Negda su se n. p. nemoći nazivale po njihovomu, poznatomu ili naslućenom sijelu, kao pleurizija, ipokon- drija; negda po uzrocima, koji su porađali nemoći np. vjetar, zrak, nazeba. .Čas po mjestu i dobi kad se pojaviše np. taborske ognjice, žetvene, jesenske, pa i po predje- lima gdje su se zameile np. Američki tif: u kojemu slučaju pak i po imenu narodag koji ih je uveo np. Francuska bolest (sifilis) v » slogu i ljubav svega našeg naroda bez raz- like vjere i političkih stranaka. Ovoliko iznosimo kao obavješćenje svim Hrvatima, da se pripreme na žrtve i žrtvice na oltar ove narodne stvari i napominjemo, da će imena vrlih utemeljitelja i dobrotvora biti uklesana zlatnim slovima na mramornoj ploči, da naš svijet i naše pokoljenje zapamti njihovu požrtvovnost za hrv. narodnu stvar. Prinosi se šalju blagajniku Anti Pavlo- vićaju Konjicu. Rasplet ugarske krize. Kralj je počeo sa raspletom ugarske krize. Za četvrtak su bili pozvani u audijenciju predsjednici obaju kuća peštanskeg parlamenta grof Csaky kao predsjednik velikaške kuće i pl. Navay kao predsjednik zastupničke kuće. Za jučer u“ petak kralj je pozvao grofa Stjepana Tiszu i baruna Langa; oba su članovi vladine stranke. Za danas u subotu pozvani su grof Julije Andrassy, grof Aladar Zichy i Kolo- man pl. Szell. Misli se, da, neće nastupiti nikakvi odlučni momenat prije nego se po- vrati prijestolonasljednik sa Briona. Gradanske škole Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom na Dalmaciju. Piše: Jedan stručnjak. (Nastavak) Iv. Kao svaka korisna novost, tako i stručna škola očekivala je jedan dug niz vremena, dok joj se priznao napredak i uviđela nužda da se ova vrst škole što većma brojem umnoži i rasprostre. Potreba za stručnim školama, j još se dugo vremena nije osječala ili se prosto o njoj i onda, kada se osjećala nije vodilo računa. Sjetimo se samo onih Broj 22. rao razvitak nastavnog plana metode i uče nih sredstava. Oko polovine pedesetih godin prošloga vijeka, bila je u Austriji samq jedna jedina srednja škola gimnazija. Šesto razredna tadašnja realka, ne bijaše po svomu ustrojstvu ništa drugo, nego neka vrs Građanske škole, koja je zbog svoje nepot punosti sprječavala slobodan razvitak tehnike, Pod ovakim prilikama napokon se osje tila svijest, o školskoj reformi. Ta se reformi sastojala u osnivauju čitavog niza dotlen nepoznatih stručnih i trgovačkih škola. | što se god većma napreduje u industriji privredi i ekonomiji, sve to jače prodire + šire krugove misao proširivanja i uspostav ljanja raznih stručnih škola. Ovim momen tom ne bi nikako dolikovalo, da se smete i pobaci jedna važna činjenica, koja bi ove škole potpuno usavršila. Tiče se poboljšanj nastavnih metoda i usavršavanja nastavnog plana, zgodnih i prikladnih školskih udžbe nika, a ponešto i naučnih sredstava. Dah same školske nastave, treba da bude u pot punoj suglasnosti s duhom cjelokupnog ži vota društvenog. Nastava je po sili samih okolnosti, i do sada morala odgovarati i glavnome zahtjevima savremenih životnih potreba, pa to mora i dalje činiti te ić uporedo s vremenom. Pitanje o reorganizaciji školstva i ako je bilo od velike važnosti za nastavu i vas pitanje, nije se moglo potpuno riješiti, dok se potpuno ne uredi jedan važan spor, koji se odnosio na zahtjev da škola bude nacionalna. Pojam škole nacionalne, nije s shvaćao onako kako ga mnogi još i dan: shvaćaju u poučavanju materinjeg jezika i što većem nacionaliziranju školske omladine. Ovaj pojam trebalo je shvatiti i svesti 1 način, da škola vrijedi podjednako za sv građane bez razlike. Da to bude potrebni opažanja koliko znanstvenih, toliko i vrlo je, da su škole tako uređene, kako će svak znamenitih direktora Dr. Viktora Tumeera, koji je o pitanju reforme austrijskih srednjih škola, iznio tačne podatke, upoređujuć škol- stvo austrijsko u polovini prošloga vijeka rad društveni, svaki stalež dobijati potpun obrazovanje. Samo na takav način i pol tim uvjetima, škola bi za vaskoliki narod bila jednako važna, te bi koristila koli sa današnjim. On je bez obzira na mjihov' muškim, toliko ženskim, kako bogatom, ta broj posmatrao razne vrsti škola, prostudi- pa i po imenu životinje, koja ih je mogla ucijepiti np. šese (vaccinius) te i po pogla- vitim simptomima, idrofabia, corea itd. — Glede pak eruktivnih afekcija, boja je kože dala ponajviše denominaciju ospi i skfletu. Riječ šeše (vacilus) rek bi da potječe iz istoga izvora kao i dvije pomenute nemoći, i znači one mrlje, kojim se koža ospe puna ranica (pustola) bjelih sa žutom ili mrkom koricom, a između njihova prostora oskače naravna njihova boja. Osobite pak forme nekih erukcija, pa način njihova rasporeda te noćno prikazanje, sve su te osobitosti, po kojim su stekle ona imena koja imadn, np. miliacis zona, epinittidis. Druge su np. nemoći dobile svoj naziv po trajanju, febbris intermittens, continuis remittens. Opasna pak koja forma efekcije dobila je np. nadodatak, maligna. I danas čujemo u narodu riječ febra malinja, osobito u proklinjanju, febra te ma- linja uhitila prekinula a to znači febra u na- rodu od koje trudno da čeljade ostane živo. Neke su pak nemoći dobile nazive po srodgosti proizvoda u ljucčkomu obrtu, ili pe prirodo- pisu np. timpenitis, clavis, concerpolipus, talpa, elefantrasis. Druge se razlikuju po imenima, koji označuje njihovu začetu narav np. febbris putriđa, biliosa, Neki nazivi. srednjem i siromašnom staležu. Tim bi označuju vrst organičke promjene odakl nemoć np. tubercolus, melenosis, encefeloide Neke po ljekarima, koji :su ih opisali i pronašli np, nemoć Pott, Bright-a itd. tako možemo i dalje ići. Izvan ovih. pogi vitih naziva, često se je nemoćima dodalo drugi naziv, koji je pokazivao formu, tegoć nemoći, nje trajnost, svršetak, krećanje, n blage šeše, fulminantni kolap, tigna favos cangrenosa, cottenosa, febbris effimeiua, i sipola vegans, ambulans itd. Dostatan | dakle ovaj kratki navod, da se uvidi, ka ljekari , nijesu prije imali ikakva pravi glede naziva nemoći, i da je patologiča nomenclatura ne potpuna. Mnogi su nazi pogrešni i neistiniti, te mogu čovjeka lak u bludnju zavesti, Pogrešni su i ne istim oni nazivi, koji se izvađaju iz predmjećiv sijela nemoći, ili iz unutrnje naravi is nemoći. Suviše se još čovjek može kruph prevariti i onda, kada bi se denominaci temeljila na izbor legla nemoći ili na privid koji morbozni fenomen. U bludnji bi onaj np. koji bi bio držao, da j je žuta ognjit porijetlom iz istočne Indije, jer je nazi Siamskom nemoći, dok je ona iz Amerik Fluxus epaticus, da dohodi uvjek iz je dok ponajviše ne dohodi, ženski np. evil