Strana 2.

,CRVENA HRVATSKA“

mE EE o A O a i ker o M MS

god. 1883. Duže vremena bio je prior fra-
njevačkog samostana u Visokomu, a poslje-
dnje tri godine bio je provincijal bosanskih
franjevaca. Mišić je vrlo učen i opće uvažen.

Generalni štrajk omladine. Djački štrajk
je bio prestao, ali sada je ponovno nastupio.
Vlada nije održala svoje obećanje, pa su
djaci stupili ponovno u štrajk. Štrajk je
proveden po svim srednjim školama u Hr-
vatskoj i Slavoniji.. Dapače se u nekim mje-

zo priključuju i pičke škole.
Hrvatima na znanje. Uzdajući se u Boga

i u svijest hrvatskog jnaroda, zaključili su
= Hrvati grada Konjica u sporazumu sa svo-
jim seljanima, da sagrade Hrvat ski Dom,
u kome će koncentrirati sve svoje intelek-
tualne sile za razvitak i napredak svoga na-
roda i svoje drage domaje.

Na skupštini, koja se održala u Konjicu
dana 25. veljače o. g. izabran je odbor za
gradnju Hrvatskog Doma, koji će iz-
raditi pravila i potrebni nacrt, da ih pod-
nese na pretres i prihvat jednoj široj skup-
štini, koja će se skoro sazvati. I ako je rečeni
odbor privremeni, ipak je od: one skupštine
ovlašten, da povede sve poslove i pripreme
oko izgradnje. U njemu sudjeluje 15 lica,

aneđu kojima tri tajnika, samo da što prije

vidimo tu našu hrvatsku tečevinu.

Hrvati grada Konjica i okoline imadu
pet svojih društava, koji će se nastaniti u
Hrv. Domu, kako bi zajedničkim silama pri-
digli u narodu njegovu svijest i pomogli mu
olakšati život u ovim teškim danima.

Na rečenoj skupštini pokazalo se silno
oduševljenje pa se odmah prijavilo 25 ute-
meljitelja (po 100 K) i 5 dobrotvora (po
200 K), a novi se prinosnici svaki dan pri-
javljuju. Nu kako će ovaj dom stajati naj-
manje 50.000 K naravno da toliku svotu ne
ćemo moći pobrati u našim uskim granicama,
nego ćemo morati apelati na svu braću Hr-
vate širom naših zemalja, neka nas pomognu
u ovome poduzeću. Osobitu ćemo pa
žnju i susretljivost pokazati na-
prama svojoj braći muslimanima;
jer mi ovim Hrv. Domom želimo postići

J. Boglić: Crtice opće patologije

 

O Nomencilaturi (nazivu) nemoći —
Sinonima — RBtimologija.

A. Nomenelatura. —- Mislim da nema
znanosti koja više hroma na nomenelaturi
što patologija. :

Za ovu su manjkavost neki okrivljivali
ljekare, skrajne sporosti radi u raspoznavanju
bolesti. Ama treba znati da patologija nije
kemija. Da je n. p. patologija kao kemija
u brzo orijaški napredovala, tada pravilniji
i sjegurniji nazivi bili bi. zamijenuli stare.
A treba znati i to, da sui nemoći da rečem
po dubrovačku kaprićoze, a što veće do
njih, za to nije nikakvo čudo, ako su i
nazivi bili kapricijozni. Negda su se n. p.
nemoći nazivale po njihovomu, poznatomu
ili naslućenom sijelu, kao pleurizija, ipokon-
drija; negda po uzrocima, koji su porađali
nemoći np. vjetar, zrak, nazeba. .Čas po
mjestu i dobi kad se pojaviše np. taborske
ognjice, žetvene, jesenske, pa i po predje-
lima gdje su se zameile np. Američki tif:
u kojemu slučaju pak i po imenu narodag
koji ih je uveo np. Francuska bolest (sifilis)

v

»

slogu i ljubav svega našeg naroda bez raz-
like vjere i političkih stranaka.
Ovoliko iznosimo kao obavješćenje svim

Hrvatima, da se pripreme na žrtve i žrtvice

na oltar ove narodne stvari i napominjemo,
da će imena vrlih utemeljitelja i dobrotvora
biti uklesana zlatnim slovima na mramornoj
ploči, da naš svijet i naše pokoljenje zapamti
njihovu požrtvovnost za hrv. narodnu stvar.

Prinosi se šalju blagajniku Anti Pavlo-
vićaju Konjicu.

Rasplet ugarske krize. Kralj je počeo
sa raspletom ugarske krize. Za četvrtak su
bili pozvani u audijenciju predsjednici obaju
kuća peštanskeg parlamenta grof Csaky kao
predsjednik velikaške kuće i pl. Navay kao
predsjednik zastupničke kuće. Za jučer u“
petak kralj je pozvao grofa Stjepana Tiszu
i baruna Langa; oba su članovi vladine
stranke. Za danas u subotu pozvani su grof
Julije Andrassy, grof Aladar Zichy i Kolo-
man pl. Szell. Misli se, da, neće nastupiti
nikakvi odlučni momenat prije nego se po-
vrati prijestolonasljednik sa Briona.

Gradanske škole

Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom
na Dalmaciju.

Piše: Jedan stručnjak.
(Nastavak)
Iv.

Kao svaka korisna novost, tako i stručna
škola očekivala je jedan dug niz vremena,
dok joj se priznao napredak i uviđela nužda
da se ova vrst škole što većma brojem
umnoži i rasprostre. Potreba za stručnim
školama, j još se dugo vremena nije osječala

ili se prosto o njoj i onda, kada se osjećala
nije vodilo računa. Sjetimo se samo onih

 

Broj 22.

rao razvitak nastavnog plana metode i uče
nih sredstava. Oko polovine pedesetih godin
prošloga vijeka, bila je u Austriji samq
jedna jedina srednja škola gimnazija. Šesto
razredna tadašnja realka, ne bijaše po svomu
ustrojstvu ništa drugo, nego neka vrs
Građanske škole, koja je zbog svoje nepot
punosti sprječavala slobodan razvitak tehnike,

Pod ovakim prilikama napokon se osje
tila svijest, o školskoj reformi. Ta se reformi
sastojala u osnivauju čitavog niza dotlen
nepoznatih stručnih i trgovačkih škola. |
što se god većma napreduje u industriji
privredi i ekonomiji, sve to jače prodire +
šire krugove misao proširivanja i uspostav
ljanja raznih stručnih škola. Ovim momen
tom ne bi nikako dolikovalo, da se smete i
pobaci jedna važna činjenica, koja bi ove
škole potpuno usavršila. Tiče se poboljšanj
nastavnih metoda i usavršavanja nastavnog
plana, zgodnih i prikladnih školskih udžbe
nika, a ponešto i naučnih sredstava. Dah
same školske nastave, treba da bude u pot
punoj suglasnosti s duhom cjelokupnog ži
vota društvenog. Nastava je po sili samih
okolnosti, i do sada morala odgovarati i
glavnome zahtjevima savremenih životnih
potreba, pa to mora i dalje činiti te ić
uporedo s vremenom.

Pitanje o reorganizaciji školstva i ako
je bilo od velike važnosti za nastavu i vas
pitanje, nije se moglo potpuno riješiti, dok
se potpuno ne uredi jedan važan spor,
koji se odnosio na zahtjev da škola bude
nacionalna. Pojam škole nacionalne, nije s
shvaćao onako kako ga mnogi još i dan:
shvaćaju u poučavanju materinjeg jezika i
što većem nacionaliziranju školske omladine.
Ovaj pojam trebalo je shvatiti i svesti 1
način, da škola vrijedi podjednako za sv
građane bez razlike. Da to bude potrebni

opažanja koliko znanstvenih, toliko i vrlo je, da su škole tako uređene, kako će svak

znamenitih direktora Dr. Viktora Tumeera,
koji je o pitanju reforme austrijskih srednjih
škola, iznio tačne podatke, upoređujuć škol-
stvo austrijsko u polovini prošloga vijeka

rad društveni, svaki stalež dobijati potpun
obrazovanje. Samo na takav način i pol
tim uvjetima, škola bi za vaskoliki narod
bila jednako važna, te bi koristila koli

sa današnjim. On je bez obzira na mjihov' muškim, toliko ženskim, kako bogatom, ta

broj posmatrao razne vrsti škola, prostudi-

 

pa i po imenu životinje, koja ih je mogla
ucijepiti np. šese (vaccinius) te i po pogla-
vitim simptomima, idrofabia, corea itd. —
Glede pak eruktivnih afekcija, boja je kože
dala ponajviše denominaciju ospi i skfletu.
Riječ šeše (vacilus) rek bi da potječe iz
istoga izvora kao i dvije pomenute nemoći,
i znači one mrlje, kojim se koža ospe puna
ranica (pustola) bjelih sa žutom ili mrkom
koricom, a između njihova prostora oskače
naravna njihova boja. Osobite pak forme
nekih erukcija, pa način njihova rasporeda
te noćno prikazanje, sve su te osobitosti,
po kojim su stekle ona imena koja imadn,
np. miliacis zona, epinittidis. Druge su np.
nemoći dobile svoj naziv po trajanju, febbris
intermittens, continuis remittens. Opasna pak
koja forma efekcije dobila je np. nadodatak,
maligna. I danas čujemo u narodu riječ febra
malinja, osobito u proklinjanju, febra te ma-
linja uhitila prekinula a to znači febra u na-
rodu od koje trudno da čeljade ostane živo.
Neke su pak nemoći dobile nazive po srodgosti
proizvoda u ljucčkomu obrtu, ili pe prirodo-
pisu np. timpenitis, clavis, concerpolipus,
talpa, elefantrasis. Druge se razlikuju po
imenima, koji označuje njihovu začetu narav

np. febbris putriđa, biliosa, Neki nazivi.

srednjem i siromašnom staležu. Tim bi

označuju vrst organičke promjene odakl
nemoć np. tubercolus, melenosis, encefeloide
Neke po ljekarima, koji :su ih opisali i
pronašli np, nemoć Pott, Bright-a itd.
tako možemo i dalje ići. Izvan ovih. pogi
vitih naziva, često se je nemoćima dodalo
drugi naziv, koji je pokazivao formu, tegoć
nemoći, nje trajnost, svršetak, krećanje, n
blage šeše, fulminantni kolap, tigna favos
cangrenosa, cottenosa, febbris effimeiua, i
sipola vegans, ambulans itd. Dostatan |
dakle ovaj kratki navod, da se uvidi, ka
ljekari , nijesu prije imali ikakva pravi
glede naziva nemoći, i da je  patologiča
nomenclatura ne potpuna. Mnogi su nazi
pogrešni i neistiniti, te mogu čovjeka lak
u bludnju zavesti, Pogrešni su i ne istim
oni nazivi, koji se izvađaju iz predmjećiv
sijela nemoći, ili iz unutrnje naravi is
nemoći. Suviše se još čovjek može kruph
prevariti i onda, kada bi se denominaci
temeljila na izbor legla nemoći ili na privid
koji morbozni fenomen. U bludnji bi
onaj np. koji bi bio držao, da j je žuta ognjit
porijetlom iz istočne Indije, jer je nazi
Siamskom nemoći, dok je ona iz Amerik
Fluxus epaticus, da dohodi uvjek iz je
dok ponajviše ne dohodi, ženski np. evil