. a

OCIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU: ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE

BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMST
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU

PRETPLA [LA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. El

 

 

God: XXII. >

 

 

fudbonosni časovi,

U zadnjem smo broju prikazali,

sve ono, što se događa u Hrvatskoj
najnovije mjere
njihovim pravim imenom, Ono.
se sada događa u našoj materi zemlji

i okrstili smo ove

što

čovjek zdrava razuma ne može da
shvati. Onakove mjere ne poduzimlju
se na laku ruku, a kad su se ipak
poduzele, znak je da stojimo pred
sudbonosnim časovima. Hitro se pišu
stranice naše povjesti.

Komesarijat u Hrvatskoj po drug:
Prvi put je bilo go-
' za banovanja
nastali

put je uveden.
dine 1883, Kada su
grofa Ladislava
nemiri u Hrvatskoj radi dvojezičnih
grbova bio je gefieral Ramberg ime-
novan komesarom, dok se uspostavi
mir. Taj je kome&arijat trajao tačno
tri anjeseeca Odi soptembra
decembra 1883. Tada je Ramberg
odstupio, povraćen je ustav i poslaše
nam za bana grofa Khuena, onoga
istoga, koji sada vedri i oblači u
Ugarskoj.

Pejačevića

Sadanji se komesarijat bitno raz-
likuje od prvoga. Dok je prvi bio
posljedica velikog uzbuđenja u narodu,
ovaj se nameće, kada narod u Hr-
vatskoj i Slavoniji podnosi sve ne-
pravde Jobovom ustrpljivošću. Dapače

ima' znakova, koji daju naslućčivati,

kao da je ovaj komesarijat postavljen
baš za to da izazove nemire. i uzbunu
naroda, a onda bi stanoviti faktori
bili na svom mjestu. Mogli bi da
rade ono, za čim davno čeznu.

Sve nas je strah, da ove iznimne
mjere u Hrvatskoj ne idu za posve-
mašnjim i definitivnim prigušenjem
volje naroda našega. Povijest zadnjih
godina potkrijepljuje nas u tom na-
šem mišljenju. Kada su se odigravali
sudbonosni dogođaji na Balkanu nije
se smio čuti glas naroda našega. Za
vrijeme aneksione krize, mi smo do.
bili zagrebački veleizdajnički i bečki
Friedjungov proces. A što se skriva
iza ovih sadanjih dogođaja? A što
ima da znači ukinuće civilnog doglav-
nika na vladi u Bosni? Zašto se sve

 

a 882 POJEDINI BROJ 10 PARA 82358
IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

 

jala

x kO OO
CRVENA HRVATSKA

 

]

INO

 

DUBROVNIK, 10

prepušta u ruke jednome generalu ?
Ne, ne, nije to bez neke.

Ne znamo, hoće li doći do kako-
vih komplikacija na jugu izvan mo-
narkije i ako se u stalnim krugovima
o tomu nekako tajinstveno šapuće.
Svakako došlo ili došlo do tih
komplikacija, mi idemo u susret naj-
crnjim danima. Dok naime komesar
Cuvaj A ojati po peštanskim i
bečkim novinama, 'da u Hrvatskoj
vlada apsolutni mir, on _ istodobno
naviješta da će ovo iznimno stanje
komesarijata dugo trajati. Ili mu se
ne sviđa ovaj mir? iZar bi on htio

ne

da ga nema?

I to je baš ono, što nas najviše
zabrinjuje. Poduzete su u Hrvatskoj
vrlo iznimne otuzakonske mjere,
koje su posvema u opreci sa zakonima
i sa ustavom, zajamčenim kraljevskom

“it; > prikogom= Bedvsctoiau momeatu,

kada u Hrvatskoj vlada posvemašnji
mir. A poduzete su proti narodu,
jer neće da se pokori volji svojih
grobara. I ta se volja po što po to
mora skršiti. Ali kako?

Što će se sada sve proti nama po-
duzeti nemoguće je i promisliti, Došli
smo do odsudnog boja. Sada se radi
o biti ili ne biti. Ili ćemo biti naprosto
erdeljizirani i pretvoreni u nekoliko
madžarskih županija ili ćemo odnijeti
pobjedu.

Nikada moguće, nije Hrvatska sta-
pred sudbonosnijim časovima
nego li sada. Teško da su ikada
njezini prvaci bili u kritičnijem  po-
ložaju od ovoga. Sada je nastupilo
doba akcije i to akcije momentane,
brze; stvar se više ne dade odgađati.
Što sada učinimo, učinili smo. Ako
sada ne budemo brzo, dobro i pro-
mišljeno radili, ne znamo da li će
dobro svršiti.

Treba se pak zlu suprotstaviti
ondje, gdje mu je izvor. Komesarijat
u Hrvatskoj nije samo djelo Khuenovo
Ne varajmo se i ne obsjenjujmo se.
Khuen je čedo kamarile i on radi
po njezinim uputama i željama, Bez
dozvole ministra vanjskih posala ne
bi nikada Khuen uveo u Hrvatsku

 

 

 

, APRILA 1912.

PRETPLATA I OGLASI SALJU SEUPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

 

Broj 29.

 

komesarijat. Za taj je komesarijat
odgovorna cjelokupna monarhija i
mi nju moramo pozvati na račun.
Pa ne bude li monarhija htjela da
odstrani taj škandal, onda segnimo
i mi za drugačijim oružjem. Mi se
ovdje sada u detalje nećemo upuštati.

Konstatirali smo, što nam se
sprema, uprli smo prstom na izvor
zla i pokazali smo koga se ima po-
zvati na račun. Ne budu li nam
htjeli platit račun, nemojmo ni mi
platit njima. Odgovorimo onda otpo-
rom na svim linijama. Sada samo
upozorujemo naše općine na preneseni
djelokrug, koji obavljaju. Neka pro-
misle na sve, se dade učiniti i
kako se meže obračunavati.

Gradanske Škole

što

 

Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom.
muna nja gJAE OT i ads

Piše: Jedan stručnjak.

(Nastavak)

Raspis Ministarstva za bogostovlje i na-
stavu u Beču od 23, Avgusta 1904, Broj
26005 upućen svima C. K. Pokrajinskim
Školskim Vijećima, u kojem su naznačeni oni
zavodi, gdje mogu radi dalje naobrazbe da
budu primljeni učenici sa svršenim trećim
razredom Gradanske škole, odnosno s tečajem
usavršavanja pri ovim školama.

(Prevod s njemačkog).

1. Srednje škole. (Gimnazije,
gimnazije, realke i djevojački licej), Uz pri-
jamni ispit po pravilima koji postoje. Pro-
pisano doba učenika, koje odgovara dotičnom

real ne

razredu.

2, Muška Učiteljska škola ( Preparandije)
i ženska. Prijamni ispit po odredbama koje
su propisane. Za 1. razred najmanje doba
od 15 godina života. Fizično i tjelesno zdrav-
lje. Dozvolom Pokr. Školskog Vijeća more
se iznimno upisati, ako se dotičnik rodio
po godine prije roka propisane dobi,

3, Učiteljski tečaj muzikalnog konserva-

torija u Beču. Za ispitane učitelje glasovira '

zahtijeva se čigri prethodna sprema i vještina.

4. Niša stručna škola za bojadisarstvo,
pri C. K. teknološkosm obrtničkom muzeumu
u Beču. Apsolventi ove škole mogu uz neke
uslove da budu primljeni u. Višu stručnu
skolu bojadisarstva, također u Beču.

5. II. razved niže stručne škole za gra-
đevinu i strojarsko risanje na C. K. tehnol.

obrtničkom muzejmu u Beču. Zahtjeva ". e.
Tr». uz prijamni ispit sjeti i

tjelesna s

+ 5» e u
e

đ
«s a

4