Strana 2.

 

mačkog jezika, aritmetike, geometrije, pro-
iektiranog i geometrijskog risanja te fizike.

6B. Viša stručna skola za građevine i
mašinske strojeve pri C. K./ Tehnol. obrtn.
muz. u Beču. Svjededžba odnosnog praktič-
nog zanata, uz teoretsko poznavanje istog.

7. Niža stručna elektrotehnička škola,
pri e. k. Tehn. obrtu. muzeumu u Beču. Uz
prijamni ispit njemačkog jezika, aritmetike,
geometr. risanja i projektivnog, te fizike.
Oni koji su apsolvirali samo dva razreda
Građanske škole mogu nakon prijamnog
ispita iz njemačkog, aritmetike i geometrije
da budu primljeni u pripravni tečaj, Apsol-
venti pak niže tehn. škole za elektrotehnike
mogu da prođu na višu tehn. školu.

8. Sveopći odio umjetničke škole pri e. k.
austrijskom industrij. umjetničkom muzeumu
u Beču, Zahtijeva se prijamni ispit iz risanja
Učenici  Građanske škole primaju se uz
dozvolu učiteljskog zbora uvjetom da posje-
duju dovoljnu naobrazbu s umjetničke strane.

9. Opći odio €. k. umjetničke škole u
Zlatnom Pragu. Uz prikaz slika risanja,
ručnih radnja i nakon prijamnog ispita iz
jednog glavnog predmeta biva: risanja, mo-
delovanja i ručnih radnja.

10. Djevojačka škola pri c. k. opć. umje-
ničkoj školi u Zlatnom Pragu. Sa uvjetima
kao gore.

11. Stručna škola za tekstilnu umjetnost
pri e. k. umjetnič. školi u Zlatnom Pragu.
Sa uvjetima kao gore, a suviše apsolviranje
škole za tkanje dvogodišnjeg tečaja.

12. Učilište za fotografski i reproduktivni
pokušaj pri e. k. grafijskom Učit, pokušajnom
Zavodu u Beču. Doba od 15 godina.

13. Stručni tečaj e. k. Učilišta i pokuša-
lišta za kožnatu industriju a Beču. Doba
ud god. i najmanja dvogodišnja praksa.
M14. Svakidažnja škola za preradu drveta
pri e. k. umjetničko obrtničkhj struć. školi
u Ljubljani.

15. Stručna škola za preradu drveta u
Hruđinu. Dokaz dovoljne naobrazbe i vje-
štine u ovom zanatu.

16. €. K. Stručna škola za preradu dr-
veta a Bjelaku (Villach). Svjedodžba o po-
tvrdi vještine zanata, koja bi odgovarala
naučnoj svrsi jednog pripravnog kursa.

17. €. K. Stručna škola za kiparstvo i
kamenarstvo u Hošitsu.

18. €. K. Stručna škola za
obrt i elektrotehniku u Komotau.

19. €. K. Pokušajni zavod za željeznu
i ocalnu industriju u Steyeru.

20, C. K. Stručna škola za bravarsku
umjetnost u Kralj. Gracu.

21. €. K. Državna obrtnička škola u
Beču. (Viša obrtnička škola, mehanič., tehn,
i graditeljskog pravca). Fizička sposobnost
uz prijamni ispit. Može se dozvoliti oprost
prijamnog ispita, ako iz svjedodžbe nedvoj-
beno proizlazi, da je prijamnik usvojio zua-
nje kojemu je nužno.

22. C. K. Državna obrtnička škola u
Trstu, (Viša obrt. škola mehanič. tehn. i
graditeljskog pravca).

23. C. K. Državna obrtnička škola u
Piznju. (Sa njemačkim nast. jezikom).

24. 0. K. Državna obrtnička škola u
Banu. Sa češkim nast, jezikom.

25. C. K. Državna obrtnička
Zlatnom Pragu. :

26. C. K. Državna obrtnička škola u
Reichenbergu.

mašinarski

škola u

CRVENA HRVATSKA“

 

27. C. K. Državna obrtnička škola u
Krakovu.

28. C. K. Državna obrtnička škola u
Hohenstadtu.

29. C. K. Državna obrtnička škola u
Plzenju: Sa českim nast. jezikom.

30. €. K. Dižavna obrtnička škola u
Vjelicu (Bielitz).

31. €. K. Državna obrtnička škola u

Brnu. Sa njemač. nastav. jezikom.

Domaće vijesti.

Radi dogođaja u Hrvatskoj sazvana je
za nedjelju dne 14 o. mj. sjednica upravnog
odbora hrvatske stranke u Splitu. Danas se
pak sastaje također u Splitu uprava stranke
prava. Kako čujemo razlog ovog sastanka
također su dogođaji u Hrvatskoj.

Mi u današnjem uvodnom članku upo-
zorujemo na ozbiljnost položaja i preporu-
čamo jednu brzu i promišljenu akciju, koja
će nas dovesti do cilja. Mi ne spominjemo
više, da ta akcija mora da bude jedinstvena
i složno vođena od svih naših političkih
stranaka. 'To je nešto, što se semo po sebi
razumije. I mi smo uvjereni, da će i stranka
prava kao i hrvatska stranka potražiti zajed-
nički put i da će ga naći, a onda da će
povesti jednu akciju dostojnu naroda, koji
zastupaju.

Mladost za Istru. Došao nam je pod
ruke jedan komad serije Dositej Obradović
i Dubrovnik i to lutrije, koju priređuju ma-
taranti splitske realke.

Važnost i sinisao ove lutrije nije onaj
obični. 'Tu se radi o jednoj umjetničkoj
lutriji, kakvu naša javnost ne pamti. Neko-
liko je naših umjetnika, na čelu s Emanve-
lom Vidovićem uradilo nekoliko slika, a uz
to je tu i jedna umjetnička radnja sa obrtne
škole u Splitu — i takovi vam dar darivaju
ovi naši poletni omladinci. Cijela je lutrija
upravo umjetnička. Svaka serija nosi ime
kojeg našeg velikana ili znamenitog grada,
Ovu lutriju, koja će — sigurni smo — dati
dosta novca za Istru — preporučamo našim
prijateljima, s molbom da bar jednu srećku
takove latrije i tog važnog pothvata naše
mladosti kupe i dadu izraza povjerenja omla-
dini, u znak rodoljublja prama. potlačenoj
Istri! Cijena je srećke 1 kruna.

(Iz Veleluke,. — Rek bi, da je moj do-
pis iz Veleluke u ,,Crv. Hrv.“ pogodio u ži-
vac dopisnika ,,Pr. Cr. Hrv.,“ tako da je
pojmove pobrkao, pak mješte da pobije moje
navode, napada na mene osobno, i sve što
mi može taj delija, da predbaci kroz moje
desetgodišnje učiteljevanje a Velojluci, jest da
brbljam, dijelim mudrost, pak da sam tim
dodijao.

Ne ću da se perem, jer nemam od šta.
Ta puno mi je dopisnik bre predbacio, a
bio bi same, da je bilo šta. Dopisnik Pr.
Cr. Hrv. tako pozna prilike mjesta, dak kao
Velelučanin ne zna za mene, koji sam cije-
lome mjestu, kako on piše, dodijao, a devet
godina je da sam u Velojlaci i dopisnik je
svakdano sa mnom. Budi barem čoeče lo-
gičan, pak drugi put ne piši takovih šuš-
karija.

Istina da nijesam Velelučaniin rodom, ali
za Veluluku osjećam više nego on i svi nje-
govi istomišljenici, osim ako g. dopisnik
identificira Velelučke osjećaje s pravaškim:

 

Broj 29.

 

Nije tebi dopisniče ni do istine, ni do
naroda, tebi je do tvoje struje, a tu ti ja
smetam i obećajem ti smetati i dalje.

Ne mimoilazi se, g. dopisniče, onu opć.
sjednicu, u kojoj je odobren korak načelnika u
izjavi časnome Kunjašiću, s one dvije riječi.
Ta i ti si bio prisutan, pak si vido odušev-
ljenje.

Gosp. načelnik stalno nije promijenio
svoje mnijenje o časnom Kunjašiću, već ga
je morao zadnjim dogođajima još više utvr-
diti. Ta pročitaj u istom broju Pr. Cr. Hrv.
dopis iz Blata, u kojem tvoji istomišljenici
napadaju časnoga zastupnika Kunjašića, koji
je po mom mnijenju za Blato učinio više,
nego do sada svi Blaćani skupa, da je u prilog
Veleluke. Tebi dakle časni Kunjašić izrab-
ljuje Veluluku, a tvojim istomišljenicima u
Blatu radi za Veluluku. Meni pako časni
Kunjašić radi pravedno i za Blato i za
Veluluku, a to i slijepi vide, a vi ga napa-
date samo za to. jer vam je na putu ostva-
renju vaših stranačkih ciljeva, pak samo
ljudi stranački zaslijepljeni mogu misliti kako
misliš ti g. dopisniče.

Najsmiješnije je kad mi g. dopisnik
predbacuje, da branim časnog Kunjašića, da
mu se preporučim, pak mi želi dobar uspjeh
i dobar put.

Kad bih bio hotio preporuka za odlazak
iz Veleluke bio bi se preporučio tebi i tvo-
jim drugovima, koji ste u svoje vrijeme
nastojali, da me odstranite. Ja sam ipak u
Velojluci i ostati ću i dalje da ,brbljem“ i
dijelim ,mudrost“ i tako ometam rad tebi
i tvojima, eda ne izrabite ovo našega dob-
roga naroda, kako ste bili već započeli.
Znam da ne češ više odgovarati, jer nemaš
što, ali ako imaš, stoji ti na biljezi tvoj

sićušni“ Mihovio Kosić.

 

Ston koncem ožujka. +
(Na odgovor ,Pravoj“)*) — U broju
369. ,P. C. H.“ od 23. prošloga mjeseca
ima članak pod naslovom ,, autonomija nije
samovolja. 'Taj je članak napiso naš veleča-
sni Du.n Đuro Krečak. Obara se na zaklju-
čak općinskoga vijeća na takav način, kojeg
bi se svatko stidio, a on se još pod isti čla-
nak potpisuje. A obara se ponajviše za to,
jer mu općinsko vijeće nije udovoljilo molbi,
da mu dade naknadu za najam stana. Op-
ćinsko se vijeće kod ovog zaključka držalo,
da nije potreba narođu nametati nove tro-
škove tim više, što ni predšastnici dum Đu-
rovi nijesu nikada tražili, da im općina t. j.
narod plaća stan, a ponadasve kada bi on
kad bi htio mogao naći mnogo jeftiniji stan
od onoga, u kojem sada stanuje.
Predbacuje nadalje vijećnicima inad radi
gradnje zida za zaštitu općinskog zemljišta.
Svojim laktom zahtjevao bi drugog mjeriti.
Vijećnici svijesni u vršenju svojih dužnosti
na korist cijele općine odlučili su jednogla-
sno, proti jednom glasu, na kojoj sjednici
prisustvovalo je 35 vijećnika, da se ogradi
zid u kamenu koji će maximum zapasti
5—600 kruna, a ne kako je pretjerao Kre-
čak 2-3000 kruna (u laži su kratke noge).
Sasvim je opravdano da se spomenuti tro-
šak učini za zaštitu jednog predjela, koji je
od velike današnje vrijednosti, po prilici od
10-15000 kruna. Općinsko je vijeće bilo pri-
morano sagraditi onaj zid, budući je općina
natrag 7 god. bila ogradila drvenu ogradu,
*) Ovaj smo dopis primili pred nekoliko dana,
ali tek danas dospijevamo da ga tvrstimo. Molimo
g. dopisnika da uvaži,