Strana 2. mačkog jezika, aritmetike, geometrije, pro- iektiranog i geometrijskog risanja te fizike. 6B. Viša stručna skola za građevine i mašinske strojeve pri C. K./ Tehnol. obrtn. muz. u Beču. Svjededžba odnosnog praktič- nog zanata, uz teoretsko poznavanje istog. 7. Niža stručna elektrotehnička škola, pri e. k. Tehn. obrtu. muzeumu u Beču. Uz prijamni ispit njemačkog jezika, aritmetike, geometr. risanja i projektivnog, te fizike. Oni koji su apsolvirali samo dva razreda Građanske škole mogu nakon prijamnog ispita iz njemačkog, aritmetike i geometrije da budu primljeni u pripravni tečaj, Apsol- venti pak niže tehn. škole za elektrotehnike mogu da prođu na višu tehn. školu. 8. Sveopći odio umjetničke škole pri e. k. austrijskom industrij. umjetničkom muzeumu u Beču, Zahtijeva se prijamni ispit iz risanja Učenici Građanske škole primaju se uz dozvolu učiteljskog zbora uvjetom da posje- duju dovoljnu naobrazbu s umjetničke strane. 9. Opći odio €. k. umjetničke škole u Zlatnom Pragu. Uz prikaz slika risanja, ručnih radnja i nakon prijamnog ispita iz jednog glavnog predmeta biva: risanja, mo- delovanja i ručnih radnja. 10. Djevojačka škola pri c. k. opć. umje- ničkoj školi u Zlatnom Pragu. Sa uvjetima kao gore. 11. Stručna škola za tekstilnu umjetnost pri e. k. umjetnič. školi u Zlatnom Pragu. Sa uvjetima kao gore, a suviše apsolviranje škole za tkanje dvogodišnjeg tečaja. 12. Učilište za fotografski i reproduktivni pokušaj pri e. k. grafijskom Učit, pokušajnom Zavodu u Beču. Doba od 15 godina. 13. Stručni tečaj e. k. Učilišta i pokuša- lišta za kožnatu industriju a Beču. Doba ud god. i najmanja dvogodišnja praksa. M14. Svakidažnja škola za preradu drveta pri e. k. umjetničko obrtničkhj struć. školi u Ljubljani. 15. Stručna škola za preradu drveta u Hruđinu. Dokaz dovoljne naobrazbe i vje- štine u ovom zanatu. 16. €. K. Stručna škola za preradu dr- veta a Bjelaku (Villach). Svjedodžba o po- tvrdi vještine zanata, koja bi odgovarala naučnoj svrsi jednog pripravnog kursa. 17. €. K. Stručna škola za kiparstvo i kamenarstvo u Hošitsu. 18. €. K. Stručna škola za obrt i elektrotehniku u Komotau. 19. €. K. Pokušajni zavod za željeznu i ocalnu industriju u Steyeru. 20, C. K. Stručna škola za bravarsku umjetnost u Kralj. Gracu. 21. €. K. Državna obrtnička škola u Beču. (Viša obrtnička škola, mehanič., tehn, i graditeljskog pravca). Fizička sposobnost uz prijamni ispit. Može se dozvoliti oprost prijamnog ispita, ako iz svjedodžbe nedvoj- beno proizlazi, da je prijamnik usvojio zua- nje kojemu je nužno. 22. C. K. Državna obrtnička škola u Trstu, (Viša obrt. škola mehanič. tehn. i graditeljskog pravca). 23. C. K. Državna obrtnička škola u Piznju. (Sa njemačkim nast. jezikom). 24. 0. K. Državna obrtnička škola u Banu. Sa češkim nast, jezikom. 25. C. K. Državna obrtnička Zlatnom Pragu. : 26. C. K. Državna obrtnička škola u Reichenbergu. mašinarski škola u CRVENA HRVATSKA“ 27. C. K. Državna obrtnička škola u Krakovu. 28. C. K. Državna obrtnička škola u Hohenstadtu. 29. C. K. Državna obrtnička škola u Plzenju: Sa českim nast. jezikom. 30. €. K. Dižavna obrtnička škola u Vjelicu (Bielitz). 31. €. K. Državna obrtnička škola u Brnu. Sa njemač. nastav. jezikom. Domaće vijesti. Radi dogođaja u Hrvatskoj sazvana je za nedjelju dne 14 o. mj. sjednica upravnog odbora hrvatske stranke u Splitu. Danas se pak sastaje također u Splitu uprava stranke prava. Kako čujemo razlog ovog sastanka također su dogođaji u Hrvatskoj. Mi u današnjem uvodnom članku upo- zorujemo na ozbiljnost položaja i preporu- čamo jednu brzu i promišljenu akciju, koja će nas dovesti do cilja. Mi ne spominjemo više, da ta akcija mora da bude jedinstvena i složno vođena od svih naših političkih stranaka. 'To je nešto, što se semo po sebi razumije. I mi smo uvjereni, da će i stranka prava kao i hrvatska stranka potražiti zajed- nički put i da će ga naći, a onda da će povesti jednu akciju dostojnu naroda, koji zastupaju. Mladost za Istru. Došao nam je pod ruke jedan komad serije Dositej Obradović i Dubrovnik i to lutrije, koju priređuju ma- taranti splitske realke. Važnost i sinisao ove lutrije nije onaj obični. 'Tu se radi o jednoj umjetničkoj lutriji, kakvu naša javnost ne pamti. Neko- liko je naših umjetnika, na čelu s Emanve- lom Vidovićem uradilo nekoliko slika, a uz to je tu i jedna umjetnička radnja sa obrtne škole u Splitu — i takovi vam dar darivaju ovi naši poletni omladinci. Cijela je lutrija upravo umjetnička. Svaka serija nosi ime kojeg našeg velikana ili znamenitog grada, Ovu lutriju, koja će — sigurni smo — dati dosta novca za Istru — preporučamo našim prijateljima, s molbom da bar jednu srećku takove latrije i tog važnog pothvata naše mladosti kupe i dadu izraza povjerenja omla- dini, u znak rodoljublja prama. potlačenoj Istri! Cijena je srećke 1 kruna. (Iz Veleluke,. — Rek bi, da je moj do- pis iz Veleluke u ,,Crv. Hrv.“ pogodio u ži- vac dopisnika ,,Pr. Cr. Hrv.,“ tako da je pojmove pobrkao, pak mješte da pobije moje navode, napada na mene osobno, i sve što mi može taj delija, da predbaci kroz moje desetgodišnje učiteljevanje a Velojluci, jest da brbljam, dijelim mudrost, pak da sam tim dodijao. Ne ću da se perem, jer nemam od šta. Ta puno mi je dopisnik bre predbacio, a bio bi same, da je bilo šta. Dopisnik Pr. Cr. Hrv. tako pozna prilike mjesta, dak kao Velelučanin ne zna za mene, koji sam cije- lome mjestu, kako on piše, dodijao, a devet godina je da sam u Velojlaci i dopisnik je svakdano sa mnom. Budi barem čoeče lo- gičan, pak drugi put ne piši takovih šuš- karija. Istina da nijesam Velelučaniin rodom, ali za Veluluku osjećam više nego on i svi nje- govi istomišljenici, osim ako g. dopisnik identificira Velelučke osjećaje s pravaškim: Broj 29. Nije tebi dopisniče ni do istine, ni do naroda, tebi je do tvoje struje, a tu ti ja smetam i obećajem ti smetati i dalje. Ne mimoilazi se, g. dopisniče, onu opć. sjednicu, u kojoj je odobren korak načelnika u izjavi časnome Kunjašiću, s one dvije riječi. Ta i ti si bio prisutan, pak si vido odušev- ljenje. Gosp. načelnik stalno nije promijenio svoje mnijenje o časnom Kunjašiću, već ga je morao zadnjim dogođajima još više utvr- diti. Ta pročitaj u istom broju Pr. Cr. Hrv. dopis iz Blata, u kojem tvoji istomišljenici napadaju časnoga zastupnika Kunjašića, koji je po mom mnijenju za Blato učinio više, nego do sada svi Blaćani skupa, da je u prilog Veleluke. Tebi dakle časni Kunjašić izrab- ljuje Veluluku, a tvojim istomišljenicima u Blatu radi za Veluluku. Meni pako časni Kunjašić radi pravedno i za Blato i za Veluluku, a to i slijepi vide, a vi ga napa- date samo za to. jer vam je na putu ostva- renju vaših stranačkih ciljeva, pak samo ljudi stranački zaslijepljeni mogu misliti kako misliš ti g. dopisniče. Najsmiješnije je kad mi g. dopisnik predbacuje, da branim časnog Kunjašića, da mu se preporučim, pak mi želi dobar uspjeh i dobar put. Kad bih bio hotio preporuka za odlazak iz Veleluke bio bi se preporučio tebi i tvo- jim drugovima, koji ste u svoje vrijeme nastojali, da me odstranite. Ja sam ipak u Velojluci i ostati ću i dalje da ,brbljem“ i dijelim ,mudrost“ i tako ometam rad tebi i tvojima, eda ne izrabite ovo našega dob- roga naroda, kako ste bili već započeli. Znam da ne češ više odgovarati, jer nemaš što, ali ako imaš, stoji ti na biljezi tvoj sićušni“ Mihovio Kosić. Ston koncem ožujka. + (Na odgovor ,Pravoj“)*) — U broju 369. ,P. C. H.“ od 23. prošloga mjeseca ima članak pod naslovom ,, autonomija nije samovolja. 'Taj je članak napiso naš veleča- sni Du.n Đuro Krečak. Obara se na zaklju- čak općinskoga vijeća na takav način, kojeg bi se svatko stidio, a on se još pod isti čla- nak potpisuje. A obara se ponajviše za to, jer mu općinsko vijeće nije udovoljilo molbi, da mu dade naknadu za najam stana. Op- ćinsko se vijeće kod ovog zaključka držalo, da nije potreba narođu nametati nove tro- škove tim više, što ni predšastnici dum Đu- rovi nijesu nikada tražili, da im općina t. j. narod plaća stan, a ponadasve kada bi on kad bi htio mogao naći mnogo jeftiniji stan od onoga, u kojem sada stanuje. Predbacuje nadalje vijećnicima inad radi gradnje zida za zaštitu općinskog zemljišta. Svojim laktom zahtjevao bi drugog mjeriti. Vijećnici svijesni u vršenju svojih dužnosti na korist cijele općine odlučili su jednogla- sno, proti jednom glasu, na kojoj sjednici prisustvovalo je 35 vijećnika, da se ogradi zid u kamenu koji će maximum zapasti 5—600 kruna, a ne kako je pretjerao Kre- čak 2-3000 kruna (u laži su kratke noge). Sasvim je opravdano da se spomenuti tro- šak učini za zaštitu jednog predjela, koji je od velike današnje vrijednosti, po prilici od 10-15000 kruna. Općinsko je vijeće bilo pri- morano sagraditi onaj zid, budući je općina natrag 7 god. bila ogradila drvenu ogradu, *) Ovaj smo dopis primili pred nekoliko dana, ali tek danas dospijevamo da ga tvrstimo. Molimo g. dopisnika da uvaži,