Broj 29. a , kroz 5—6 mjeseci izčezla, a vijeće čilo da se spomenuti predjel, zaštiti nog prolaza; isti vijećnici su se rav- , jednoj okružnici zemaljskog odbora, uogo općinam naređuje da moraju i braniti svoje posjede, od kakvog alnog usurpiranja. Ako Don Đuru i i nije do interesa naših općinara, što tome sasvim uvjereni već do strana- he jest vijećnicim koji su postavljeni stupaju interes ove naše općine, koja sjeduje. nekretnina niti u vrijednosti 3000, već jedino dom općinski, i ovaj jiedjel velike vrijednosti, koji se na- ia najljepšem položaju, te je najzgod- , bilo koju gradnju zgrada. | ti ljudi kuraže natjecati se za doći na upravu : i takovom metodom, zastupati inte- pćinara. : to radi toga se napada svakim pogr- i insinuacijama na općinsko vijeće. a strane g. Krečka ne govori bezdu- ianačka zaslijepljenost, onda ne razu- lo što bi moglo biti. Bolje bi mu bilo, ne pača u posle, koje ne razumije i ne baca blatom na ljude, kojima je ) interes općine pred očima, jer to njemu natrag u lice pada. tka kronika ične vijesti. Jutros je stigao u naš Pavao Mitrović šef tvrtke braće Mit- London, Liverpool, Iquique, Antofaga- 'alparaiso. Želimo mu ugodan boravak došao. Zapljena našega lista. Zadnji broj a lista bio je zaplijenjen i to radi noga članka, u kome smo se bavili naj im iznimnim mjerama u Hravatskoj. o nam je stigla odluka o zapljeni, a d uskrsnih blagdana radnici su radili sata po p. to nijesmo mogli prirediti ) izdanje. Molimo cijenjene predplatnike važe. jenčanje. Danas se vjenčava gjica ica Stanoš sa g. Kap. Niko Hrdalo, iskrena čestitanja, Top naviješta podne. Taman od sa imamo novi običaj. 'Top naviješta e. "Tačno naime u 12 sati ispali se hitac pa sa tvrđave Lovrijenac i tako se ob- pučanstvu, da je nastupilo podne. Bolest ministra Zaleskog. Na svom kroz Dalmaciju nenadno je obolio aus- ti ministar financiia Zaleski, Pozlilo mu Splitu. Odmah mu je pružena liječnička oć. Čim mu je krenulo na bolje otpu- ) je sa parobrodom ,Zadar“ u Gruž. 0 se i sada nalazi, a liječi ga primarius bolnice Dr. F. Smolčić. Bolest mu je o krenula na bolje. Ovdje ostaje samo “koliko dana. Angela Parsch, apsolvirana konser- tistica stigla je ovih dana u naš grad, s misli stalno nastaniti i davati lek- iz glasovira. Svršila je dobrim uspjehom # nauke kod vrsnih profesora kao što o Dirr i g. Wottawa u Beču, & g. Žimr Strnat u Pragu. Svaka bi preporuka s strane bila suvišna jer su nam dovolj- jamstvom imena gore spomenutih pro- ra, kojih je marljivom učenicom bila. Kako čujemo ova aps. učiteljica glaso- tiisli ovih dana prirediti jednu glazbenu '' u kojoj će se producirati eda tako se ta s publikom. CRVENA HRVATSKA“. "Strana 3. it ————=—= + Viktor Zaraba. Jučer u jutro oko 9 sati preminuo je nakon kratke ali teške bolesti ovi čestiti građanin. Svak tko ga je poznavao žali za njim, jer je znao da sva- komu ugodi. Umire u naponu muževne snage. Pred nekoliko godina radio je kao slagar kod štamparije DeGiulli. Pokoj mu vječni, a ueviljenoj obitelji naše saučešće, Zemaljski poglavica Herceg-Bosne u Dubrovniku. U ponedjeljak poslije podne stigao je zemaljski poglavica u Bosni i četni inspektor general Potiorek u gradsku laku. Dovezao se sa parobrodom ,,Dalmat“. Pred večer je s istim parebrodom otputovao u Gruž, gdje je i prenoćio noć između pune- djelka i utorka. U utorak u jutro na otali Radić u Gružu bio mu je priređen sa strane vojničke svečani doček sa muzikom i poča- snom satnijom. Poslije dočeka prenesao se general Potiorek sa parobroda ,,Dalmat“ u Hotel Imperial. Načelnik Dr. Melko Čingrija bio je obaviješten o dolasku bosanskog ze- maljskog poglavice te mu je jučer prije podne napravio posjet u Hotel Imperialu Jučer pak poslije podne odvratio je zemalj- ski bosanski poglavica našemu načelniku posjet na općini. Ovaj je posjet trajao dulje vremena skoro čitav sat. Jučer na večer mjesni zborni zapovjednik pl. Hornstein priredio je diner u počast poglavici i četnom inspektoru Potioreku. Na ovaj diner bio je pozvan i naš načelnik. Sokolska akademija. Na uskrsni po- nedjeljak po običaju bila je sokolska akade- mija, koja se obdržavala u Sokolani. Preko akademije i plesa udarao je vojnički orkestar koji je na opće zadovoljstvo morao neke tačke opetovati. Sokolske vježbe su se izvele vrlo dobro, a pjevanje je bilo kao uvijek izvrsno. Osobito moramo pohvaliti mladog g. Piseka. Sama akademija inače nije trajala mnogo, već je počeo ples. Plesalo se sve do zore. Zabava je bila vrlo animirana i prilično brojno posjećena. Tužba na postu u Trstenom. Ima nekoliko, da nam se tuže na postu u Trs- tenom. Pošta se ne razdava onda, kada bi se morala razdavati, već mnogo kašnje, a više puta dan i dva kasnije. Ovih su nam se dana tužili specialno na kasno dobivanje novčanih naputnica. Do koga je neka dos- koči, da ne budemo prisiljeni i unaprijeda podići svoj glas. Akademija ,Srpske Zore“. Na us- krsni ponedjeljak obdržavalo je i srpsko prosvjetno društvo ,Zora“ svoju akademiju. Zabava je bila priređena u korist fonda ovog društva. Kako čujemo akademija je i sa moralne i sa materijalne strane dobro uspjela. Redarstvene \vljesti. Subota 6 aprila. Redarstvo je prijavilo A. Casanello, raei nemi- losrdnog klanja. Nedjelja 7 aprila. Radnik [. L, bio je prijavljen radi gnjusenja na javnoj ulici. Podnesena je prijava protiv nekoliko javnih poslužnika, radi nepristojnog ponašanja u napiton stanju. i Utornik 9 aprila, Redarstvo je ustavilo i zatvorilo radnika I. Jo vić jer je u napitom stanju uznemirivao građane po javnim lokalima. G. Martinović iz Podgorice bio je redarstveno odalečen radi besposlenosti. Različite vijesti. Ptice pjevice. Dubrovnik ,je edem u Evropi, a samo mu dajte ptice pjevice!“ 'Toga u istinu nema, jer se malo čuje žubora ptičica po perivojima, u rijetko je opaziti slavulja, gdje bigliše na ružici hiti staglina, (češljugarku) na mjendelu . . Da, navedene mi je besjede kazao ugledan čovjek i još k tomu pridodao da je vidio negdje na Konalu ili uz Busovinu (nije mi znao dobro označiti mjesto, a i bolje je, jer nomina sunt odiosa) lovčinu, gdje je pucao iz puščice (floberta) na slavulja, skinuo ga s lovorike i sastavio ga s crnom zemljom. Upitat će ga onaj gospodin, kad je lovac podigao u triumfa slavulja za nožicu: Čemu vam to, gosparu ? Zar za polentu ! — ,Ne, sakloni, Bože, to je da se igra munko . . .“ Ovo je iznimka, da se puca iz puščice ali djeca hitaju (love) ptičice na prutilo, straši ih se itd., ne gnijezde se po vrtovima jer im se ne daje iiće i vode kao po Štajer- skoj, pa se ptičice drže daleko ... Kad se doskoči svemu tomu, kad se zauzmu odlična lica za uzgoj ptičica, onda će naš Dubrov- nik i u tomu pogledu biti prvi, a hoće se najprije dobra izgleda. Može početi 1 hva- ljeno ,društvo za poljepšavanje građa i okolice“. Ovo sam rekao, a ne će pasti ri- ječ na mrkijentu. ime moj Slavić Kongresi za medicinu. Ovih će dana biti dva internacijonalna kongresa u Rimu i to jedan za Dermatologiju i Syphilis a drugi za Tuberculosu. Doznajemo da će jedan naš sugrađanin, Dr. Eduard Miloslavić, držati na kongresima dva predavanja jedno o ,Sal- varsanu“ a drugo o appendiciti tuberkuloznoj. Hrvatske pripomoćno društvo u Bošu nam javlja: U školskoj godini 1911/1912 razašilje neko tobožnje ,Djačko potporno društvo u Beča“ na razne rodoljube i kor- poracije u domovini cirkulare u svrhu udi- jeljenja potpora. Stavlja se do znanja svima, koji su takove cirkulare primili ili će ih primiti te onima, koji su nas u stvari pitali za razjašnjenje, da spomenuto ,Djačko pot- porno društvo u Beču“ u opće ne opstoji te da se radi o prostoj sljepariji. + Glovanni Pascoli. Nova Italija poslije smrti Carducci brojila je u svoje prve ljude i Pascoli-a, kome su mnogi i mnogi radije davali prvenstvo u pjesmi nego li Carducci-ju njegovu učitelju. I taj bez sumnje najveći današnji pjesnik savremene Italije za na vi- jeke je zaklopio svoje oči, nježni i snažni zvuci njegove lire za uvijeke su zamukli. 'Tako je Italija, treća Italija, za par godina sahranila svoja dva najveća pjesnika. I u vrijeme, kad se talijanska vojska bori i kad se prolijeva krv talijanskih vojnika za stva- ranje najnovije, četvrte Italije, zamuknuo je glas velikog Pascoli, koji, je s najvećim pravom nosio ime najvećeg savremenog pjesnika, i koji je jedini bio najpozvaniji da u svoje vrijeme pjesnički oplače velikog svog učitelja Carducci. Pascoli je prevalio ' tek pedesetu godinu i umro je kad su žice njegove lire udarale slavu Italije u ,Poemi Italici“. Pascoli je pjevao i latinski, a pogle-