stao jedna velika fabrika patvorenog vina,
i koji bez dvojbe mogu lako prenijeti vijest
u svoje novine. Mi Blaćani svake godine.
možemo mijenjati trgovce koji se jagme za
naše vino, pa se zaludu neki trude da nam
ih odbiju. Blaćani ne trebaju takovih, da-
leko im kuća, Kozarica će i u buduće kao
dosad biti prva trg. tačka za trg. vino na
Mljetu, također Porto Palazzo, Sutmihojska
i ne će iz ove potonje maknuti trgovinu što
su lani inače mislili. Dokle god je onog do-
brog i složnog naroda u Zabriežu imat će
oni i svojih prijatelja, te će sve biti drug-
čije nego su drugi zasnovali u svojim šu-
pljim glavama.
Ovoliko evo napisasmo časni gosp. ured-
niče za ispraviti tekst prošlog neispravnog
dopisa. Oprostite da sam prem dugo pošao
zahvaljujući se na upuštenom prostoru i po-
zdravljajuć vas Vaši Blaćani.
Visočani 8 travnja.
Molimo, Gospodine uredniče, da blago-
izvolito ustupiti nam malo p4aostora u Vašem
cijenom listu, da u kratko opišemo našeg
uzornog župnika da sve vidi kako on znade
upotrebiti i najsvetije stvari u svoje svrhe.
Prigodom bogoslužja na veliki petak u večer
držao je propovijed. Govorio je između
ostaloga i proti onim koji ne pušu u njegov
rog rekavši da u njegovoj župi ima onih
koji kažu i ja sam kršćanin, pohađamo
svetu misu i idemo na ispovijedi, a ti su
kao Juda koji je sa poljupcem izdo Gospo-
dina. Tako i oni idu i podižu narod proti
erkvi i popovima. Govorio je i proti našim
zastupnicima na carevinskom vijeću govo-
reći, da oni hoće ukinuti sakramenat ženitbe
i tada da može čovjek ostaviti svoju ženu
kad hoće a tako i žena čovjeka.
Kad je pak uzeo propelo, da podijeli
blagoslov, ča je jakim glasom kazao gos-
podine blagoslovi samo tvoje, a odbaci pro-
tivnike. Tim je riječima završio propovijed.
Je li i ovo po svetom pismu? Zašto ovako
razjarivati narod? Neka na ovo promisli
previjetli biskup i neka ee podređene
svećenike, da ne rade onako, kako se ne
dolikuje njihovom zvanju.
Hoće li i ovo bit bez koristi?
Visočani.
CRVENA HRVATSKA“
Zaplijena našega lista. I zadnji broj
našega lista bio je zaplijenjen. Naravno (radi
dogođaja u Hrvatskoj. Gotovo cijeli uvodni
članak prekrižila nam je cenzorova olovka.
Čudili smo se, kako se sada ni najnevinije
stvari nemogu pisati. Ne mogu se naprosto
ni sama fakta spomenuti. No u toliko su
nam stigle neke vijesti iz Beča, koje su nam
odmah razjasnile stvar. Generalna prokura
iz Beča naime je dala upute svim državnim
odvjetništvima u Dalmaciji, da budu vrlo
strogi pri cenzuriranju novina u koliko se
iste bave prilikama u Hrvatskoj. Taj je na-
log dan na intervenciju komesara Cuvaja,
koji je za protivni slučaj zaprijetio uskratom
poštanskog debita za sve hrvatske novine iz
Austrije. Ista se stvar dogodila i sa bosan-
skim novinama.
Strašimo se i ovaj nevjerojatan postu-
pak dolično karakterizirati, ali se nadamo i
uvjereni smo, da će to biti učinjeno na
drugom mjestu, pa da će i vanjski svijet
doznati, što se sve u monarkiji u dvadese-
tom vijeku može dogoditi.
Za realnu gimnaziju. Sjećati će se
naši čitatelji, kako smo se mi u svoje vri-
jeme bili zauzeli, da se naša gimnazija pre-
tvori u realnu. Mi smo u više članaka pri-
kazali svu važnost ovoga pitanja. Drago
nam je konstatirati, da ono naše pisanje
nije bilo bez ploda. Kako razabiremo iz
dnevnog reda današnje sjednice općinskog
vijeća, usvojila je i uprava naše općine naš
predlog. Uprava općine je uzela naš predlog
kao svoj te ga predlaže današnjem općin-
skom vijeću na prihvat. Predlaže se naime,
da se općina obrati na pokrajinsko školsko
vijeće, neka se dubrovačka gimnazija pre-
tvori u realnu.
Mi se nadamo, da će općinsko vijeće
usvojiti ovaj predlog, a mislimo, da mu ne
će onda na udovoljiti kompetentne školske vla-
sti. Tim više, što je to želja našega grada
i građanstva. Znamo još od onda, kad smo
pisali one članke, da ih je publika sa veli-
kim interesom pratila, i neprestano se čulo,
zašto općina ili trgovačka komora ne podu-
zme shodne korake. Našemu glasu eto oda.
zvala se uprava naše općine. Mi smo joj za
to harni, a zajedno s nama uvjereni smo i
građanstvo našega grada.
Franz v. Stuck. Veliki slikar F. v,
Stuck zanesen ljepotama našega grada pri.
spio je amo, te se u njemu već nekoliko
dana bavi. Ko zna, da u ovom, per excellence,
gradu slikara, ne takne njegovu dušu ljepota
našega kraja i neba i naših zidina, te njegov
kist u dalekoj mu domovini, ne oživotvori
ono, što će mu fantazija u duši zasnovati.
Da upoznamo naše čitatelje, donosimo
par redaka o tom glasovitom njemačkom
slikaru.
Profesor je na miinchenskoj akademiji
i jedan od prvaka, ne samo miinchenske
škole, nego i čitave njemačke umjetnosti,
Dobri samotnik fiesolski, crne pune brade i
razbarušene kose, čiji leitmotiv bijaše akord
smrti, zaveo ga je u prvim godinama fan-
tazijom i čudnom mistikom ,,Otoka mrtvih“
,Miika u šumi“ i , Žrtve“ pune stimmunga
gdje se bijele halje svećenica promiču između
bijelih, crnim ljagama poštrapanih debala
breza. Zanio ga je Bicklin, dugo neshvaćeni
slikar — pjesnik, slikar satira, driada, si-
rena itd.
Ali snagom svoga talenta odalečio se
od njega i ako je još uvijek fantazija igrala
kod njega veliku ulogu (i još igra!) i ako
ga još i sada vuče k sebi grčka mitologija
kao što je vukla i Biicklina, premda je on
više ljudski.
Zabacio je gotovo sve druge šare osim
modre. Ona mu najbolje odgovara sižejima
koje odabire, sižejima strahota i borba du-
ševnih (Furije).
On je slikar onih poznatih dviju slika:
PRat“ i ,Grijeh“.
Crn, izmoren hat, spuštene duboko glave
s golim konjanikom, koji se kopljem zametnuo
gazi, gazi nemilosrdno preko golih trupova
množine mrtvih. Tamno je nebo, taman koni,
bjelasaju se samo gola tjelesa, preko kojih
gazi hat krvavih kopita i prignute glave i
onaj konjanik namrštenih obrva.
Druga je ,Grijeli“,
koje nabasaju čistioci zahoda, kadri su toga
radnika omrtviti. Ugljična pak kiselina, koja
se skuplja u nekim strmenima podzemnih
mjesta gdje np. psi leže, ona podigne smr-
deće površje nekoliko u visinu, te čovjeku
da se tu uvuče ne bi bilo ništa, jer je on
visinom iznad smrdećeg površja, ali maleno
dijete ili malo živinče kad bi se tu uvuklo
palo bi kao omrtveno (asfisiati). Biljevna su
isparivanja katkad determinantni uzroci ne-
moći. Zrak np. napunjen različitim jakim
vonjima cvijeća prouzrokuju glavobolju, gad
a gdjekad i sinkopu, nesvjesticu osobito u
tjesnim i toplim mjestima, pa i bacanje krvi
tako temperatura preveć visoke ili niske
atmosfere prouzroči mnogo afekcija. Mnogi
su na studeni umrli, ili zamrli od jake na-
vale na moždanima (congestio corebralis).
Jaka temperatura može prouzročiti kap,
zamrlost, ali vrućina unutrnja, koja ćera
krv prama organima grudnog koša dosta
puta tu nesreću zapriječi, pa s toga premda
bude jaka kongestija, za njom ne slijedi
smrt. Jaka nenadna svijetlost može čovjeka
oslijepiti ka i trom veliki na ušesima zaglu-
šiti itd.
B) Aplicatae causae (Uzroci nametnuti).
Među ovim nahodimo mnogo determinantnih
uzroka. Kada np. kakav težak predmet
zgnječi tijelo, oštro i šiljasto oružje, prouz-
rokuje razne rane, tako pad itd. Povijanje
tijesno kojega dijela tijela, ako je preveć
stegnuto, može ući u tkanine tijela (tesute)
i poroditi zamrlost, pad u more np. usijana
i ražarena telesa, vrele tekućine, sve pro-
uzrokuju po stupnju vručine i snage flugosu
(upalu krvi) ili kangrenu (vučac). Isto tako
djeluju i kaustična (grižljiva) solida i likvidna
telesa, solne kiseline, grizeći sublimati, ar-
senikalne preparacije, dok oni djeluju na
mjesto gdje su nametnuti (aplicirani), može
ih kožno površje upiti, a uvukao u obtok
krvi i otrovat je. Ovđe treba u isti red
uvrstiti i jedke meleme, koji čine da dio
tijela pocrveni, ;kao np. vesciator, pristil-
lus (vežiganti) senape, prah od kantarida itd.
C) Causae ingestae (Uzroci unešeni ma-
metnuti). Tvari unošene u naše tijelo mogu
prouzrokovati determinantnu nemoć. Na ovu
kategoriju spadaju otrovi. Pod imenom otrov
razumijeva se koja bilo tvar, kadra da i
ako mala nanese tijelu koju promjenu, nu
bolje je nazvati otrovom tvar, kadra da
čovieku smrt zadade. Otrovi se po djelova-
nju na ehonomiju dijele u podražiča (irn-
tantna) narcotica (obamljivi) narcotica acra
(iedko obmamljivi) settica (gnjilom). Otrovi
podraživi, griseći (curosiva) krastavi \(enco-
riatica) i jednaki porađaju kadkad po svojoj
snazi upalu onoga mjesta gdje su metnuti,
a katkad potpunu disorganizaciju djelova.
Narcotični, opium np. i drugi isto djeluju
kao i prvi, nu djeluju na moždane, te po-
remećuju ili zaustavljaju funkcije, a djeluju
posve malo ili ništa na organe, sa kojim
su u neposrednomu doticaju. Narcotični jedki
kao otrovne gljive djeluju ujedno kao pod-
raživi i kao narkotični. Na svrhu settica
kao np. meso krepanih životinja uslijed
okuženja kao produkti morbosnih sekrecija
(izmet) pa i smrdeče životinjske tvari uzroče
teške nemoći pod adinamičnom ili atasičnom
formom (slaba i uporna) često spojenom s
užasnom cangrenom (vučicom).
(Slijedi)