Strana 2.
——-—— — — _— _ _ _ __ ______——————
joj bi se imalo vijećati o uspostavi ustava.
Grof Pejačević je odgovorio delegatu Pin-
teroviću, da ne drži shodnim sazvati dele-
gaciju na konferenciju, jer da nema ni naj-
manjeg izgleda u uspjeh. Govori se, da će
delegati, koji ne pristaju uz Cuvaja sami
sazvati konferenciju bez obzira na predaje-
dništvo. Govori se također da će delegati
koji pripadaju koaliciji, poći u peštanski sa-
bor i tamo otvoriti debatu o hrvatskom pi-
tanju.
Oktroiranje izbornog reda u Banovini.
Bečka. ,, Reichspost“ saznaje, da komesar
Cuvaj i grof Khuen spremaju oktroiranje
izborneg reda u Banovini i to tako, da bi
ustanova virilista bila ukinuta, broj zastu-
pnika povećao bi se od 88 (90) na 120, od
kojih polovicu birao bi narod, a drugu po“
lovicu imenovao bi kralj na predlog bana.
Cuvaj će odmah, iza kako bude name-
tnut novi izborni red, raspisati izbore te se
nada, da će postignuti madžaronsku većinu.
Gradanske škole
Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom
na Dalmaciju.
Piše: Jedan stručnjak.
(Nastavak)
32. Zemaljska obrtnička škola u Bečkom
Novom Mjestu. (Wiener-Neustadt).
33. C. k. Učilište za tkalačku industriju
u Aschu (Češka).
84. C. k. Učilište za tkalačku industriju
u Brnu. (Od red. broja 22, pak uključivo
do 34, uvjeti za primanje su jednaki. Sve
ove škole a učilišta napose imadu svoj stru-
čni smjer, sa oznakom onoga pravca po ko-
jemu su ustrojene, kao n. p. ona pod br. 21.
i druge).
35. Dvorazredna Trgovačka škola. Propi-
sani prijamni ispit dozvoljen je po pravilu
apsolventima Građanske škole.
36. Viša Trgovačha škola, odnosno Trgo-
vačka Akademija. Pobliži uvjeti za prijem u
ovu školu imaju se uzeti iz statuta pojedi-
nih zavoda.
O Etiologiji nemoći (riječ o uzrocima)
aitialogos.
Etiologija u nje naiširemu smislu smjera
u svim znanostima na spoznanje uzroka, a
u ljekarstvu na spoznanje uzroka nemoći.
Pod ovim nazivom razumije se sve ono što
može prouzrokovati jednu ili veće nemoći,
Najpotrebitije np. stvari za naš opstanak,
zrak, hrana, piće, proizvodi ljuckog obrta,
postaju mnogo puta uzrocima zala koji nas
muče. Različiti pak organi, koji sastavljaju
naše tijelo i uzdrže njegovu cjelinu, mogu
također i oni u nekim slučajevima poreme-
titi međusotni sklad, Mišičje np. može pro-
uzrokovati smještenje ili ulomljenje kosti,
zubi, obrve, nokti np. ako se nepravilno
razvijaju, mogu katkad prouzrokovati veće
ili manje ozbiljnu nemoć. Dijete u materinoj
utrobi, osobito rođaj, katkad su uzrokum
smrti. Kada dakle pomislimo, da i najpotre-
bitije stvari za život i uzdržanje ljuckog
roda u nami i izvan nas, postaju u nekim
slučajevima uzrocima raznih nemoći, tada
J. Bogllć: Crtice opće patoloeije
CRVENA HRVATSKA“
. 87. Nautička škola. Strogi prijamni ispit
iz svih predmeta pripravnog tečaja.
38. Zemaljska Gospodarska škola ,Fran-
cisco-Josephinum“, u Modlingu. Apsolviranje
Građanske škole sa barem dovoljnim uspje-
hom. Prijamni ispit iz njemačkog jezika, arit-
metike i prirodopisa. Zahtijeva se još naj-
manje doba od 16 godina.
39. Gospodarska pokrajinska Zemaljska
srednja škola kraljevine Češke u Hrudimu.
40. Ista škola u Raudnitzu (Češka). Ap-
solventi Građanske škole sa uspjehom naj-
manje ,dovoljnim“. Doba od 15 godina, ili
najmanje da će navršiti ovu dobu tekom
godine. — Oni apsolventi jedne pokrajinske
gospodarske srednje škole, koji pokazuju
barem ,dobar“ uspjeh mogu biti primljeni
kao ,redoviti“ slušatelji na kralj. češkoj
Gospod. Akademiji u 'Taboru, ili u Lieb-
werdu, U ovu Akademiju primaju se kao
,vanredni“ slušatelji i apsolventi Gra-
đanske škole, ako pokažu znanje, koje se
zahtijeva, da mogu nastaviti sa uspjehom
nauku cjelokupnoga gradiva, ili pojedinih
predmeta, što su u tu svrhu naročito iza-
brani. Ograničen je broj razrednih slušatelja.
41. Ista škola u Kaadenu. (Češka).
42. Pokrajinska Gospodarska Zemaljska
srednja škola u Nov. Tišnovu, Apsolventi
irađanske škole sa ,dovoljnim“ uspjehom.
Poprječno doba od 16, god. tjelesno razvi-
jeni uz potpuno zdravlje.
43. Ista škola u Preravi sa jednakim
uvjetima.
44. Ista škola u Gornjem Hermsdorfu.
Apsolventi Građanske škole sa uspjehom
»dovoljnim“ i doba od 15 godina.
45. Pokrajinska Gospodarska zemaljska
srednja škola u Černovicu. Prijamni ispit.
46. C. k, Više učilište za vinarstro i vo-
ćarstvo u Klosterneuburgu. Apsolventi Gra-
đanske škole sa najmanje ,dovoljnim“ us-
pjehom. Uz to mora da ima barem 16 go-
dina, koje može da navrši u sunčanoj go-
dini. Prijamni ispit. Preporuča se odnosna
praksa iz voćarstva, vinarstva, ili kono-
barstva.
47. Viša voćarska i povrtlarska škola u
FKisgrubu. (Moravska). Doba od 15 godina.
smo i nehotično usilovani da rečemo, da je
svaka stvar u sebi škodna, ne obaziruć se
na zlorabu njihovu, da su po samoj naravi
jasni učinci nemoći. Pošto su brojni i razli-
čiti uzroci nemoći, potreba je tražila da ih
se uvrsti u neke razrede. Govoriti ovđe o
svim tim razdiobam obzirom na njihovo
značenje, djelovanje i razlog zašto su uvr-
šćene tako, bilo bi dugo i suvišno, a to
stoga, što su one manjkave. Uzroci su ne-
moći bili prozvani i razlikovani u izvanjske
i nutrnje, poglavite i acesorne, bližnje i
daljne, razpolagajuće, fizične i kemične, fi-
ziologične, lokalne, opće, nječne, pozitivne,
materijalne i ne materijalne itd, Sve su ove
razdiobe pune pogrešaka. Uzrok bližnji, nije
drugo nego bitnost iste nemoći, ili intimna
modifikacija koja uspostavlja nemoć, te se
nemože ubrojiti u proizvodne uzroke, Pod
imenom okasijonalnih nemoći, smatrale su
se stvari sasma ragličite. Zima np. koja
može prouzrokovati jednu pneumoniju (plu-
čenicu) ili anasarha, koji veće puta ne škodi
bili su ubrojeni među uzrocima otrovnih
oruđa, koji u svakom pogledu prouzrokuju
opredjeljeni efekt u ehonomiji. Bilo bi uza-
ludno tući vrhu ovih pogrešnih razdioba,
Broj 30.
—-—— — — n:Ć—TĆD<__—-—————SI
Jednogodišnju vrtlarsku praksu. Apsolvira.
nje Građanske škole sa najmanje ,dovolj.
nim“ uspjehom.
48. C k. Šumarska škola u Hallu. Gor.
nja Austrija.
49. C. k. Šumarska škola u Guswerku.
(Gornja Austrija).
50. C. k. Šumarska škola u Idriji. (Krani-
ska).
51. C. k. Šumarska škola u Bolechiiwu,
(Galicija). U Šumarskim školama od br. 48
do 51 zahtijeva, se apsolviranje Građanske
škole sa najmanje ,dovoljnim“ uspjehom.
Dokaz navršene 17. godine, a ne prekora-
čene 22. Još se hoće fizična sposobnost za
šumarsku službu i po visovima. Najmanja
dvogodišnja praksa u šumarskoj službi.
52. Šumarska Strojarska škola u Aggs-
bachu. (Donja Austrija). Zahtijeva se doba
od 15 do 20 godina i prethodna praksa od
1 godine dana.
53. Njemačka šumarska škola u Budjeo-
vicama (odio zemaljskog šumsko gospodar.
stvenog učilišta ,Cesar FranjoJosip“),
Apsolventi Građanske škole, moraju poprje-
čno da imadu ,dovoljan“ uspjeh u nau-
kovnim predmetima.
54. Sumarska strojarska škola u Jegeru.
Doba od 15 godina, uz praksu od jedne
godine.
50. Reviziona šumarska škola u Piseku.
Doba od 16, godina i jednu godinu prakse.
Apsolventi ove škole, koji postignu najma-
nje ,dobar“ uspjeh u nauku i pohvalno
u ponašanju, mogu da budu primljeni tako-
đer u više šumarsko učilište u Piseku.
56. Šumarsko strojarska škola u Morar-
skim Ostrovicama (Miihrisch-Weisskirchen),
Ne manje doba od 16 godina. Godinu dana
najmanje prakse, a uz to i fizična sposob-
nost.
57. Javna ptvarska stručna škola u Zla-
tnom Pragu. Doba od 16 godina nakon pou-
ke u praksi od najmanje godine dana.
58. Škola za distilaciju likera u Zlatnom
Pragu. Apsolventi Građanske škole primaju,
koju u nauci postignu uspjeh ,pohvalan“,
jer u tomu sastoji ne istinitost, što ne sa-
kupljaju kao u jednu sliku jednake _uzroke
u njihovomu djelovanju, a ova je po mome
mnenju uvjet, bez kojega ćeš zaludu tražiti
i mučiti se da učiniš jednu pravu njihovu
razdiobu.
Pošto se opaža, da među uzrocima bo-
lesti neki porađaju uvjek jednu te istu nemoć
a da su drugi često nestalna i zamršena
djelovanja, sa ova dva gledišta možemo
doći do priličnije razdiobe t. j. možemo na-
zvati determinentnim uzrocima, one uzroke
koji su stalaog djelovanja. Uzroci pak koji
su nestalna i vazda zamršena djelovanja i
oni, ili mnjenjanju postepeno ehonomiju
razpolažuć je na jednu ili drugu efekciju i
porađajuć raspoloživost k nemoći na drugi
način, ili često letimičnim djelovanjem po-
tiča razvoj nemoći u osobi raspoloženoj već
od prije. U prvomu slačaju nazvaćemo ih
poredisponentes, a u drugomu okazijonalni.n
ili ekcitantnim uzrocima. Na temelju ovoga
mogu se svi uzroci razdijeliti u tri razreda
na determinantes (opredjeljujući nemoć) na
predisponentes (koji već predraspolažu) i
okazijonalne (slučajne). O pojedini ću povesti
riječ, i označiti koji su poglaviti uzroci ne-