Broj 32. sključeno, da bude imenovan i grof Tisza, za Khuena se kaže, da se posvema povlači ga političkog polja. Odgoda delegacija. Na zajedničkom mi- istarskom vijeću u nedjelju odlučeno je, da e delegacije sazovu za utorak dne 23 o. mj. Uslied ugarske krize, koja je stupila u vrlo akutan stadij demisijom Khuenovog kabineta, delegacije su odgođene, te će se sazvati tek kad bude riješena ugarska kriza. Jubilarni broj ,Narodnog Lista“. Prvog ožujka ove godine navršilo se ravnih pedese, godina, da je počeo izlaziti ,Narodni List“. Za proslavu tog rijetkog i znamenitog jubi- leja izdalo je požrtvovno uredništvo ,,N. L.“' svoj jubilarni broj sa cijelim pogledom na teški ali i junački prevaljeni put. Pedeset godina ustavne borbe čine i kod najvećih naroda znamenitu povjesnu periodu, a kod nas ponadasve. Napomenuta polovica devet- naestog vijeku ispunjena je najsvetijom bor- bom našeg naroda u Dalmaciji za svoj jezik, narodnost i dom; ovo pedeset godina borbe i donijele su našemu narodu najveću steče- vinu i Dalmacija je sačuvana majci Hrvat- skoj. Tuđinska talijanska najezda, koja je bila priklopila ove naše mile obale, potisnula hrvatsku riječ, odnarodila dobar dio našeg naroda, morala je uzmaknuti i zbiti se na sam Zadar ali i to nepotpuno. Junačkim borcima ove sretne borbe, a u prvom redu Klaiću i Pavlinoviću i oda u jubilarnom broju sam Biankini svojim brčnim perom dostojnu poštu. Druge radnje, na broju ih osamdeset i pet, dostojno osvijetliše rad i svih drugih pobornika za našu narodnu stvar u Dalmaciji kao Bulata, Ivičevića, Vojnovića, Čingrije,braće Pucića, Strossmayera Nodila, Biankinia i drugih. Nas specijalno zanima u jubilarnom broju radnja dra. Boža Cvjetkovića o »Dubrovniku u našem politič- kom i kulturnom preporodu od 1861. do danas“, gdje je iscrpljivo prikazan sav rad našeg grada na obim poljima. Uopće zaslu- žuju sve radnje svaku pohvalu, a najvećma g. Kisić, koji je sin našeg grada, te onaj, koji je onako dično i opremio ovaj broj. Stogodišnjica biskupa Dobrile. Ovih se: ana navršilo 100 godina, da je u malom CRVENA HRVATSKA“. seocu Ježenje kraj Tinjana ugledao svijetlo svijeta otac i proporoditelj hrvatskog naroda u Istri biskup Dr. Juraj Dobrila. Ovom prilikom istarski rodoljubi proslaviše uspo- menu ovog velikog Hrvata. Biskup Dr. Juraj Dobrila bio je pravi otac povjerenog mu puka. A bio je i njegov preporoditelj. On se je najviše isticao u preporodu Istre. Putovao je zemljom i učio mlađi naraštaj hrvatskom jeziku i hrvatskoj svij sti, Pisao je za narod knjige na hrvat- skom jeziku, a i u politici se istakao te je i u istarskom saboru i u carevinskom vijeću ustajao, da brani prava istarskih Hrvata. Utemeljio je mnoge štipendije za odgoj siromašne istarske mladeži. Za štipendije je. ostavio po svojoj smrti 80 tisuća forinta. U stvarima svoga domoljubnog i na- rodnog uvjerenja. u stvarima karaktera nije poznavao transakcija. N jegov život i njegov rad svjedoče o svemu tome i sačuvat će mu u hrvatskom narodu vječnu uspomenu. Slava biskupu Dobrili! m ————————— Gradanske Škole Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom na Dalmaciju. Piše: Jedan stručnjak. (Nastavak) Bopis učilišta u koja mogu da budu primljeni oni apsolventi, što svrše tečaj usa- vršavanja pri jednoj Građanskoj školi. 1. Srednje škole. (Gimnazija, realka, re- alna gimnazija, djevojački licej). Uz prijamni ispit po propisanoj uputi. Ispit se može da položi i za koji viši razred, ali valja uz zna- nje da bude i prikladno doba. 2. Pripravni tečaj odnosno opća niža škola sli? ske akademije. Uz najmanje ,d o- volja«* uspjeh primaju se aps. Građanske škole i čaja usavršavanja pri Građanskoj školi. 3. €. i k. Vojnička kadetska škola. Škole kadetske za naobrazbu vojničkih časnika i to: infanterija u Zlatnom Pragu, Beču, Kar- lovcu, Kčnigsfeldu u Morav. Lavovu, Sibi- nju, Trstu, Libenan kod Graca, Požunu, Insbruku, Temešvaru, Mariboru, Kamenici Strana 3. kod Petrovaradina, Košavi i Lobzovu. — Konjaništvo u Mor. Ostrovicama, Artiljeria u Traisckirchenu, a za pionirske čete u Hain- burgu. Zahtijeva se svjedodžba tečaja usa- vršavanja za Građanske škole, sa najmanje . »dovoljnim“ uspjehom, uz pretpostavku, da se,na takom tečaju usavršavanja uči al- gebra na način, kojim može biti izjednačena, sa četiri niža razreda srednjih škola. Uz to se još hoće da francuski jezik, po školama gdje nije njemački nastavni jezik, bude za- jedno obligatan u nauci sa njemačkim jezi- kom. Predavanja iz ovih jezika nastavljaju se prama stečenom poznanstvu u tri razreda Građ. škole. 4. C. i k. Domobranska Kadetska škola. Uvjeti za prijem su isti kao pod br. 3. 5. Mušta i žgnska Preparandija. Pota- nji uvjeti i upute o načinu prijema učenika- ca u ove zavode, mogu se naći ked uprava dotičnih učilišta. 6. Učevni zavod za fotografski i repro- duktivni pokašaj na c. k. geografs. i pokus- nom Zavodu u Beču. Uvjeti za prijem na- laze se u oznaci a) odnosnog zavoda. 7. Zemljoradnička i šumarska učilišta. 8. Javna pivarska stručna škola u Zlat- nom Pragu. 9. Škola za distilariju likara u Zlatnom Pragu. Uvjeti za prijavu pod br: 7.8 i 9. isti su kao oni pod br: 5. — Izbor nauka ili staleža za djevojčice koje uče ili svrše Građansku školu. 1. Djeaojačke Građanske škole. Ove su školu dužne pohađati one djevojčice, koje imadu propisano doba i stanuju u okolišu gdje je škola. Vanredne učenice mogu se propustiti uz dozvolu starije školske vlasti. 2. Tečaj usavršavanja za Građanske škole (četvrti razred Građ. škole). Uspostav- ljen je u više glavnih mjesta u pokrajinama Cislitave. U Dalmaciji postoji u Šibeniku pri ženskoj Građ. školi. Zahtijeva se svje- dodžba svršenog III. razr. Građanske. 3. Viši zavod za odgoj djevojaka. Ustro- jen je skoro po svim većim gradovima. 4. Više djevojačke škole. Uz ova spadaju i Ženski licej Djevejačka Gimnazijalna uči- daza mavršlo 100 godina, da je u mon bi PO On _ ——=—————————=—========== pitanje i da zapriječi katastrofu nenadnog i silovitog riješenja ovog pitanja. 'Te se upotri- jebi napomenuti princip, koji je slavio triumf u Italiji, pokazat će se sjegurno valjanim i u istočnom pitanju i ne će više biti nekim strašilom političarima i zaoštravati se tolikim odjelitim zadacima kao hrvatskim srpskim, ugarskim, rumunjskim, slovenskim, crnogor- skim, kretskim, grčkim, arbanaškim bugar- skim itd. 'Taj narodnosni princip u legitim- nom riješenju istočnog pitanja, morao bi dovesti do balkanske konfederacije. Centrum gravitacije u toj konfederaciji sačinjavali bi Jugoslaveni, ka kojim bi po Njutonovu zakonu gravitacije, koji vlada ljudima jednako kao i nebeskim tjelesima, gravitirale manje skupine kao Grci, Arbanasi, Rumunji i drugi. Pucić iza ovog razlaganja u riješenju balkan- ske krize, meće oko naokolo, ko bi mogao ovo pitanje najbolje riješiti i zaustavlja se kod velevlasti, koja ima najviše interesa na Balkanu, a to je sadašnja Aurtro-ugarska monarhija. Česar austrijski morao bi preuzeti obiteljske tradicije .ratovanja s Turcima i pomoći ostvarenju balkanske konfederacije, tu imati predsjedništvo, a time i prevlast na istoku. No tu nailazi Austrija na jakog suparnika, u to je Rusija : pomoći. Oni Gesar Leopold II. sklopi naime gedine 1791 mir s Turcima u Švistovu, po kojem Sava i Dunav postadoše granicama između jedne i druge države. Ovijem mirom svršiše višestoljetni redoviti ratovi među ćesarevinom i Turcima. Ovomu događaju daje Pucić ve- liku važnost. Ovo uzmicanje ćesarevine od istočnog rata podijeli Jugoslavene na dvoje privezavši jedan dio sudbini Austrije, a drugi sudbini Turske. Ova pasivnost Austrije , učini, da narodna stvar na Balkanu bi pri- puštena samoj sebi. Jer dok je u istinu prije narodna stvar bila potpomagana oru- žjem i željama cijele Europe, od onog časa nije bila više i bješe ostavljena samoj sebi. U tom zdvojnom stanju, stanu se balkanski narodi okretati prema istoku. Tu je bila jedina Rusija, koja im je mogla izdašno se njoj i priključe dušom i tijelom, a to navede Rusiju, da stupi aktivno na Balkan i postade sa malo trudu gospo- daricom težnja balkanskih naroda. Onaj mir u Švistovu, smatra dakle Pucić diplomatskom Austrija njime dobi jakog suparnika na Balkanu. Suparništvo ovih dviju velevlasti, oteže povoljnim riješenjem istočnog pitanja, koje može svaki čas svršiti katastrofalno. Turska se naime pokazuje ne- sposobnom za mirni razvitak državnog života u smislu zahtjeva novoga vremena. Tu nema društvene praktičnosti između vjere i vjero naroda i naroda, a to rađa neprestanim trvenjem i bunama. Glavni uzrok, da Turska ne može postati modernom državom jest to, što je ona izgubila svoju raison d' čtre. Mladi mjesec osmanlijskog grba jest i ha- rakteristični simbol muhamedanstva. Mladi mjesec mora rasti, da postane punim mje- secom, a ta se izmjena mora neprestano izmjenivati te on ostade aktivnom i atrak- tivnom silom. Isto tako i muhamedanstvo mora neprestano napredovat, a jedini napre- dak u njegovu duhu jest slavodobitno vo- jevanje. Ovo je dakle eminentno ratoborno, u ratu je njegov život i jedina svrha, Na- predovati u znanostima, u umjetnosti, u gospodarskim disciplinama, u diplomatskim radnjama, to vrijedi za pojedince, nu po narod to su stvari sasvim nepoznate. Rat je dakle ono što daje Turskoj snage, To nam je i očito od prve navale Turaka u Europu do prve polovice šesnaostog vijeka. Kroz to vrijeme dohvati mladi mjesec