,CRVENA HRVATSKA“ Strana 2. SEEN ER —m—— tira stranka, koja nema na umu razvitak naroda u gornjem smislu. Žalosna je činjenica, da ministar pred sjednik ne štiti postulate nagode, i da mjesto rijčšavanja postojećih pitanja i povreda do- lazi sa brutalnom silom i nasilnim sredstvima. Nije dakle ništa naravnije, nego da se na očigled ovih činjenica sve stranke u Hrvatskoj, koje su potekle iz naroda slože i da štite narod, te da nagodbene stranke potraže protiv toga savez s drugim strankama Mjesto uvedenja oštrih mjera, neka se riješe povrede da se narod može razvijati kulturno državopravno (povici: Što je to državo- pravno ?) i gospodarski. Obustava iistava je najnesretniji korak. Nagoda je toliko puta povrijeđena, pa tako- vih povreda nema nijedan nagodbeni zakon, nigdje u Europi. Mi znademo, da madžarski narod nema udjela u ovim mjerama, koje se provode prema Hrvatskoj, mi vjerujemo u ustavni osjećaj madžarskog naroda (Odobravanje kod Justhovaca) i s toga smo uvijek i pozdrav- ljali borbu za opće pravo glasa, jer vjeru- jemo da će putem općeg prava glasa demo- kratizirani parlamenat &(Zastupnici vladine stranke ustaju i viču prama Justhovcima: Evo. to su vaši ortaci!) naći puta i načina da se te povrede ostrane. Iznimni položaj u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji doveo je do toga, da vršimo mandate na ovom saboru preko zakonitih granica, što se pro- tivi ustavu, a pošto nas je tek mala većina nadglasala, nije mam moguće da mandate položimo. Što se pak odnosi na vojne reforme, izjavljujemo, da smo !spremni kralju i do- movini glasovati povišenje ratne sile, ali to ne ćemo učiniti prema ovoj vladi, koja je uvela absolutizam u Hrvatskoj. Ne bude li za buduće vlade absolutizam prestao, to ćemo prema njoj povući svoje konsekvencije“, — (Odobravanje kod Hrvata), Daljnja akcija hrvatskic delegata. Čim je Šandor Popović pročitao dekla- raciju oporbe, ostavili su oporbeni delegati peštansku sabornicu, a isti čas i Budimpeštu. u zudnji čas, jer bi ovi mandati u vrlo kratko vrijeme mogli poslužiti za drugu važniju akciju Hrvata. Skupština u Trstu. U ponedjeljak je držalo političko druš- tvo ,Edinost“ u Trstu svoju skupštinu kojoj su prisustvovala i oba nar. zastupnika na bečkom parlamentu, dr, O. R ybridr G. Gregorin. Jednodušno je prihvaćena rezolucija, kojom se izrazuje bratske simpa- tije tršćanskih Slavena našoj progonjenoj braći u Banovini, osuđuje režim nasilja, što je ondje inauguriran, te se pozivlje ciela ju- . goslavenska delegacija u Beču, da barem u ovim sudbonosnim danima nastupi složno i što odlučnije za Hrvatsku. Da bi se pak što podrobnije pretresalo pitanje zajedničkog nastupa, pol. dr. ,Edi- nost“ predlaže, da se što prije priredi u Trstu sastanak svih naših javnih ljudi na jugu monarhije. Poruka Čeha. U Brnu se držala velika skupština za Hrvatsku. Govorili su poslanici svih čeških stranaka. Primljena je resolucija, kojom se prosvjeduje protiv nasilja u Hrvatskoj, te pozivaju svi česki poslanici, da u parlamentu i delegacijama poduzmu najenergičnije ko- rake na obranu ustava u Hrvatskoj. Skupština Čeha za Hrvatsku držala se u ,Besednom Domu“, Prisustvovalo je 3.000 Govorili su Dr. Plucharz, vođa pučke stran- ke Dr. Stransky, koji je Hrvatsku nazvao »grobnicom Slavena“, Dr. Marek u ine moravske agrarne stranke, Dr. Konečny za narodne socijaliste, Šilinger za katoličku na- rodnu stranku, Tuzar za socijalne demokrate. U rezoluciji se traži od zastupnika da u de- legaciji čim prije zatraže reviziju cijelog dua- lističkog sistema. Sknpština se pretvorila u velike iskaze Brnskih. Čeha proti Ugarskoj, Marek je preporučio bojkot mađarske robe, Poruka bosanskog sabora. Poglavica Bosne i Hercegovine želeći skori saziv bosanskog sabora pozvao je stran- ke, da mu garantiraju, da sabor neće ras- Broj 32. Odgovor vođa stranaka bio je, da bosansko-hercegovački sabor svakako ; svjedovati proti komesarijatu u Bano Dobiv ovaj odgovor Potiorek je naglo putovao u Beč, gdje je izvjestio o polj ćkom položaju. Vijest, da Bosna namje prosvjedovati proti madžarskom zulumg Banovini, djelovala je porazno na mjeroj vne faktore u Beću. Otperuke Beča. Prva je došla bečka »Montags-Revue Ovaj je list objelodanio komunike, u kojer se tvrdi, da bi iznimno stanje u Hrvatsk moralo kroz malo dana biti ukinuto. Odi što ga prilike u Hrvatskoj izazvaše u Bog a osobito u Dalmaciji tako se nameće, q je osobito zajednička vlada morala na mi rodavnom mjestu bez okolišanja saopći opravdane bojazni. Ova vijest se tumači kao manevar mi nistar vanjskih posala grofa Berehtolda austrijskog ministra predsjednika grofa Stii f tha, da zaslijepi i razoruža dalmatinske stupnike, ne bi li odustali od opstrukcij jer je strah vlade pred opstrukcijom upravo ogroman. Drugi je došao na red ,Neues Wiener Tagblatt“, koji javlja : Doznajemo sa dobr informirane strane, da predstoji dokinuće iznimnog režima u Hrvatskoj. Čim bude imenovano novo ugarsko ministarstvo, vje rojatno će biti dignut komesar Cuvaj, a m njegovo mjesto biti će imenovan novi ban. »Tagespost“ pak doznaje, da će za bana bira imenovan ili grof Pejačević ili grof Erdody. Hrvatskim ministrom bi imao po- stati Ervin pl. Cseh Domaće vijesti, Pad grofa Khuena. U srijedu je gro Khuen bio primljen od kralja u audienciju te je predao demisiju čitavog kabineta. 0 uzrocima ove demisije mi smo već u zad- njem broju našega lista javili među brzo- javnim viestima. Danas možemo javiti, da je kralj primio demisiju Khuenova kabineta. Svakim danom se očekuje imenovanje - no- vog ministarstva. Najviše izgleda ima dosa- Odluka o nepolaganju mandata stvorena je pravljati o komesarijatu u Hrvatskoj. danji ministar financija Lukacs, no nije Medo Nuit: la Serbia Q r impero ( orienie, dio vlastele. Ono što ostade kod kuće od propale jedrenjače parobrodima, a lakoćom Kad bismo htjeli razdijeliti povjesnicu čovječanstva prema velikim dogođajima, uda- rili bi je na tri dijela: propast sveukupnog rimskog carstva 1453., otkriće Amerike po Kristoforu Kolumbu te francuska revolucija. Ovo sve tri povjesne periode, koje izazvaše u Europi pa i po ostalom svijetu čitave prebkrete i strepnja, imaju svoje klice na tla klasične Italije. One su sudbonosne i postanak našega grada i njegovo dizanje. Na svršetku ove a na početku druge vidimo ga na vrhuncu, da u kasnijim decenijama drugog razdoblja pošne opadati tako, da se posljednji čin tog tragičnog opadanja i svrši sa trećom perijodom. Padom republike pada sve. Dubrovnik nije više zubljom prosvjete za sav Balkanski poluotok, atraktivnom tač- kom za sve narode, riznicom velikog sjaja i bogatstva. Od velike slavenske Atene postane malenim provincijalnim gradom. Cijela ta tragika republike svetoga Vlaha djelovala je porazno na njezino stanovništvo, Narod osiromašen strašnim haranjem i rato- vanjem, razbježa se po svijetu kao i jedan prijašnjih gospara, izgubivši smisao za prak- tični život, podade se apatiji, povuče se daleko od svijeta, da izumre uz resignaciju Mare Beneša Vojnovićevog ,Sutona“ : » Vla- dali smo tisuću godišta, vrijeme je da i umremo“. No dok je stari Dubrovnik ovako umi- rao, dok je nestajalo njegovih starih slavnih gospara, tih pravih spomenika genijalnosti i slave, dizao se novi Dubrovnik, ali u dalekom svijetu. Njegovi sinovi, razbježavši se po rasulu svoje domovine, amo tamo, nastaviše da dalje rade u duhu otaca svojih biva da se bave trgovinom. 'To ih dovede do ponovnoga bogastva i blagostanja. Ovi, vrativši se kući, nastaviše isti posao. No osim trgovinom, tim izvorom dubrovačke veličine i slave, proslijediše oni, da se bave i naukom, Pa ako se. vlastela pomalo i istražiše, ostaviše potomcima ljubav k na. pretku i nauci, a to opet podigne Dubrov- nik u očima njegovih suplemenika i drugih naroda do dostojne veličine, koju danas Dubrovnik i uzima među hrvatskim i srpskim gradovima. Spretnošću trgovačkom, znadoše se Dubrovčani brzo snaći, da nadomjeste naučenjaka znadoše da rašire svoj horizona. preko cijele Jugoslavije, hoteći je skupiti svu pod sveukupnim imenom Slovinije i jednim narodnim imenom Slovinci, Dubrov- nik prema tome i ostade najnarodnijim gra- dom cijele Dalmacije, te je za vrijeme cijele naše ustavne borbe u toj najaktivnije i sut djelovao i mnogo doprinio u najznamenitijim podvigima narodnog osvještenja i narodne borbe. i Najmarkatnija ličnost napomenutog ja- goslavenskog pravca u Dubrovniku jest bez sumnje Medo grof Pucić i njegovo zname- nito djelo: ,La Serbia e |' impero d' oriente“ koje on naštampa god. 1887. u Italiji. U ovoj raspravi radi Pucić o pitanju zajednice svih Jugoslavena i daje naputke, kako da se uspješno riješi istočno pitanje“, koje i dandanas silno uzrujava diplomatski svijet On se u ovom pogledu stavlja na oštro narodnosni princip, koji izvojeva onako sjajnu pobjedu u Italiji nad sofizmima historijskog prava, prirodnih granica, poli- tičke ravnoteže. Ovaj narodnosni princip, kaže Pucić, jedini je kadar, da rješi povoljno istočno