,CRVENA HRVATSKA“

Strana 2.
SEEN ER —m——

tira stranka, koja nema na umu razvitak
naroda u gornjem smislu.

Žalosna je činjenica, da ministar pred
sjednik ne štiti postulate nagode, i da mjesto
rijčšavanja postojećih pitanja i povreda do-
lazi sa brutalnom silom i nasilnim sredstvima.

Nije dakle ništa naravnije, nego da se
na očigled ovih činjenica sve stranke u
Hrvatskoj, koje su potekle iz naroda slože
i da štite narod, te da nagodbene stranke
potraže protiv toga savez s drugim strankama
Mjesto uvedenja oštrih mjera, neka se riješe
povrede da se narod može razvijati kulturno
državopravno (povici: Što je to državo-
pravno ?) i gospodarski.

Obustava iistava je najnesretniji korak.
Nagoda je toliko puta povrijeđena, pa tako-
vih povreda nema nijedan nagodbeni zakon,
nigdje u Europi.

Mi znademo, da madžarski narod nema
udjela u ovim mjerama, koje se provode
prema Hrvatskoj, mi vjerujemo u ustavni
osjećaj madžarskog naroda (Odobravanje kod
Justhovaca) i s toga smo uvijek i pozdrav-
ljali borbu za opće pravo glasa, jer vjeru-
jemo da će putem općeg prava glasa demo-
kratizirani parlamenat &(Zastupnici vladine
stranke ustaju i viču prama Justhovcima:
Evo. to su vaši ortaci!) naći puta i načina
da se te povrede ostrane. Iznimni položaj
u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji doveo
je do toga, da vršimo mandate na ovom
saboru preko zakonitih granica, što se pro-
tivi ustavu, a pošto nas je tek mala većina
nadglasala, nije mam moguće da mandate
položimo.

Što se pak odnosi na vojne reforme,
izjavljujemo, da smo !spremni kralju i do-
movini glasovati povišenje ratne sile, ali to
ne ćemo učiniti prema ovoj vladi, koja je
uvela absolutizam u Hrvatskoj. Ne bude li
za buduće vlade absolutizam prestao, to ćemo
prema njoj povući svoje konsekvencije“, —
(Odobravanje kod Hrvata),

Daljnja akcija hrvatskic delegata.

Čim je Šandor Popović pročitao dekla-
raciju oporbe, ostavili su oporbeni delegati
peštansku sabornicu, a isti čas i Budimpeštu.

u zudnji čas, jer bi ovi mandati u vrlo
kratko vrijeme mogli poslužiti za drugu
važniju akciju Hrvata.

Skupština u Trstu.

U ponedjeljak je držalo političko druš-
tvo ,Edinost“ u Trstu svoju skupštinu kojoj
su prisustvovala i oba nar. zastupnika na
bečkom parlamentu, dr, O. R ybridr
G. Gregorin. Jednodušno je prihvaćena
rezolucija, kojom se izrazuje bratske simpa-
tije tršćanskih Slavena našoj progonjenoj
braći u Banovini, osuđuje režim nasilja, što

je ondje inauguriran, te se pozivlje ciela ju- .

goslavenska delegacija u Beču, da barem u
ovim sudbonosnim danima nastupi složno i
što odlučnije za Hrvatsku.

Da bi se pak što podrobnije pretresalo
pitanje zajedničkog nastupa, pol. dr. ,Edi-
nost“ predlaže, da se što prije priredi u
Trstu sastanak svih naših javnih ljudi na
jugu monarhije.

Poruka Čeha.

U Brnu se držala velika skupština za
Hrvatsku. Govorili su poslanici svih čeških
stranaka. Primljena je resolucija, kojom se
prosvjeduje protiv nasilja u Hrvatskoj, te
pozivaju svi česki poslanici, da u parlamentu
i delegacijama poduzmu najenergičnije ko-
rake na obranu ustava u Hrvatskoj.

Skupština Čeha za Hrvatsku držala se
u ,Besednom Domu“, Prisustvovalo je 3.000
Govorili su Dr. Plucharz, vođa pučke stran-
ke Dr. Stransky, koji je Hrvatsku nazvao
»grobnicom Slavena“, Dr. Marek u ine
moravske agrarne stranke, Dr. Konečny za
narodne socijaliste, Šilinger za katoličku na-
rodnu stranku, Tuzar za socijalne demokrate.
U rezoluciji se traži od zastupnika da u de-
legaciji čim prije zatraže reviziju cijelog dua-
lističkog sistema. Sknpština se pretvorila u
velike iskaze Brnskih. Čeha proti Ugarskoj,
Marek je preporučio bojkot mađarske robe,

Poruka bosanskog sabora.

Poglavica Bosne i Hercegovine želeći
skori saziv bosanskog sabora pozvao je stran-
ke, da mu garantiraju, da sabor neće ras-

Broj 32.

Odgovor vođa stranaka bio je, da
bosansko-hercegovački sabor svakako ;
svjedovati proti komesarijatu u Bano
Dobiv ovaj odgovor Potiorek je naglo
putovao u Beč, gdje je izvjestio o polj
ćkom položaju. Vijest, da Bosna namje
prosvjedovati proti madžarskom zulumg
Banovini, djelovala je porazno na mjeroj
vne faktore u Beću.

Otperuke Beča.
Prva je došla bečka »Montags-Revue

Ovaj je list objelodanio komunike, u kojer
se tvrdi, da bi iznimno stanje u Hrvatsk
moralo kroz malo dana biti ukinuto. Odi
što ga prilike u Hrvatskoj izazvaše u Bog
a osobito u Dalmaciji tako se nameće, q
je osobito zajednička vlada morala na mi
rodavnom mjestu bez okolišanja  saopći
opravdane bojazni.

Ova vijest se tumači kao manevar mi
nistar vanjskih posala grofa Berehtolda
austrijskog ministra predsjednika grofa Stii f
tha, da zaslijepi i razoruža dalmatinske
stupnike, ne bi li odustali od opstrukcij
jer je strah vlade pred opstrukcijom upravo
ogroman.

Drugi je došao na red ,Neues Wiener
Tagblatt“, koji javlja : Doznajemo sa dobr
informirane strane, da predstoji dokinuće
iznimnog režima u Hrvatskoj. Čim bude
imenovano novo ugarsko ministarstvo, vje
rojatno će biti dignut komesar Cuvaj, a m
njegovo mjesto biti će imenovan novi ban.

»Tagespost“ pak doznaje, da će za bana
bira imenovan ili grof Pejačević ili grof
Erdody. Hrvatskim ministrom bi imao po-
stati Ervin pl. Cseh

Domaće vijesti,

Pad grofa Khuena. U srijedu je gro
Khuen bio primljen od kralja u audienciju
te je predao demisiju čitavog kabineta. 0
uzrocima ove demisije mi smo već u zad-
njem broju našega lista javili među brzo-
javnim viestima. Danas možemo javiti, da
je kralj primio demisiju Khuenova kabineta.
Svakim danom se očekuje imenovanje - no-
vog ministarstva. Najviše izgleda ima dosa-

 

Odluka o nepolaganju mandata stvorena je  pravljati o komesarijatu u Hrvatskoj. danji ministar financija Lukacs, no nije
Medo Nuit: la Serbia Q r impero ( orienie, dio vlastele. Ono što ostade kod kuće od propale jedrenjače parobrodima, a lakoćom

Kad bismo htjeli razdijeliti povjesnicu
čovječanstva prema velikim dogođajima, uda-
rili bi je na tri dijela: propast sveukupnog
rimskog carstva 1453., otkriće Amerike po
Kristoforu Kolumbu te francuska revolucija.
Ovo sve tri povjesne periode, koje izazvaše
u Europi pa i po ostalom svijetu čitave
prebkrete i strepnja, imaju svoje klice na
tla klasične Italije. One su sudbonosne i

postanak našega grada i njegovo dizanje.
Na svršetku ove a na početku druge vidimo
ga na vrhuncu, da u kasnijim decenijama
drugog razdoblja pošne opadati tako, da se
posljednji čin tog tragičnog opadanja i svrši
sa trećom perijodom. Padom republike pada
sve. Dubrovnik nije više zubljom prosvjete
za sav Balkanski poluotok, atraktivnom tač-
kom za sve narode, riznicom velikog sjaja
i bogatstva. Od velike slavenske Atene
postane malenim provincijalnim gradom.
Cijela ta tragika republike svetoga Vlaha
djelovala je porazno na njezino stanovništvo,
Narod osiromašen strašnim haranjem i rato-
vanjem, razbježa se po svijetu kao i jedan

prijašnjih gospara, izgubivši smisao za prak-
tični život, podade se apatiji, povuče se
daleko od svijeta, da izumre uz resignaciju
Mare Beneša Vojnovićevog ,Sutona“ : » Vla-
dali smo tisuću godišta, vrijeme je da i
umremo“.

No dok je stari Dubrovnik ovako umi-
rao, dok je nestajalo njegovih starih slavnih
gospara, tih pravih spomenika genijalnosti
i slave, dizao se novi Dubrovnik, ali u
dalekom svijetu. Njegovi sinovi, razbježavši
se po rasulu svoje domovine, amo tamo,
nastaviše da dalje rade u duhu otaca svojih
biva da se bave trgovinom. 'To ih dovede
do ponovnoga bogastva i blagostanja. Ovi,
vrativši se kući, nastaviše isti posao. No
osim trgovinom, tim izvorom dubrovačke
veličine i slave, proslijediše oni, da se bave
i naukom, Pa ako se. vlastela pomalo i
istražiše, ostaviše potomcima ljubav k na.
pretku i nauci, a to opet podigne Dubrov-
nik u očima njegovih suplemenika i drugih
naroda do dostojne veličine, koju danas
Dubrovnik i uzima među hrvatskim i srpskim
gradovima. Spretnošću trgovačkom, znadoše
se Dubrovčani brzo snaći, da nadomjeste

naučenjaka znadoše da rašire svoj horizona.
preko cijele Jugoslavije, hoteći je skupiti
svu pod sveukupnim imenom Slovinije i
jednim narodnim imenom Slovinci, Dubrov-
nik prema tome i ostade najnarodnijim gra-
dom cijele Dalmacije, te je za vrijeme cijele
naše ustavne borbe u toj najaktivnije i sut
djelovao i mnogo doprinio u najznamenitijim
podvigima narodnog osvještenja i narodne
borbe. i

Najmarkatnija ličnost napomenutog ja-
goslavenskog pravca u Dubrovniku jest bez
sumnje Medo grof Pucić i njegovo zname-
nito djelo: ,La Serbia e |' impero d' oriente“
koje on naštampa god. 1887. u Italiji. U
ovoj raspravi radi Pucić o pitanju zajednice
svih Jugoslavena i daje naputke, kako da
se uspješno riješi istočno pitanje“, koje
i dandanas silno uzrujava diplomatski svijet
On se u ovom pogledu stavlja na oštro
narodnosni princip, koji izvojeva onako
sjajnu pobjedu u Italiji nad  sofizmima
historijskog prava, prirodnih granica, poli-
tičke ravnoteže.

Ovaj narodnosni princip, kaže Pucić,
jedini je kadar, da rješi povoljno istočno