RVEN A JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI VNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- 7 KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO nA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PLATA MINE — SMATRA SE PRED- NJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. 88 A HRVATSKA DUBROVNIK, 20. APRILA. 1912. mm—m——m>>- UREDNIK: IVO ARSETE PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA g a POJEDINI BROJ 10 PARA 8888 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. Broj 32. Iznimno stanje u Hrvatskoj. Uspiesi narodne sloge. Komesarijat u Hrvatskoj postigao svoju svrhu. Ali ne onu, koju su okivali oni, koji su tim uskrsnim irom obdarili hrvatski i srpski na- \d u Hrvatskoj. Dapače posvema rotivnu. A ta protivna svrha tako \ velika, moćna i snažna, da je red njom uzdrhtala monarhija. Pi- anje hrvatsko nije više pitanje Ugar- ke i Hrvatske. Ovo pitanje je potreslo nonarhijom. Danas se u monarhiji prvom redu govori o hrvatskom hitanju. Svi faktori monarhije gledaju hekom zebnjom, što se to događa hred njihovim očima, a čega oni iisu gospodari. Diže se jedan glas, snažan i gro- ovit i dovikuje: Dosta je nepravde bezakonja, mi dalje ne damo. Ili ed u Hrvatskoj, ili nered u cijeloj monarhiji. Ili — ili. Prva je takova poruka došla sa našeg sinjeg Jadrana iz naše Dalmacije, a slijedio ju je hladni sjever. Braća Česi sa svojom skupštinom u Brnu kazaše, da treba potresti stupovima dualizma. A Bosna ponosna? Njezin zemaljski poglavica trči u Beč i dojavljuje, da Bosna ne dozvoljuje ni kod sebe saborisanje ni konstitucionalnu igru, dok se ne uvede red u Hrvatskoj i ne povrate joj se oteta prava. A Evropa odo- brava naš korak. Koje čudo, da su pred ovim moćnim faktorom naše narodne snage koja je uslijed naše sloge postala strašan memento svim odgovornim faktorima monarhije, da su ovi fak- tori ostali zabezeknuti. Koje čudo onda, dajeu Beču zavladala takova konfuzija, da i oni sami ne znadu što će i kako će. Prva je žrtva bio Khuen. On je već predao demisiju i već se javlja, da se povlači posvema sa političkog će kroz malo dana slijediti ukinuće komesarijata. Iz svih ovih vijesti proizlazi, da je u Beču uslijed akcije naših prvaka koja nije ostala osamljena, zavladao tako veliki strah, koji je proizveo još veću konfuziju kod odgovornih faktora. Bilo kako bilo, neka naši zastup- nici do svih ovih lijepih riječi ne drže ništa. Neka nastave sa započe- tom akcijom. Hrvatsko pitanjo nije više pitanje monarhije, Ovo je pitanje Evropsko. Neka ga kao takova i uzdrže sve dotle, dok ne bude po- voljno po nas riješeno. Ne sustavimo se na po puta. A u toj akciji neka nas ne smeta ništa a najmanje lijepe riječi i obećanja. Niže donosimo vijesti 0 ovim sudbonosnim dogođajima. Akclja hrvatske ;dologacije u Pešti. Već smo u zadnjem broju među brzo- javnim vijestima javili o konferenciji hrvat- skih delegata u Pešti. Večina od tri glasa prihvatila je Spevčevu deklaraciju. U sjed- nici peštanskog sabora od srijede poslije obavljenih formalnosti dao je predsjednik Navay riječ grofu Pejačeviću, koi je u ime većine hrvatske delegacije pročitao de- klaraciju najprije hrvatski, pa mađarski. Ta deklaracija doslovno glasi : ,U ime zastupnika kraljevine Hrvatske i Slavonije na zajedničkom saboru, čast mi je dati slijedeću izjavu : \ tomelju državopravne nagodbe, sklopljene između kraljevina Hrvatske i Slavonije 1 kraljevine Ugarske, i tako osuđujemo sve političke struje, kojima je švrha rušiti na- godbene temelje i tim u pogibelj stavljati kraljevinom Ugarskom, — mo- goba može da očuva zemlju od pogibelji protunagodbenog stanja i trzavica, kao i da onemogući, da se mimoilaženjem ustavnih garancija dođe do iznimnog stanja, na koje — Predstoji dokinuće komesarijata ? je danas osuđen autonomni život kraljevina Hrvatske i Slavonije. i S toga pouzdano očekujemo, da će mje- rodavni faktori što prije omogućiti povratak ustavnog stanja, što ga diktiraju državno- pravnom nagodbom zajamčena prava i slo- bode kraljevina Hrvatske i Slavonije“. Poslije grofa Pejačevića uzeo je riječ delegat Šandor Popović, koji je u ime oporbe kuo deklaraciju, koja doslovno glasi : Štovana kućo! Time, što su u kralje- vinama Hrvatskoj i Slavoniji uvedene izni- mne mjere, počinjena je teška povreda ne samo na ustavu kraljevine Hrvatske, Slavo- nije i Dalmacije, nego i protiv ustava cijele državne zajednice krune sv. Stjepana. Mi- nistar predsjednik je bez svakoga povoda i bez određenog vremena počinio protuusta- van čin, koji povrijeđuje temelje državne zajednice. U smislu $ 51. nagodbe od 1868. zak. čl. I. odnosno XXX. imade ministar predsjednik pravo predložiti vladaru bana. ' I &. 50. nagodbe određuje njegov dje- + lokrug, no ministar predsjednik nema prava da predlaže kraljevskog komesara. Najodluč- nije prosvjedujemo protiv ovog protutstav- nog čina ministra (predsjednika, te na njega svaljujemo podpunu odgovornost. Kraljevine Hrvatska i Slavonija u svome tihom političkom djelokrugu (smijeh kod vladine stranke), koji se kreće u granicama sankcioniranih zakona, upotrebljavajući za- konita i parlamentarna sredstva, nisu mogle dati ni prividno najmanjeg uzroka za ova- kove i slične mjere, & nisu je mogle dati i za to, jer naš ustav ne poznaje kr. kome- sarijata. Nepoznati uzrok uvedenju komesarijata imade se tražiti u tome, što je ministar predsjednik uvidio, da na hrvatskim izborima za hrvatski sabor, koji je sabor i radi toga bio raspušten, ne će dobiti onakove većine kakovu bi on želio, v a: