Strana 2. , CRVENA HRVATSKA“ Gradanske Škole Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom na Dalmaciju. Piše: Jedan stručnjak. (Nastavak) Dvije važne naredbe, kojima se mogu da okoriste oni, koji svrše Gra- đansku školu. I. Naredba Ministarstva Trgovine u Beču dd 18 januara 1909, kojom se uređuju služ- beni odnošaji poštarskih oficijanata, aspira- nata i pomoćnika (L. D. Z.) 1909 VI komad. U & 6. Normalne odredbe ove naredbe, a pod stavkom 4. određeno je, da mjesto poštarskih oficijanta (aspiranta) mogu postići oni, koji svrše jednu Gradansku školu. Dotična stavka 4 pomenute odredbe glasi: Natjecatelji (za pošt. oficijante) treba, da s dobrim uspjehom svrše, četiri godišta koje domaće srednje škole, (ženskoga liceja) ili /trgovačku školu, koja ima barem đva razreda, ili da otpusnom svjedodžbom dokažu, da su potpuno svršili Građansku školu. (Tačka 5 raspisa c. k. Ministarstva za Bo- gošt. i Nastavu od 12 junija 1903, Br. 22, 787; L. M. N. Br. 36). II. Naredba Ministarstva Trgovine u Beču 18 januara 1909. godine članak 1 u pogledu prava na natječaj podoficira, traži se: a) da su svršili s dostatnim uspjehom, barem četiri donja razreda koje srednje škole, ili kojega zavoda, što je s njima izjed- načen, ili tri razreda Građanske škole, ili napokon, ako služe kao aspiranti za službu vojničkih računara. Dodatak. Normalna nastavna osnova za muške gra- đanske škole. Objavljena naredbom I5. julija 1907. br. 2368. ć. k. Ministarstva za bogoštovlje i nas- tavu u Beču. I, Nauka vjere. Po $& 4. državnog školskog zakona do- tične crkvene vlasti (starješinstva židovskih und das osterreichische Kiistenland. Vortrige ge- halten im Milrz 1910 anliisslich der ersten Wiener Universititsreise von Professeren... Herausgegeben im Auftrage des Rektorats der Universit&t Wien von Prof. Dr. Ed. Britckner. Wien und Leipzig. Franz Deuticke 1911. (Nastavak) (8) U Lici i Krbavi bavi se tkanjem i pre- divom samo ženskadija, a o muškima ni govora u tom poslu, kao da im je ovaj po- sao sasvim nepristojan. Više mladih žena. drže sjetvu i svu radnju skupa svekrvom, svo dotle, dok u mlade rodi se djece i po- stane obitelj, a djevojke, koje imaju živu mater, ne rastavljaju se od nje i u tom po- slu, dok se ne udadu. Sijač (obično nasjevač) ne viče ,cvrk“, cvrk, cvrkću, ne zoblju!“ tobože da ptice ne bi sjemena pozobale, nego ženske meću :u sjeme samo kokošinja jaja, da kokoši ne čeprkaju i ne zoblju sjemena, jer kokoši su jako pomamne za ovim sjemenom, pa kad j šteto čeprka- bogoštovnih općina) određuju učevnu građu za pojedine razrede. II. Hrvatski ili srpski nastavni jezik u svezi s poslovnim sastavima. Svrha: Ispravno čitanje i tačno shva- ćanje onoga, što se čita, pazeći na sadržaj i oblik. Sigurnost u usmenom i (pismenom iskazivanju misli. Sposobnost u sastavljanju poslovnih . pisama češće potrebitih u običnom životu, pazeći uvijek osobito na prilike u mjestu i školskom kotaru. Poznavanje jed- rih, znamenitijih književnih djela, prostih oblika iz srednjega i novoga doba narodne knjižvnosti, s osobitim obzirom na domaće pjesništvo, a prama shvatljivosti učenika. Prvi razred. a) Čitanje: Pravilno, razumno i izrazito čitanje. Ispravno kazivanje štiva dijelom po upitima, dijelom slobodno. Pravilno a po smislu tačno kazivanje' napamet naučenih pjesničkih i prozaičkih štiva. b) Slovničke vježbe: Razlikovanje pros- tih i složenih rečenica uopće. O prostoj re- čenici napose. Vrsti riječi potrebite za građu proste rečenice. Vježbe u slaganju i porabi prijedloga, 's osobitim obzirom na mjesne pogrješke. Ono što -je naj jednostavnije o tvorbi riječi na temelju štiva. Pravopisna pravila u svezi s pismenim radnjama. Razgoci u svezi s naukom o re- čenici. ce) Pismene radnje: Prerađivanje manjih štiva u jednostavne rečenične oblike. Što samo- svojnije sastavljanje manjih pripovijesti prije kazanih naustice i opisa. Kratki opisi onoga što se opazilo i doživjelo po prepravi. Jed- nostavni poslovni sastati i laka pisma, Drugi razred. a) Čitanje: Nastavak vježbanja u čitanju. Vježbe kako da se nađe red misli i razdioba prikladnih štiva, za kraće kazivanje sadr. žaja. Vježbanje u izrazitom kazivanju na pa- met naučenih pjasničkih i prozaičnih štiva. Napomenuti najznamenitije književnike, oso- bito domaće zastupane u obrađenim štivima. «Stražnje konoplje“ narod zove ,kašnje konoplje“; ,izabirače“ i ,glavače“ kaže »prve“ i ,kašnje“. % Sve konoplje počupaju i povežu u kite, pa se kite strpaju u plast, t. j. sjeme unu- tra, u plastu, te se ugrije i upljesnivi lišće, a sjemenu toe ništa ne škodi, nego još više uzori, i tad se istresa sjeme, ili ako je lijepo i suho vrijeme, prislone se kite uz plot ili drvljad, dok se dobro osuše, inače se sjeme ne da otući. Prvih je: konopalja ,koje su ostale“ nepobirane, pa su prezrele i pale po MEA nOljvine“. to se tiče kiselenja, tu je štošta pri- čati, što se pri tom događa, n. p. promje- njivanja konopalja (,močionica“), dizanje snopova, krađe, poplavi, (zbog ove dogodi se da već i ostanu tamo) itd., te pri toj nevolji prilivate i muški za posao, eda bi ih ,povadili iz kiselila“ ili iz ;,močila“. Pa i kod ,metanja“ (u vodu) dosta puta muški pomažu. Običnija je riječ ,nabijati“ nego li ,stu- pati“. Ne kaže se ,grijačnica“, nego ,gri- jačica“ ,somić“ ne znači ništa. Somić je sasvim nešto drugo. Proštena nije ,prutena“, nego od prošća ljesica; ,prutena“ je pak pletena ljesica, dakako od ,pruća (gran4). Broj 34. b) Slovničke vježbe: Proste rečenice ličitih vrsta i oblika. Jednostavna slože rečenica, Pravi i kosi govor. Pouka o sy vrstama riječi. Dalje o tvorbi riječi. Nas vak vježbanja u pravopisu kao u I. razred s osobitim obzirom na tuđe riječi, koje u građanskom životu [češće upotrebljava Razgoci u svazi s naukom o rečenici. e) Pismene radnje: Pripovijetke, opi poređenja, pazeći na red misli. Nastavak prikazivanju vlastitih opažanja i doživli: Pisma i poslovni sastavi. Treći razred. a) Čitanje: Lijepo čitanje, Njegova osjećaja za ritmičko blagoglasje i ljepotu ražaja. Pravilno i po mogućnosti što sam svojnije kazivanje štiva. Najprostiji obli pjesme i proze, koji se mogu izvesti iz p gleda pročitanih i na pamet naučenih šti Glavne crtice i najvažniji dogođaji iz živo najznamenitijih pjesnika, što su im djela čitanci. b) Slovničke vježbe: Mnogostručno s žena rečenica. Ponavljanje, vježbanje i | punjanje nauka o riječima, koliko je pot bito za mnogostručno složenu rečenicu. Pou kako riječi mijenjaju značenje. Nastavlja pažnja u pravopisu i čitanju, u slovnički vježbama i u pismenim radnjama. e) Pismene radnje: Pripovijetke, op ocrti i poređenja lakšega oblika. Nastav vježbanja u prikazivanju vlastitih opaža i doživljaja. Pisma i veći poslovni sastavi. Dok se učenici vježbaju u poslovn sastavima, neka se koliko je potrebito up nadu s tiskanicama, što se češće upotrebl vaju u poštarskom i željezničkom prome * # * , Napomena. U svakom razredu tre izraditi po najmanje dva sastava na mjes i to jedan domaći a drugi školski. Prepu se pokrajinskoj školskoj vlasti, da na mje jednog dijela domaćih radnja dopusti, da uvedu češće domaće vježbe, koje će se razredu ukupno ispravljati. Uopće zovu se ,nabijalje“, koja je na sti ona ,nabija“, a koja drži i prevrće , račić »držalja.“ - Ne kaže se, kod nožne stupe ,trlac ležaja“, nego ,gornja“ i ,donja“, a kad sklopljene, pa kad se rastvore za rad kaže se ,zijev“, ,gornja“ i ,donja čeljui a u svake su ,zubi“, što upadaju je među druge. Kad su ,nab'jene“, treba ručice ,f guliti“ (kad su puno dugačke), pritisne jedan kraj: nogom, a za drugi poteže se kama, te ih se naravna na povoljnu dalj a pri tom ispane mnogo pozdera, a ,vlaki so rascijepa. Za ovim dolazi ,otirati“ ,otrti“ ,, ljičati“ , ručice“ (kaže se i ,omaja“). O cama biva ovako: Načini se ,,sabljica“ drveta 60-65 cm duga, 6 cm široka, te ručice poredane prama suncu ili vatri, u lje so jodna po jedna, drži so u lijevoj po srijedi, pa se sabljicom (u desnoj maše niz ručica i obija preostali okrećuć ručicu u lijevoj ruci. Kad su ,otrvene“, tad se ,ogrebi na ,ogreblo* ili, kad nema ogrebla, slu ngrebenom“. ,Ogreblo“ je načinjeno ov duga daska 70-75 cm, a do 20 cm ši