Broji 50. m i Cavtat skopčavao sa Dubrovnikom, sveđ se osjećala potreba da se pomorskim putem uredi prevoz pošte tako da bi ova i brže i praktičnije stizala i opremala se niz taj kraj, te da bi se tim opet i samome pučanstvu osijzurao način da za svoje potrebe, a do- nekle i udobnosti, lako i sjegurno i brzo može iz Dubrovnika zaći a iz Konavala i Župe preći u Dubrovnik. Do sada je, o svome riziku i trošku, izmeđa Dubrovnika i Cavtata uzdržavala sa svojim parobrodima svakidašnju svezu ,Obalna Paroplovitba“, ali je ta sveza bila nešto nestalna te je ovisila, kako je i nara- vno, o interesima i koristi njezinim. Općine Cavtata i Dubrovnika a i Trgovačka Ko- mora tražile su da se pomorski saobraćaj istočnoga kraja uredi, da se biva dade pot- pora jednome parobrodarskome društvu, eventualno ,,Obalnoj Paroplovithi“, za pre- voz pošte i da se služba uredi tako kako bi parobrod poštarski svakoga dana prevažao poštu iz Cavtata i Župe. u Dubrovnik, i iz Dubrovniha nosio je u Župu i Cavtat. Tim bi željeznički prevoz onakav kakav je sada bio postao suvišan. Nakon nekoliko godina moljakanja iz- gleda da će se i ovo pitanje ,riješiti“ a ma ne urediti, jer kod nas se pitanja ne ure- đuju već ,riješavaju“. Ta mi nijesmo toliko sretni da se naše molbe uslišavaju jer mi, kao mi, ne možemo ništa pametna ni da zamislimo a ni da drugome posavjetujemo. Odlučilo se — tako se po Dubrovniku i okolici pripovijeda — uvesti između Cav- tata i Dubrovnika svakidašnju vožnju omni- busa kojega će vući dva kcnja eventualno i dva magarca — po potrebi. — Pogodba je za takav prevoz već, kažu, potpisana sa gosp. L. Missoni koji je taj posao uzeo za nekih 7500 kruna na godinu počamši od 1, dojdućeg jula. Mi prosto ne možemo da vjerujemo u ovako pričanje, jer kad bi bila istina da vlada misli ,urediti“ poštarski i putnički saobraćaj na ovaj način, mogli bismo, bez straha da nam se sa koje strane zamjeri, kazati vladi da ako li joi je slobodno dati ,CRVENA HRVATSKA“. nam ili nam ne dati ono što prosimo, jer je u njezinim rukama i svita i nožice, da joj nije dopušteno rugati se sa nevoljnicima kojima vlada. Istočni će kraj dakle — ako li je istina što se priča — od 1. jula doj- dućega biti udaljeniji od Dubrovnika nego li je do sada bio, jer je sva prilika a ne želimo je, da bi — a bogme i razlogom — ,Obalna Paroplovitba“ mogla prekinuti svaku vezu između Cavtata i Dubrovnika. Tada bi ovi putnici, bilo iz Konavala ili Cavtata bilo iz Župe morali, ili ravno iz doma pješke u Dubrovnik ili čekati omnibus koji će moći možda ukrcati jedno desetak putnika bez prtljage, pak opet doći pješke jer će omni- bus opterećen svakako sporije ići od pješaka. Ovakovo , praktično“ i ,majstorsko“ ,,rije- šenje“, kažu, bilo je riješeno“ onomadne u Dubrovniku glavom po gosp. c. k. nadrav- natelju Tichy koji je — u koliko je nama poznato — amo došao samo za ovo pitanje. Živio začetnik ovakovoga riješenja; ži- vio onaj koji će ga odobriti!! Naši dopisi, Ston, 18 juna (Mizernom dopisniku ,, Hrvatske Riječi“). U zadnje vrijeme u šibenskoj ,Hrv. Riječi“ učestali su kojekakvi dopisi, iz Stona, Stonj- skog primorja, Dube kod Stona, pa opet iz Stona, a svi odavaju jednog te istog mizer- nog dopisnika iz bliže okolice, koji se uviek vucari po Stonu. Njemu mizeriji sve je crno nepravedno i nezakonito, ali nije čudo. Nu ipak bi mogao znati da mu nije slobodno izazivati i nepravedao vrijeđati poštene ljude i mjesne vlasti. Kad se kukavac ne razumije bolje da muči, tim više bi morao mučati, jer zna da smo prema njemu imali i previše milosrđa. Zar se ne spominje večeri pred Liberana i pred Novu godinu kad mu je prijan vinko mozak bio popio. Mogao bi ne zlorabiti našu ustrpljivost i radi ostalog ako ludo ne misli ovi ne znadu moje dužnosti.. Zna da smo ga i za vrijeme općinskih izbora oslobodili od kvaka paragrafa, jer je i on bio u kolu skladnih. Strana 3 Znajući sve ovo i ostalo, mješte da nam bude zahvalan ima kuraže da nepravedno crni, vrijeđa ne poštujuć ni privatne poslove i prava vlasnika. Mi mu za sada samo po- ručujemo da mu je bolje baviti se s djecom i stanovati u selu gdje mu je mjesto, jer bi mogao lako osjetiti da ljudi nijesu djeca. Obznanjen spašen. Korčula u lipnju 1912. (Kakovi su naši , pravaši“ !) Pred malo više od mjesec dana bilo je zaključeno na sjednici općinskog vijeća, da odlomak grada korčulanske općine dođe u susret korčulan- skim hrvatskim društvima unajmljenjem jedne općinske zgrade i zajmom od 15 tisuća kruna. Obzirom pak da hrvatski Sokol u Kor- čuli posjeduje 8 tisuća kruna, koje bi se imale upotrebiti pri gradnji zgrade, a prama općinskom zaključku za slučaj neisplaćenja najmovne cijene i amortizacije duga, hrvat- ska bi društva izgubila gornju svotu, to odlomak grada ne riskira kod ovoga posla ništa, dapače ima koristi. Društve naime moraju i u buduće plaćati najam, što ga je općina do sada pobirala, dočim je zgrada tako trošna u kojoj su sada društva smješ- tena, da bi ju se moralo neminovno popra- viti, a za popravak bi se moralo potrošiti 5000 kruna. Drugim riječima kad bi općina taj novac za popravak potrošila, onda bi kamate bile veće od današnjeg čistog prihoda. Na istoj sjednici načelno se pristalo na grad- nju zgrade, o kojoj je već bilo govora u ovom listu. Naši ,pravaši“ prikazaše utok i proti jednom i proti prugom zaključku. Da pak dobiju što više talijanaških glasova spojiše oba utoka zajedno te hodiše od kuće do kuće. talijanaša, da i oni potpišu. Ti Hrvati žalosna im majka, da potkopaja hrvatskim društvima dom, mole pomoć talijana. Dokle ih može zanieti stranačka zaslijepljenost i pomanjkanje svakog nacionalnog skvaćanja!! Neki talijani i to ugledniji sa gajuša- njem odbiše potpis ovog utoka, ali ih je većina podpisala. Na čast istie moramo također konstatirati, da su svi ovdjenji čla- ————————————m=u—m—=—mmm—me————m—mam—==aa——. ————mm=mm >= =——=—===—====>=—==—>Sm—mm==m=—== niko nije u Feči uporavio. On nikoga nije htio k sebi na zanat ni u dućan, pa eto je vlada a posljednje doba doskočila i toj ne- prilici, uradila je i snjime kao s Arsom Sundurikom, pa eto regbi, da će ga tkogod zamijeniti u Foči. Vidio sam njegovih vrsnih rađa u predstojničkomu. uredu kod g. Jovana Čokića, ali, žalibože, nijesam ga zatekao na djelu u radionici. jer je onaj čas bio otišao na selo. — Fočanski su množi na glasu, a tako sam viđao i pirlitanih kašika (ožica), al' svakako ni iz daleka se ne mogu uspo- rediti s nožima i drugim oružjem, što ga kuje i resi Mustafa Letić, kaonuti što je on za turske : vlade pripravljao oružje za age i begove.!) # Pošavni vez (brojem) je prastar, to je možda prvi ručni pesao poslije jednostavnog šava. U Misiru su mumije zamotane u po- stav, što je po rubovima iskićen pošavnim tehnikama i pirlitanjem, krstačkim vezom i rasplitom. 'To je gotovo kod azijskih naroda, & osobito kod Indijanaca. Ovu tehniku naš narod zove vezom, bilo to ma stanu jali m—— 1) Slična je rađa noževa i pušaka bila u Risna, Pa negda i u Kotoru. Ovo narodno djelo nlje za- ostajalo nikako za arbanaškim i može ga se mučno razlikovati od toga posla. iglicom, t. j. vez na stanu, vez iglicom, a treće bijelim po bijelu. O toj tehnici njemački stručnjak Roth po prilici ovako piše !): »Upotreba erta za stilizovanje tapeta (ćilima geometrijskih ornamenata, grana itd. . kod jugoslavenskih pošavnih vezova tako je raz- novrsna, da prosto iznenađuje. Čuditi se kako stvaraju oblike obilne i bujne, a ipak ti lici nijesu pobrkani, no su jasni, smišljeni i puni ubavosti u crtama. I puni su razmjera, a tu se pazi i na smjer razračenja“ (Strah- lungsprinzip). Ove se ivice (bordure) viđaju odavnina na elenskim i rimskim posudama, a to se dakako prihvatilo od drevnog utki- vanja. Svakako u novo doba ova je tehnika uzeta iz naših krajeva, pa neka je nepravilno zovu ,lappissirie saracennois“. U nas je taj posao ,jednolišće“, pa da se i u nas napokon uvede stroga klasifikacija, kako piše i želi Belović, navesti mi je tehničke nazive: 1, Provlaska ili pirlit = provlaknica, iveranac, kliječe itd. (Gobelinwirkerei, altsla- visceh). Radi se iglicom, a i na stanu. . 2. Utkanica je u Slavoniji (Webesticke- rei, gleichseitig). 1) Srpski narodni vez itd; Jelica Belović str, 102 itd. 3. Šavak — našiv prebirni, vrbečki na- šiv (nepravilno = maurijski vez). 4. Krpečki našiv. Ovaj drevni. motiv zovu vizanstinskim. 5. Vez na daščice. Posao na stanu kaže se ,na dasku dizato“. Kod Nijemaca je sli- čan posao ,,Brettehenweberei“. 6. Krbez = grbeš, krpež, objeliki vez. (Hardanger Arbeit — Colbert). Izvorna teh- nika u južnih Slovena. 17, Pozlatinski vez iz Slavonije leg: seitige Webestiche). 8. Žumberački vez (svileni). 9. Prutački rez. Nije jednolišce (Lang- stichstickerei). . 10. Obrojci (Points plats). 11. Pismo = naprava, pošavno_ prebi- ranje. Na stanu posao iz Srbije i Hrvatske (Reliefhausgespinnst). 12. Jodra = Kockara (Russischer Stich). 13. Punjenice, izmeti, zaveze. Velika ošva s nogama, krivalja ili krilača iz Kona- vala (Canaleser Seidenstickerei). !) 14. Stariji konavoski vezovi?) (Altcana- leser geziihlte Seienstickerei in Flachstich und Steppstich). 1) Vid Vuletić Vukasović 1. e. Srpska Akade- mija u Beogradu 1906, — 3) |. e.