Broj 62 ——————————m——————S mmmmmmmmmmmmm—m—sm—um strane ,Die Zeit“ prima, da Pejačević neće biti imenovan banom. Traži se jedna ličnost koja u zadnje vrijeme nije nikako bila an- gažirana ni na jednoj ni na drugoj strani. U tom su pogledu bili već učinjeni neki koraci. No baš u tome i leže glavne poteš- koće, što je danas u Hrvatskoj vrlo teško naći jednu osobu, koja bi bila podesna za bansku stolicu. Svakako — veli ,Die Zeit“ — na početku jeseni doći će do velikih promjena u Hrvatskoj. Imanje srpske autonomije. Ugarska vlada suspendovala je srpsku narodnu crkveno- školsku avtonomiju u Ugaaskoj i Hrvatskoj. Tim povodom biće od interesa za naše či- taoce, da u najkraćim potezima, iznesemo kakvu ogromnu vrijednost predstavlja imo- vina srpske narodne autonomije u Ugarskoj i Hrvatskoj. Patrijarh karlovački uživa 25.378 jutara zemlje. Ta narodna zemlja vrijedi 10 mili- jona kruna. Srpsko narodno crkveni fondovi i zaklade imaju u novcu i hartijama od vri- jednosti kapitala od 16 i po milijona kruna, Osim toga imaju 3650 jutara zališnih sesija i 0658 jutara drugih zemalja. Svega imaju 9407 jutara u vrijednosti 4 milijona kruna po katastru. Ukupna vrijednost tih fondova je dakle 20 milijona kruna, Srpski prosvje- tni zavodi: bogoslovija karlovačka i novo- sadska gimnazija, učiteljske i više djevoja- čke škole imaju 209 jutara zemlje. a uku- pna vrijednost svih njihovih zaklada zajedno sa zemljom iznosi 2,600.000 kruna. Srpski manastiri imaju 34.619 jutara zemlje i drugog imetka u vrijednosti od preko 10 milijona kruna. Vrijednost zemlje uzeta je po kata- stru, ali vrijedi mnogo više. Ukupni imetak narodno-crkvenih dobara vrijedi po dana- šnjoj 2vrijednosti oko 50 milijona kruna. Osim toga imaju i srpske crkvene općine veliki imetak. Same crkvene općine imaju 40.000 (uračunavši tu i parohijske sesije), a njihove zaklade 2992 jutara zemlje. Ukupan imetak srpskih crkvenih općina vrijedi 50 milijona kruna, a imetak općinskih zaklada više od 7 milijona kruna. Srpski narodno- crkveni fondovi i zaklade, prosvjetni zavodi, trčanje proti vjetru, ne spavanje, moralno ili fizično kakvo uznemirenje itd. sve su ovo poglaviti slučajni uzroci nemoći, Ovi se uzroci, kako sam prije kazao, razlikuju od specifičnih i predraspolagajućih, jer se ne odnašaju na historiju ikakve osobite afekcije. Okazijonalni uzrok, može potaknuti invasiju koje bilo nemoći, a svi okazijonalni mogu opet pobuditi istu namoć. Ob ovomu nemože se dvojiti, jer je tu patologija po trijedi, te bi se u etilogiji pojedinih nemoći osobito akutnih, naišlo doslovce na enume- racija pomenutih okazijonalnih uzroka. Dru- gačije biva u pogledu determinantnih uzroka. Ovi su različiti u sebi, i napram djelovima, gdje se razvijaju, pa bila koja Yrst nemoći, Premda je velika razlika među jednim i drugim ipak se među se u mnogim tačkama dotiču, a baš se radi toga okazijo- nalni pometaju sa determinantnim i predras- Polagajućim uzrocima. Da li je np. studen determinantni ili okazionalni uzrok reuma- tizma, nije lako odgovoriti kako ko misli, jer su mnenja razna. Poteškoća je još veća U pitanju, kada se hoće da usporede okazi- Jonalni uzroci sa predraspolagajućim, a to ttoga što jednaki uvjeti mogu pripadati jed- CRVENA HRVATSKA“ manastiri i crkvene općine imaju 112.600 jutara zemlje, koja vrijedi oko: 40 milijona kruna. Ukupna vrijednost imetka srpske na- rodno-crkvene autonomije iznost dakle oko 120 milijona kruna. . U oblasti autonomije ima 721 srpska pravoslavna parohija sa 124 filijale, u kojima služe 722 sveštenika. Ima 512 parohijskih sesija i 534 parohijalna doma. Samo paro- hijanske sesije imaju 17.369 jutara zemlje u vrijednosti od 5 milijona kruna. Osim toga ima 353 srpske školske zgrade i 508 uči- teljskih snaga. Naši dopisi. Blato, dne 24. srpnja 1912. U ,,Pr. Crv. Hrv.“ br. 386 sa potpisom »Plaćani“ dopisnik iz Blata ustvrdio je, da Je ova seos. blagajna promjenila svoju svrhu a da vremenom misli i više, Molimo gosp. dopisnika, da bi izvolio navesti činjenice koje njegovu tvrdnju potkrijepljuju, jer bi ova blagajna, kad bi tako bilo, rado ispra- vila svoje djelovanje. a da ono bude odgo- varati njenoj svrsi. To molimo za to dopisnika, jer pišu- ćemu, uza sve proučavanje, nije uspjelo da to razabere, a jer cijeni dopisnika čestitom osobom, drži da je on to nazrio, pak ne- znajući ga, nemože ga-o stvari zapitati li- čno već ga ovim moli, da se udostoji javno ili privatno pak makar i anonimno te svoje nazore u interesu jedne lijepe inštitucije pi- šućemu 'saopćiti. Seoska blagajna u Blatu je zavod, koji hoće da služi ne samo na korist već i na čast rodnom mjestu, pak zato u njoj nema stranačke ni političke boje, u njoj je svatko rado primljen i nepristrano služen pak ma kojoj stranci ili nuanci pripadao. To joj pri- znaju svi Blaćani, priznaju joj i ista gospoda odbornici nove posestrime pučke blagajne, koja nije ustanovljena da staroj blagajni dava ,udarce“ jer bi to bilo ne ,osvetnički“ jer tko zla ne misli i ne čini osvete sene boji, ali bi bilo ,nesocijalno“, ,nekulturno“ i ,nemoralno“. nomu i drugomu razredu, nu ipak neka razlika postoji, a ta je, da jedni časomično a drugi dulje djeluju." Neurednost života, življenja, to je jedan okazijonalni uzrok, a navadno je pijanstvo np. determinaatni uzrok Razl'ka je posve jasna, kada se skrajnosti promatraju, ali ako se od ovih stanemo odalečivati, tad je sve mračnije. Razuzdano pako življenje za mnogo dana ili sedmica, svak može znati i viđeti da pripada jednomu i drugomu razredu uzroka. Imade nekih slučajeva u kojim i prosti' kakav nered ži- vota, a okazionalnog uzroka, postaju pred- raspoloživi uzrok na nemoć a to se je opa- zilo više puta u epidemijama kuge, šešava, u prekomjernom piću, često spolovanje u malo razmaka, prouzrokovalo je djelovanje kužnog ili šešastog virusa, te esobe koje se za mnogo mjeseca nijesu bojale zaraze, na- pokon oslabivši ovim uzrocima, koji u tako- vim slučajevima djeluju bez dvojbe kao uzroci raspolagajući na memoć, podpali su udesu iste nemoći. Vidi se iz ovoga da razdioba morboznih uzroka nemože biti su- višna, nego dapače potrebita i temeljita. U ovomu se slučaju kao i u drugim narav neda prilagoditi, niti uvrstiti u razrede, a u strogomu smislu nebi se mogla ikakvomu Strana 3. Nabavljenje je domaćih potrebština ta- kođer svrha ove blagajne određena u nje- nom pravilniku, pak ako se toj svrsi nije do sada-+služilo, uzrok je što poslovanje nov- cem dava znatnog rada, a naravno da je dužnost Ravnateljstva nastojati, da i toj svrsi udovolji pogotovo kad bi mu uslijed umanjenja novčanog poslovanja to bilo olah- koćeno. Pada zato mnijenje gospodina ,,Blaćani“ o kakvim osvetama, jer seoska blagajna u Blatu kao jedna od najmoćnijih seoskih bla- gajna u Dalmaciji želi doći u susret ne samo potr. obrt. težačkoj zadruzi već i ribarskoj zadruzi i pučkoj blagajni i svima blatskim koristnim inštitucijama i mlađim družicama. Pada također prigovor gosp. dopisnika da je naš ravnatelj potpuni gospodar blagajne, jer se u njoj upravlja po njenom pravilniku i pišuće ravnateljstvo, neodvisno od nikoga, a svijesno svoje dužnosti, nebi toga nikada dozvolilo. Ravnateljstvo seoske blagajne u Blatu: J. Kunjašić, N. Marinović, A. Petković, J. Bosnić, D. Sardelic, M. Boznić, P. Žuvela. Prolog kraj Vrgorca 31 srpnja (Bećari). Želja k društvu gonila je čo- vječanstvo uvijek, jer je u tome osjećalo sigurniji opstanak. ,U tom društvu jedni se digoše nad druge; postadoše moćniji i upliv- niji. Širenjem upliva širili su oni i svoje ideje, koje su mogle bit i pogrešne. Nasta- doše stranke sa vođama. Tako biva po pri- rodnom zakonu, ali katkada ljudi“ postanu liudima kroz jednu noć. 1 nas ne iznenadi ništa što jednoga jutra osvanu kod nas ne- kakova ,pravaška ideja“. Pravašima kroz jednu noć postadoše oni, koji nijesu znali, što je pravaštvo niti vidjeli pravaškog pro- grama. Trebalo je naći vođa, a nađoše ih opet ' među onima, koji sigurno nijesu pročitali programe, jer nijesu imali vremena, — Znate li koji sa? 'To vam je učitejl Jelavić, pop Grgin i Jozo Šalinović — tres faciunt collegium — Vijećnica novo ustro- EYES SS SSS SENSO a==.a au aRIAO.==HAIAIANAAAAARARANIAIISIRIREENmmmmmummmaškkm=m=» razredu prilagoditi, ali je svakako metodič- nije i praktičnije razrediti njihovu narav, ako ne za drugo, ama bar za lakše vladanje u učenju morboznih uzroka, odnosno njihova načina u djelovanju. O načinu djelovanja morboznih užroka. Svi djelovi čovječjeg tijela, nijesu jed- nako izloženi djelovanju morboznih uzroka. Neki kao np. probavnik, pluće i koža, pošto su veće nego li drugi u doticaju sa izvanj- skim predmetima, lako osjećaju škodljive utiske. Ovim organima treba pridružiti mož- , dane i živce, koji sa u naobraženomu čovjeku izloženi neposredno djelovanju mnogobrojnih morboznih uzroka. Među predmetima koji zdravlje povrjeđuju, neki od njih zalaze u tesut organa preko jače ili slabije impulsije Njihova su djelovanja fizična ili kemična, pa bi isti efekt prouzrokovali i na mrtvomu tijela, Ovako djeluju ona tjelesa koja zadaju rane, pa jedka (kaustična) i oganj. Drugi pak ne porađaju efekte nego samo na živuće telesa. Ovđe spadaju jedke biline, predmeti koji prouzrokuju crvenilo a djelovanje svoje razvijaju na koži ili na mukoznim opnama, ako su u neposrednom doticaju. Tako hrana piće, pa vjerojatno i virusi, i neki missni, kid | to AB EE i > grma. si Bolin žaa td 1 +