CRVENA

OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI URED

BROVNIKI ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU

PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1

RODI

God. XXII.

 

 

 

Još Jedan ban!

Četiri su godine odkako je Bosna
i Hercegovina anektirana  Austro-
ugarskoj monarhiji. Za to vrijeme
državo-pravni položaj anektovanih
zemalja još nije određen, i ako se je
pokušavalo praviti raznovrsne kom-
binacije o tom pitanju, koje su, mi-
slimo, više manje bile nabacivane je-
dino. u svrhu opipljavanja terena. 1
ovih se dana proširila jedna nova
kombinacija, te jefu novinstvu iza-
zvala razna komentarisanja, svrativši
na se priličnu pažnju. Izvor joj je
u madžarskim stranama. Kako na
drugom mjestu donosimo, madžarski
list , Alkatmany“ donio je vijest, da
će na upravu Bosne i Hercegovine
biti postavljen ban, imenovan na pri-
jedlog. ugarske vlade. Osim toga da
će anektirane zemlje dobiti i mini-
stra bez lisnice, a taj da će biti član
austrijskog kabineta i odgovoran ce-
sarevinskom vijeću. Ali taj će even-
tualni ministar isto biti podložan i
zajedničkom ministru financija, koji
bi jednako ostao vrhovnom glavom
uprave Bosne i Hercegovine.

Vijest madžarskog lista bila je
doduše odmah demantovana, ali je
list ponovno, uprkos demantija, opet
ustvrdio istu stvar, Ostali madžarski
listovi takođe tvrde, da se na mje-
rodavnim mjestima ozbiljno misli na
određenje državopravnog položaja
Bosne i Hercegovine.

Predpostavimo, da u tim vijesti-
ma ima istine i ozbiljnosti, i da ćemo
dakle, dobiti još jednoga bana.

Banska čast, bansko dostojanstvo,
za nas su nešto sveto i idealno. Ban-
sko dostojanstvo imalo bi da ima i
svoj samostalan položaj; ban je sa-
mostalna vlast, ban je na čelu —
autonomije, faktične autonomije. To
mi sve znamo iz naše istorije, to vi-
dimo kad prevrnemo koju zlatnu
stranicu naše prošlosti; ali se mi
toga ne sjećamo, mi smo to zabora-
vili. Dokaze i primjere tražimo u po-
kojnim i živim hrvatskim banovima.

Niko veseliji od nas, kad bismo

imali svoje banovine, svoga dana u

 

 

 

 

SUBOTE.

DUBROVNIK, 10. AUGUSTA 1912.

Hrvatskoj, a bana i u Bosni i Her-
cegovini. Ali ovako, kako je već od
nekoliko vremena. kako je sada, i,
kako će — izgleda — i dalje biti,
nelveselimo se nikakvim promjenama,
nikakvim novim poglavicama, pa zvali
se oni banovi, adlatusi civilni, po-
glavice, ili — komesari.

Politički pregled.

Austro-Ugarska i Engleska. Bečka kore-
spondencija ,,Information“ vrlo je dobro —
ako i nešto kasnije od drugih koresponden-
cija — upućena u dispozicije, koje vladaju
u zajedničkom ministarstvu izvanjih posala.
Za to je zanimivo, kako se » Information“,
navodno iz diplomatskih krugova, izjavljuje
o verziji jednog englesko-austro-ugarskog
mornaričkog utanačenja, prema kojemu bi
Engleska u slučaju konflikta sa Njemačkom
odustala od toga, da i sageznicu monarkiju

 

 

napadne u Jadranskom" r? bl se ..
da se povu

monarkija odrekla daljnjeg naoružavanja.

Information“ veli na ove glasine sli-
jedeće: Monarkija za cijelo ne će da uzvisi
broj i jakost svojih brodova na jedan Stan-
dart najveće mornarice u Sredozemnom
Moru, nu za to monarkija ne bi smjela, da
prestane sa naoružavanjem, ako bi joj En-
gleska obećala, da je neće napasti.

,U koliko se velika napetost između
Njemačke i Engleske osjeća u osnovama i
mjerama naše mornaričke uprave ovdje to
ne ćemo pretresivati, ali jedno je za cijelo
sigurno, da vas saveznički snošaj s Njema-
čkom otvara i u ovom pogledu neke even-
tualitete, kojima ne možemo u ozbiljnom
slučaju izbjegavati. Nadalje radi se i o : za-
štiti naše jadranske obale. Italija je prirodni
protivnik i svaki napredak ove vlasti nuž-
dno rezultira i u nas građenjem novih bro-
dova. Mi gradimo Dreadnoughte, jer ih i
Italija gradi. Austro-Ugarska mora i uz naj-
veće žrtve da drži korak sa Italijom. Nu to
još nije sve. Usljed promjene balkanskih
prilika u posljednjem deceniju, Austro-Ugar-
ne smije da pusti s vida ni solunski even-
tualitet. Nu i pitanje Dardanela, koje će da
se doskora riješi u korist Rusije, čini, da
moramo računati i sa dolaskom ruskog bro-
dovlja u Sredozemno more. Vidi se, da se
ne radi o samoj Engleskoj. Nu sve kada bi

i Engleska dala takova obećanja, i kad bi
monarhija u slučaju konflikta odvstala od

zajedničke akcije sa Njemačkom na moru, i
onda to ne bi moglo monarhiju smiriti. En-
gleska imade na blizom istoku a i u Sredo-
zemnom moru svoje posebne interese, koji
mogu svaki put dovesti do posebnog engle-
sko-austrougarskog konflikta, Treba samo

 
    

 
 

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
* PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA

g8ea POJEDINI BROJ 10 PARA 53898 NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

nio IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.

 

Broj 64.

 

pomisliti na aneksijonu krizu. Tada su vođe
engleske ,ratne stranke“ otvoreno govorili
o mogućnosti rata između naše monarhije i
“ngleske“.

Rusija i Francuska. Iz Londona raširila
se ova vijest o narodnoj francusko-ruskoj
mornaričkoj konvenciji: U posljednje vri-
jeme vodili su se pregovori između ruske,
francuske i engleske vlade gledom na sve
moguće eventualnosti, koje bi mogle nastati
na blizom istoku. Svakom prigodom  usta-
novlieno je, da se namjere i nazori sviju
triju vlasti potpuno slažu.

Engleska, Francuska i Rusija. Novine
počeše rasprostirati vijest, da će poslije Po-
incareove posjete u Petrogradu i engleski
kralj Gjuro posjetiti ruskoga cara.

Tursko-talijanski rat. Sa ratišta imamo
da donesemo dvije nqye vijesti. ,Morgen-
post“ javlja iz Derne, da su Talijanci deset
dana s teškim opsadnim topovima bombar-
dovali tursko-arapski tabor. [Turci i Arapi
su mođutim bombardovali utvrde i nasipe

Druga je vijest, da je talijanska vojska
osvojila Zuaru, i da je već razvila talijanski

barjak.

Položaj u Turskoi. Radi nesređenog i
deploratnog stanja u Turskoj carevini, Tur-
ska je ovo posljednje vrijeme u preteškoj
krizi. I druga je komora raspuštena. Cijela
se Turska štampa uzbuđeno bavi raspustom
komore i posljedicama u unutrašnjoj i vanj-
skoj politici. Većina listova pozivlje narod
na mir.

Pitanje mira. U svjetskoj se štampi ne-
prestano šire glasovi i razne kombinacije o
miru između ltalije i Turske. ,Popolo Ro-
mano“ piše, da Italija u pregovore o miru
može da uđe samo na podlozi statuta quo.
Italija je — piše dalje, anektirala Tripolis, i
ne pada joj niti na um, da se ma kako od-
reče svoga novog posjeda.

tukoh između Crne Gore 1 Turske.

Ono što se je dalo predviđati, do-*
godilo se je. Od godine na godinu
odgađaju se ozbiljniji sukobi i veće
komplikacije na bližem istoku, tu u
našemu susjestvu. Ove godine kao
da ozbiljnost situacije raste. Najno-
vije vijesti govore nam o ozbiljnom
sukobu između Crne Gore i Turske.
Skorašnji sukob, privatne naravi, uz-
budio je duhove na crnogorsko-tur-
skoj granici i povećalo ogorčenje.
Najnoviji sukobi između turske i cr-

 

Der Io ] Maliiance -_.
1 . de Y