CRVENA OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI URED BROVNIKI ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 RODI God. XXII. Još Jedan ban! Četiri su godine odkako je Bosna i Hercegovina anektirana Austro- ugarskoj monarhiji. Za to vrijeme državo-pravni položaj anektovanih zemalja još nije određen, i ako se je pokušavalo praviti raznovrsne kom- binacije o tom pitanju, koje su, mi- slimo, više manje bile nabacivane je- dino. u svrhu opipljavanja terena. 1 ovih se dana proširila jedna nova kombinacija, te jefu novinstvu iza- zvala razna komentarisanja, svrativši na se priličnu pažnju. Izvor joj je u madžarskim stranama. Kako na drugom mjestu donosimo, madžarski list , Alkatmany“ donio je vijest, da će na upravu Bosne i Hercegovine biti postavljen ban, imenovan na pri- jedlog. ugarske vlade. Osim toga da će anektirane zemlje dobiti i mini- stra bez lisnice, a taj da će biti član austrijskog kabineta i odgovoran ce- sarevinskom vijeću. Ali taj će even- tualni ministar isto biti podložan i zajedničkom ministru financija, koji bi jednako ostao vrhovnom glavom uprave Bosne i Hercegovine. Vijest madžarskog lista bila je doduše odmah demantovana, ali je list ponovno, uprkos demantija, opet ustvrdio istu stvar, Ostali madžarski listovi takođe tvrde, da se na mje- rodavnim mjestima ozbiljno misli na određenje državopravnog položaja Bosne i Hercegovine. Predpostavimo, da u tim vijesti- ma ima istine i ozbiljnosti, i da ćemo dakle, dobiti još jednoga bana. Banska čast, bansko dostojanstvo, za nas su nešto sveto i idealno. Ban- sko dostojanstvo imalo bi da ima i svoj samostalan položaj; ban je sa- mostalna vlast, ban je na čelu — autonomije, faktične autonomije. To mi sve znamo iz naše istorije, to vi- dimo kad prevrnemo koju zlatnu stranicu naše prošlosti; ali se mi toga ne sjećamo, mi smo to zabora- vili. Dokaze i primjere tražimo u po- kojnim i živim hrvatskim banovima. Niko veseliji od nas, kad bismo imali svoje banovine, svoga dana u SUBOTE. DUBROVNIK, 10. AUGUSTA 1912. Hrvatskoj, a bana i u Bosni i Her- cegovini. Ali ovako, kako je već od nekoliko vremena. kako je sada, i, kako će — izgleda — i dalje biti, nelveselimo se nikakvim promjenama, nikakvim novim poglavicama, pa zvali se oni banovi, adlatusi civilni, po- glavice, ili — komesari. Politički pregled. Austro-Ugarska i Engleska. Bečka kore- spondencija ,,Information“ vrlo je dobro — ako i nešto kasnije od drugih koresponden- cija — upućena u dispozicije, koje vladaju u zajedničkom ministarstvu izvanjih posala. Za to je zanimivo, kako se » Information“, navodno iz diplomatskih krugova, izjavljuje o verziji jednog englesko-austro-ugarskog mornaričkog utanačenja, prema kojemu bi Engleska u slučaju konflikta sa Njemačkom odustala od toga, da i sageznicu monarkiju napadne u Jadranskom" r? bl se .. da se povu monarkija odrekla daljnjeg naoružavanja. Information“ veli na ove glasine sli- jedeće: Monarkija za cijelo ne će da uzvisi broj i jakost svojih brodova na jedan Stan- dart najveće mornarice u Sredozemnom Moru, nu za to monarkija ne bi smjela, da prestane sa naoružavanjem, ako bi joj En- gleska obećala, da je neće napasti. ,U koliko se velika napetost između Njemačke i Engleske osjeća u osnovama i mjerama naše mornaričke uprave ovdje to ne ćemo pretresivati, ali jedno je za cijelo sigurno, da vas saveznički snošaj s Njema- čkom otvara i u ovom pogledu neke even- tualitete, kojima ne možemo u ozbiljnom slučaju izbjegavati. Nadalje radi se i o : za- štiti naše jadranske obale. Italija je prirodni protivnik i svaki napredak ove vlasti nuž- dno rezultira i u nas građenjem novih bro- dova. Mi gradimo Dreadnoughte, jer ih i Italija gradi. Austro-Ugarska mora i uz naj- veće žrtve da drži korak sa Italijom. Nu to još nije sve. Usljed promjene balkanskih prilika u posljednjem deceniju, Austro-Ugar- ne smije da pusti s vida ni solunski even- tualitet. Nu i pitanje Dardanela, koje će da se doskora riješi u korist Rusije, čini, da moramo računati i sa dolaskom ruskog bro- dovlja u Sredozemno more. Vidi se, da se ne radi o samoj Engleskoj. Nu sve kada bi i Engleska dala takova obećanja, i kad bi monarhija u slučaju konflikta odvstala od zajedničke akcije sa Njemačkom na moru, i onda to ne bi moglo monarhiju smiriti. En- gleska imade na blizom istoku a i u Sredo- zemnom moru svoje posebne interese, koji mogu svaki put dovesti do posebnog engle- sko-austrougarskog konflikta, Treba samo PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE * PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA g8ea POJEDINI BROJ 10 PARA 53898 NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA nio IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR. Broj 64. pomisliti na aneksijonu krizu. Tada su vođe engleske ,ratne stranke“ otvoreno govorili o mogućnosti rata između naše monarhije i “ngleske“. Rusija i Francuska. Iz Londona raširila se ova vijest o narodnoj francusko-ruskoj mornaričkoj konvenciji: U posljednje vri- jeme vodili su se pregovori između ruske, francuske i engleske vlade gledom na sve moguće eventualnosti, koje bi mogle nastati na blizom istoku. Svakom prigodom usta- novlieno je, da se namjere i nazori sviju triju vlasti potpuno slažu. Engleska, Francuska i Rusija. Novine počeše rasprostirati vijest, da će poslije Po- incareove posjete u Petrogradu i engleski kralj Gjuro posjetiti ruskoga cara. Tursko-talijanski rat. Sa ratišta imamo da donesemo dvije nqye vijesti. ,Morgen- post“ javlja iz Derne, da su Talijanci deset dana s teškim opsadnim topovima bombar- dovali tursko-arapski tabor. [Turci i Arapi su mođutim bombardovali utvrde i nasipe Druga je vijest, da je talijanska vojska osvojila Zuaru, i da je već razvila talijanski barjak. Položaj u Turskoi. Radi nesređenog i deploratnog stanja u Turskoj carevini, Tur- ska je ovo posljednje vrijeme u preteškoj krizi. I druga je komora raspuštena. Cijela se Turska štampa uzbuđeno bavi raspustom komore i posljedicama u unutrašnjoj i vanj- skoj politici. Većina listova pozivlje narod na mir. Pitanje mira. U svjetskoj se štampi ne- prestano šire glasovi i razne kombinacije o miru između ltalije i Turske. ,Popolo Ro- mano“ piše, da Italija u pregovore o miru može da uđe samo na podlozi statuta quo. Italija je — piše dalje, anektirala Tripolis, i ne pada joj niti na um, da se ma kako od- reče svoga novog posjeda. tukoh između Crne Gore 1 Turske. Ono što se je dalo predviđati, do-* godilo se je. Od godine na godinu odgađaju se ozbiljniji sukobi i veće komplikacije na bližem istoku, tu u našemu susjestvu. Ove godine kao da ozbiljnost situacije raste. Najno- vije vijesti govore nam o ozbiljnom sukobu između Crne Gore i Turske. Skorašnji sukob, privatne naravi, uz- budio je duhove na crnogorsko-tur- skoj granici i povećalo ogorčenje. Najnoviji sukobi između turske i cr- Der Io ] Maliiance -_. 1 . de Y