Strans 2 ea O mmm kuće, jedne čestite osobe, bilo muške bilo ženske, da u sokolskom radu ne sudjeluje, bilo da se u tom saobraćaju sama koristi, bilo da je drugima od koristi, Vaši sveće- nici, učitelji, omladina, odvjetnici, čitava in- teligencija listom imala bi tu prva kao iz- gled stupiti. Ali ne da se stvaraju sokolska udruženja u stranačke kakve svrhe. Drugo je polje za to. Vidite kako je kod nas. U sokolu smo svi — svi Česi: i liberali i kle- rikali i demokrati i radikali itd. Jer nam je tu polje svima zajedničko, jer sve naše stranke uviđaju, a drukčije i ne može biti, da je za svaku od njih u prvom redu po- treba čovjeka — Čeha. Blagodati odatle mi imademo i te ka- kove, koliko u narodnoj moralnoj otpornoj snazi, toliko u ekonomskoj. I sa svim pro- tivnim sistemom i nalazeć se kud i kamo izloženiji položajem od vas, vidite, Česka je jaka, Česka je velika. Zdravoj sokolskoj mi- sli to mi imamo pripisati, jer mi nijesmo naše mase ostavili sistemu na odgoj, kao što vi činite. Učinite i vi isto kao što uči- nismo mi Česi. Pretvorite sve vaše hrvatske zemlje u jedno sokolsko taborište, sav vaš narod u guste sokolske redove, pa ćete vi- djeti, kako će vam trostruki, četverostruki sistem, pod kojim stenjete i na kojeg se tužite, malo škoditi u obrani i postizavanju vaših narodnih tečevina te bolje vam budu- ćnosti“. Donašamo ovu česku poruku, e da se naša inteligencija o istoj zamisli, a dao Bog, da ju i posluša! Politički pregled. Srpsko-bugarsko zbliženje. — ,,Pester Lloyd“ iz Beograda donosi : Vijesti o saveznom ugovoru s Bugar- skom, koje se opet pojavljaju, naišle su u ovdješnjim političkim krugovima na živo za- nimanje. Vlada je već predmetom oštrih na- padaja, te joj se spočituje, da je sporazum- kom s Bugarskom napustila srpske interese u Staroj Srbiji i Macedoniji. Sa službene se strane takovi prigovori odlučno odbijaju, ali ______mamm——————_——== === und das čsterreichische Kiistenland. Vortriige ge- halten im Mirz 1910 anliisslich der ersten Wiener Universitiitsreise von Professoren... Herausgegeben im Auftrage des Rektorats der Universitiit Wien won Prof. Dr. Ed. Briickner. Wien und Leipzig. Franz Deuticke 1911. (Nastavak) (14) 5. Omotana šupljika (U Slavoniji i u Maćedoniji). 6. Gažva, gažvanje, gaz, gazić, ave:, Kubruz. (U Lici i Krbavi, Krajini. 7. Gljide, uvitak (U Bosni). 8. Pnutilje (U Dalmaciji). 9. Pužići (drevni zašarak u Kotoru, što ga brže nestaje). 10. Seckavac, izriz, cjepanac, iseckani vez (u Srijemu = Broderie Richelieu, point coup6). 11. Ljesice, ljesičanje (u Slavoniji punto a spina). 12. Zvjezdasto, zvjezdanac \(Sternchen- durchbruch). Raspliti se rade jednolišce, a u raznim motivima, na što nagovješta i narodna pjesma : ,CRVENA HRVATSKA“. unatoč tomu se ipak misli, da je nešto sli- čna ugovoreno. Mnogo se opaža, da srpski poslanik u Sofiji Spalajković često putuje u Beograd. Na mjerodavnim mjestima se odlučno poriče opstanak takovog ugovora. Dopušta se, da je došlo do znatnog zbliženja s Bu- garskom. Iz toga političari zaključuju, da se je polučio sporazumak između obiju država. Da li je taj sporazumak već utvrđen ugo- vorom, ili ne, od manje je važnosti, pošto je najvažnije, da se odstrane one protivštine, koje su prije opstojale. Budu li događaji u Turskoj zahtijevali, da i kršćanske balkanske države zauzmu svoje stanovište, postići će se sporazumak, pošto su poteškoće odstranjene, ne samo iz- među Beograda i Sofije, već se mogu po- stići za nekoliko sati između Beograda i Cetinja te Atene. U tomu leži znamenova- nje zbliženja, postignutog između Srbije i Bugarske. između Crne Gore i Turske. Turski se poslanik nije povratio na Cetinje, a i ne će. Otomanska vlada je naredila drugom sekre- taru poslanstva na Cetinju, da vrši poslove otpravnika poslova. Novi će poslanik biti imenovan što prije. : Sukobi na tursko-crnogorskoj granici još ne prestaju. Crna je Gora poslala vele- silama notu, u kojoj upozoruje na opasnost stanja. Nota će. kako javljaju, na velevlasti učiniti lijep utisak i pokazati, da Crna Gora nije elemenat nemira. Službeni ,Glas Crnogorca“ govoreći o sukobu na granici, veli da se vlada, ma da je prožeta osjećajima miroljubivosti, ne će uzdržati, da preduzme sve što je potrebno, da bi očuvala svoja prava, čast i dostojan- stvo Crne Gore. Domaće vijesti, Presiušavanje radi veleizdaje i u Pragu. Pišu nam iz Praga: Na zamolbu zadarskog suda pozvan je za 14. ov. mj. pred ovdje- šnjeg suca istražitelja bivši urednik ,, Vala“, akademičar Cvjetiša, koji se još u Pragu na- »Petlju pletuć i razaplićući, Rasplićanje ne bi palo teško, Da o dvoje bijaše pletivo, Ma o troje zapleteno bilo.“l) I djeca sitna pletu rasplite u svim na- šim krajevima, pa i u Dubrovačkomu svaka će moma (da je nije doma, kažu momci) na-: resiti skutiće i podvlačke, brezrukavice, a _ bome i košulju, stavit će picilj ma misni ubručić (ubručić ođ rukć4), pa na mahramicu, na kojoj je dosta kerica, osobito u naših Primorčica i Župčica itd. O ovom ženskom poslu neprestano se štampaju knjige i albumi, pa je sve u pri- log našem narodnom umjeću. Sve to obara dosadanja učena umjetničko-istorijska mnenja, kako je (po svoj prilici) pisala gospođa Na- talie Bruck-Auffenberg. # Uz rasplite su usko skopčane kere i kerice, to je point en air. Jedan se kraj toga veza drži ruba tkanine (Randspitze) jali je udaren između dva kraja tkiva (En- tre-deux) ili usred ovećih zašaraka veza kao »kator“ ili ,tabor“ (Gitterarbeit). G4i Be- lović poznate su ove posebne vrsta kers : 1) 1, €. Belović str. 112. Broj 66. lazi da bude preslušan kao okrivljenik sa veleizdaje ($ 58 c.) radi sudjelovanja ,u po- kretu omladine, kojem je bila svrha da svr. gne nasilno Cuvaja“. Kao branitelj prijavio se glasoviti češki advokat Dr. Bouček (koji je prilikom veleizdajničke parnice bio u Za. grebu). Zanimljivo je, da je gosp. Cvjetiša netom je započela rasprava protiv Jukića u Zagrebu objelodanio u listu Masarykove stranke ,Cas“ tri članka i u njima ma te. melju dokumenata pobio tvrdnje zagrebač. kog državnog odvjetnika, da je ,Val“ bio prenesen u Prag radi praktičnog propagi- ranja revolucijonarne akcije, te je dr. Mar. kovića nazvao javno lašcem. I njemačke su novine tu izjavu zabilježile, ali dr. Marković nije reagirao niti pisca tužio. Zapljene. Sve pokrajinske novine grdno su iskasapljene od cenzure. Većina listova dolazi u bjelini. Manifestacije u Zadru. O manifestaci- jama u Zadru na glas o Jakićevoj osudi, , Narodni List“ donosi ove retke: Sinoć je i u Zadru progovorila duša našeg naroda. Radi štrajka u našoj tiskari ne možemo da donesemo potanko izvješće nego se moramo ograničiti na suhoparnu kroniku. Mnogi Hr- vati zadarski skupili su se u dvorištu So- kola i tu je izrečeno par rodoljubnih govora, za kojima je slijedilo klicanje ,Živio Jukić!* i slično. Zapjevala se Lijepa naša“ i ,Ona- mo, onamo“. Za tim je povorka od neko- liko stotina izašla, ali ju je brojno redarstvo dočekalo, zajedno sa komesarima i detekti- vima, te ju raspršilo. Nekoliko je iskaznika bilo uapšeno. Kasnije se jedan dio iskaznika okupio pred ,Bristolom“ i tu su se obno- vile manifestacije. Opet se jo klicalo ,Živio Jukić“ i zapjevala ,Lijepa naša“. Redarstvo je svom snagom prodrlo među stolove i uapsilo svakoga tko je sjedio. Upravo gadno se je dojmilo, kad su na to talijanaši, koji su bili pred kavanom Lloyd, stali klicati: Živio Cuvaj! Vješala Jukiću! Živio Zadar talijanski! Vanka ,ct- vre“! Ovo se je, ponavljamo, dojmilo gadno i izazvalo opće gnušanje. Radi toga se zi stidiše i sami neki talijanaši, te dođoše % 1. Obične kerice, zubrice, žuberći, zu branje. U Slovaka su ,zubii“. (Rand-Nadel- spitzen, points a |V aiguille). 2, Priplit, priplet, prijeplet, preplićanje sastav, proplit. U Poljaka je , wstawki“ (Entre-duux-points, Kinsiitze aus Nadelpoints. punto in aria). 3. Arbanaške kere. Krasne kere, što st ih Dubrovčani prihvatili i usvojili, dakako uz preinake. 4. Bisernica ili dalmatinska kera. O%9 je ona čuvena u svijetu Reticella razglašen! Points de Pago. 5. Dalmatinski izriz složen je od vei po tkanini i od kore osebi (Point coup“). Ova je čitma široka, te se samo viđa 08 drevnim kamižima u dnu (kao pedana) i 3 kotama po crkvama, negdje i na korporal:ma- Ovo je taj traženi ,Point de Raguse, pusto 6. Kera u katorima. torima (Iamburierspitzenarbeit). To je s" roslovenski vitani vez, našigljati s katorim* te ga narod u Plevlju zove lišnjak. Može % raditi i zlatovezom ili šarenim plosnim #" lenim vezom. Ova je kera poznata još “ Slovaka i Čeha (mit Gitterausfilhrung punto a Spina). :