Broj 66 ispričati, da masa nije razumjela, da im je žao, itd. (Nu na žalost, prama poklicima ja- sno je, da su oni, koji su vikali ,Evviva il Cuvaj!“ i ,,Forca al Jukić“, sasvim dobro razumili, o čemu se radi !). Ukupno je bilo sinoć uapšeno 40 Hr- vata i 3 talijanaša. Iskaznici su u zatvoru nastavili demonstraciju, te pjevali rodoljubne pjesme i klicali. Poslije ispita, na interven- ciju narod. zast. Biankinia, Machieda i Pro- dana, bili su pušteni, samo su trojica bila predana državnom odvjetništvu radi pokliča Živio Jukić“. Policija je sinoć izvanrednom brutalno- šću postupala . .. do komičnosti. Na pr. po- čela je time, da je uapsila, još prije iskaza dva mladića koja su imala — široku crnu ogrlicu!! Na prosvjed jedne dame, koja se tu desila, redar je odgovorio: ,Gospođo, ja sam takav nalog dobi“. Vidilo se, da se i sam redar čudi. Kasnije je jedan komesar dao uapsiti — čitavu kavanu Bristol, jer je netko za jednim stolom povikao , Živio Ju- kić“, Morali su ići ma komisarijat i nekoji e, k. činovnici, koji su sjedili mirno u ka- vani i sa iskaznicima nisu imali nikakova posla. Dakako ovakovo postupanje redarstva još je više uzrujalo općinstvo, koje je plje- skalo uapšenicima, zviždalo redarima i išlo za njima, pjevajući ,Marsiljezu“. Stopro oko 10 sati zavladao je mir. Iskazi su trajali dva sata. Manifestacije u Sarajevu. Prilikom .Ju- kićeve osude bile su i u Sarajevu manife- = stacije. Nekoliko ih je uapšeno. ,Naprednjak“. šibenski ,Naprednjak“ na dan osude u Zagrebu takođe je izdao iz- vanredno izdanje u crvenu. Ne smije u Hrvatsku. Sarajevskom ,,Hr- vatskom Dnevniku“ oduzet je post-debit za Hrvatsku i Slavoniju. Izagnani iz Zagreba. Suoptuženici Juki- ćevi, koji su bili riješeni, izagnani su za 5 godina iz Zagreba. Sastanak srpskih stranaka u Budimpešti. Sve srpske stranke u Ugarskoj odlučile su CRVENA HRVATSKA“ održati zajednički sastanak u Budimpešti. Sastanak će biti 20. ov. mj. a svrha mu je, da sve srpske stranke protestaju protiv uki- nuća srpske crkvene autonomije. Škola za praktična ženska zvanja u Kra- ljevici počinje sa obukom u prvoj polovici mjeseca rujna. Tim je povodom ravnatelj- stvo te škole razaslalo prospekte na sve naše zagrebačke i pokrajinske novine. Ovi- me se svi interesenti upozoruju na spome- nutu školu, koja je dosadanjim uspjesima dokazala, da potpuno udovoljuje na nju sta- vljenim zahtjevima. Prospekte šalje na zah- tjev: Ravnateljstvo za praktična ženska zva- nja u Kraljevici. Naredba o uredovnom izdanju ,,Knjige austrijskih vožnja“ (Qesterreichisches Kurs- buch). C. k. Ministarstvo 'Trgovine, spora- zumno sa c. k. Ministarstvima željeznica i za javne radnje počelo je da izdava sa 1. jula 1912. ,knjigu poštanskih vožnja“ u promjenjenom obliku i opremi, i to pod na- slovom ,Knjiga austrijskih vožnja“ (Oester- reichisches Kursbuch), kao jedino službeno izdanje u Austriji. Uredništvo će te knjige preuzeti isklju- čivo ured poštanških vožnja c. k. Ministar- stva Trgovine (Postkursbureau). Naklada je djela ugovorom povjerena tiskari i naklad- ničkom dioničkom društvu ,bivši Ritter v. Waldheim, Josef Eberle & Co.“ u Beču. Spomenuta će knjiga vožnja izlaziti .samo u jednom izdanju (malo izdanje voznoga reda pripušteno je privatnim poduzećima) osam puta na godinu i baš na prvi mjeseca sje- čnja, ožujka, svibnja, lipnja, srpnja, kolo- voza, listopada i studenoga. U ostale će se mjesece, prama potrebi, izdavati dodatci. Oblik će knjige biti povećan, unutarnja oprema preinačena a gradivo sređeno po prometno-geografskom sadržaju, uz posebni prikaz izravnih spojeva i najposjećenijih pu- tničkih pruga. Istisci određeni za uredovnu uporabu e. k. središnjih vlasti, poštanskih, željezni- čkih i parobrodarskih uprava bit će ozna- čene sa službeni istisak“ te nijesu na pro- daju, Strana 3. lstisci određeni za prodaju, za raspača- vanje kojih imaće da se brine sam naklad- nik, razlikuju se od službenih istisaka ozna- kom knjižarske cijene te imaju odio za oglase. Uporaba vlakova i parobroda za po- štanski promet bit će tumačena na dosada- šnji način. Za nabavu spomenute knjige bjehu ugla- vljene sa 1. jula 1912. slijedeće cijene : 1) za svaki isti ak na prodaju 2 krune, 2) godišnja pretplata za istiske na prodaju 15 kruna, Dodatci bit će besplatno dostavljeni a moći će se nabavljati i u kolodvorskim knji- žarama. Nakladnik mora otpravljati potpuni broj naručenih istisaka svakog izdanja ,,Knjige vožnja“ kao što i dostatnu keličinu istisaka određenih za prodaja, najkasnije predzadnjeg dana prije mjeseca, za koji počima valjanost istih. Knjige vožnja moraju da budu čisto tiskane, na neprozirnom papiru, čvrsto bro- širane i orezane. Nedostatni će se otisci morati svakako na zahtjev odmah izmijeniti. Svakom će is- tisku biti priložena, osim nacrta pruga, sa- držanih u tekstu i jedna željeznička pre- gledna karta, tiskana na obim stranama. Nabava knjige može da slijedi i putem pretplate. Osim toga mogu se naručivati i poje- dini otisci kod c. k. poštarskih ureda, uz prethodnu prijavu najkasnije do 15. od mje- seca, prije izdanja, te uz polog iznosa od 2 - Krune za svaki istisak. Gradska kronika Rođendan. Sutra je rođenjan Nj. Vel. ćesara i kralja Frana Josipa I. Večeras će muzika svirati pred kneževskim Dvorom, a sutra su svečana blagodarenja u crkvama, gdje će prisustvovati civilne i vojne vlasti. Češki izletnici. Izletnici, koji su pri- spjeli u srijedu u naš grad, pravili su ovih dana s parobrodom ,Sokolom“ izlete po okolici. Dalmatinske su kere odavnina poznate, a takih je motiva na kamenim spomenicima navlastito u Dalmaciji, pa i u Herceg-Bosni na stećcima itd. Te naše kere stranci obično nazivlju na svoj način, pridjevaju im imeua: & la grec- que, point de Venise, Reticella, a fuselli, a punti tagliati, a rosoni, a piombini itd. Ovako je bilo u Italiji, u našemu su- sjedstvu, za naše zašarke, a u Francuskoj, gdje je bila golema pohlepa i ujagmica za čitmama i kerama, prozvale su se, kako sam već natuknuo: npoints de France“, points tirćs“, ,po- tnts a aiguille“, npoints des Bruxelles“, ,Valenciennes“, point de Guipure“, npoints de Malines“, ,de Venise“, ,po- int devant ? Esquille“, itd. Onda je bila strahovita čežnja, a i sada je eto zavladala kod gospode moda, pa se eto, osobito strani svijet otimlje za pučkim korama i čitmama, pa ih skupo plaća, kako tam se uvjerio na svoje oči ovdje u Du- brovniku, gdje je zaliha toga posla, što se donaša ovamo preko Beča; od Društva “za Promicanje interesa Dalmacije itd. Đakako, neki su zašarci promašeni, a da se bolje možda ugodi mušterijama, nadavaju kao da su neka vrsta secesije. Uistinu ovo sam ka- zao u dobroj namjeri ; Ovako je u bijelom svijetu, a u nas se samo pjeva: »Naša majka nama je dušmanka, Povezala kere za pentižere, Ne da mi se s jaranom sastati !“ Mislim da će se barem jednom priznati da su naše kere i čitme, naši zašarci, po- plavili čitavu Evropu. To je nepobitna istina ! Prije nabrajanja naziva, valja mi pri- znati s francuzom Ramboud-om, da je ,Vi- zantija bila za slovenski svijet, što Rim za zapadni i germanski svijet“, ,,Vizant je osvo- jio i pokorio mnoga divlja i kulturna ple- mena, dao je istorijski život Srbiji, Hrvat- skoj i Bugarskoj, te oblike vlade, umjetni- čku i književnu direktivu u kulturi .. .“ Čitama je dvojakih (Kuntspitzen, den- telles) : 1. Što se vode iglom (kere), po velu (Tiillgrund) ja li po mreži (Netzgrund fond rčseau = mreška vezena i obametom opto- čena, vez brojem. Iz Srijema je, a nazivlje se uopće zašarak: na krstove i katore, mala baja) i k tomu je čitme po tankom tkivu (Spitzengrund). 2. Čitme, što se vode slobodno, bez igle i bez tkiva. Tu se uporavi samo konac, svila ili pamuk i micalo su ,,kišići“ (Kičppel) ja li kvir (Rahme), igla (Hiikelnadel), viljuška (Gabel) pa i sami prsti vrle vezilje (a i dvije igle pletače): Po vršenju ih narod zove: 1. Rojte Kniipfspitzep, macramće), rese kićanke, kitice (point nouć). 2. Šoriti (Borten, handgekniift), kome (,k0led“), pasamani. 3. Pletaši (Hickelkunstspitze, Irish Gui- pure), givirani pletaši, tente (Strickspitze), alojica (Alošspitze). 4. Firketići, firketete, firgete (Gabelar- beit). I sad je ovaj posao u stola u Bosni, piše g.a Belović. 5. Klekice maii Ovo je ša- reni posao. 6. Kišići (Kloppelspitzen) su od bijela konca, a ima ih i šarenih. — Uopće rade ' svi Slaveni ovaj rasplitani vez, brojem. Plete se list, pa jednostavno kišićanje, što je po- sao na kujuliće, a u Dubrovniku kažu na kanjuliće.