SROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA G0-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-

 

===
God. XXII.

===
Dubrovnik, 21. augusta.

U četvrtak je jedna jugoslaven-
ska kraljevina slavila značajan jubi-
lej. Kraljevina Bugarska, naime, pro-
slavila je dvadeset i petu obljetnicu
rladanja svoga vladara Ferdinanda.
Pred 25 godina Ferdinand ko-
burški bio je zavisni vasalni knez, a
danas je nezavisni bugarski kralj.
Ali to ne bi bile još nikakve zasluge
jubilareve, što je podigao i učvistio
svoju dinastiju. Njegove iglavne za-
sluge su u tome, što je on podigao
i unapredio bugarski narod, i državu
uzdigao na visok stepen.

Bugarska je danas jedna jaka i
dobro uređena balkanska država s ja-
kom i solidnom vojskom i prilično
unapređenom kulturom.

Bugarski se narod veseli ovome
jubileju, & mi razumijemo ujegovu
radost, i kao Hrvati i Slaveni vese-
limo se ovakom napredovanju jugo-
slavenske države.

Današnju radost bugarskoga na-
roda objašnjava čitavo četvrt vijeka
mudra i naporna rada za dobro i
napredak Bugarske. Podizanje Bu-
garske na današnju njenu visinu i
ugled, njen napredak u svima prav-
cima, sve to djelo je vladavine kralja
Ferdinanda.

Kroz ovo je vrijeme doduše u ži-
votu Bugarske bilo i dana grešne
zablude i kratkovidnijeh lutanja, ali
se sve to već izgubilo prema velikoj
ideji i cilju bratskog bugarskog na-
roda, što goji u svojoj duši. Jer je
prirodna stvar, da se bratske i sro-
dne duše susretaju i sastavljaju, da
braća jednako osjećaju. 1 Bugari su

tunom ujedinjenju Južnih Slavena,
koje je ujedinjenje — kako kazaše
poznati sociolog L, Gumplowicz —
prirodan proces, kojemu ne može ni-
šta stanuti na put.

o.

Prilike na Balkanu su i odviše
mutne. Nesređena i poljuljana turska
carevina može svakog dana da bude
povodom jakog konflikta na Balkanu.
Hrišćanski narodi na Balkanu, koje

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. E

 

 

već do sada mnogo doprinijeli kul-

GJSNA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE
a EEE

polodaziauaU

DUBROVNIK, 21. AUGUSTA 1912.

je sudbina natjerala u turske ruke,

neprestano su ubijani i izloženi stra-
šnim pokoljima. I nije ni malo teško
da kršćanske balkanske države dođu
u ratni konflikt s Turskom. Pogra-
nični sukobi uvijek su na dnevnom
redu, a osobito ovo posljednjih dana
koliko na bugarskoj toliko na srp-
skoj i crnogorskoj granici. I balkan-
ske će države bez sumnje doći u po-
ložaj, kad će morati braniti se i ras-
čistiti jednom s Turskom.

A Bugarska je jaka balkanska
država, i upravo sada, kada slavi ju-
bilej i kad narodni mitinzi zahtje-
vaju rat s Turskom, (osobito radi
pokolja u Kočanima) vidimo bugar-
sku kraljevinu u srdačnom sporazu-
mu Srbijom i Crnom Gorom.

Istorijska prošlost Bugarske, Sr-

“bije i Crne_Gore, upućuje ih, da od

sada, ne zaboravljaju na preskupe
pouke, koje su dobili od nje. Prilike
su dosta puta donosile, da su te
pouke bile odbacivane, jer im se
možda vrijednost nije dovoljno po-
znavala. Danas je osjećaj bratske
solidarnosti uzeo čvršći i jači polet,
solidniju osnovu. Intimnom osjećanju
bratskijeh naroda prišla je i politička
svijest njihovih inteligentnih sinova,
te je počela donositi resultate, koje
mogu iči samo na dobro tih zemalja.

>

Predsjednik francuske vlade i mi-
nistar vanjskih poslova R. Poincare
povratio se je iz Rusije. Njegova je
posjeta u Rusiju izazvala silnu sen-
zaciju; novine sve samo pišu o tome,

a izgleda, da se je Njemačka naj- .

više zabrinula. Njemačka štampa po-
kazuje čak i svoje negodovanje, koje
neprikriveno izbija. Prilikom sastanka
ruskog i njemačkog cara u Baltiš-
portu, Njemačka se veselila i rado-
vala, kako se Rusija približila Nje-
mačkoj, a odalečila od Francuske;
Nijemci navještavahu oslabljenje Troj-
nog Sporazuma, koje bi išlo na ruku
velikonjemačkijem planovima prodi-
ranja. A sada se Njemačka ljuti, jer
vidi, da posjeta u Petrograd ne ide
njoj u prilog i da joj je zadatak,'da

 

OHNE bai ai Gali ni RME. SEE mmm
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. SSu9 POJEDINI BROJ 10 PARA 8338

CRVENA HRVATSKA

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ+-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.

 

 

Broj 67.

 

oslabi onaj utisak, koji je postignut
sastankom careva u Baltišportu.

I Rusija opet igra presudnu ulogu
u pitanju političke konstelacije i gru-
pisanja velikijeh sila. Presudno je,
naime, uz koga se nalazi Rusija, i
o tome i danas ovisi razvitak doga-
đaja, kako što je i do sada bivalo.

Rusija nije uvijek mudro i pametno -

shvaćala svoj presudni položaj, pa
nije do sada nikad znala ni da ga
iskoristi, koliko za ostale slavenske
narode, toliko ni za samu sebe. U
potonje vrijeme, čini se, počinje da
shvaća. Kad Rusija danas ovako sve-
čano pokazuje, da je ona uz svoju
staru saveznicu Francusku, to znači,

da je ona bila vrlo dobro obavještena _

o svemu što je bilo u Baltišportu, a
ruski su političari bez sumnje znali,
_da će franceski premijer i ministar
vanjskih poslova doči u Petrograd;
još prije sastanka dvaju careva.

S toga je sva njemačka štampa
udarila*na: ovu posjetu i srdi se i na
Rusiju i na Francusku,

Mi iz svega ovoga, iz svih ovih
sastanaka, sporazumljenja i dogovora
možemo da zabilježimo, da se je i
Trojni Sporazum aktivnije počeo za-
nimati za pitanje Balkana.

Naravno, da Njemačku ne može

ni to da veseli.

Politički pregled.

Akcija ministra Berchtolda. (Za mir na
Balkanu!) Grof Berchtold obratio se nesluž-
benim putem kabinetima vlasti, potpisnicama
berlinskoga ugovora, prijedlogom, da se po-
mogne nekako Turskoj, da konsoliduje svoje
prilike, e da se očuva mir na Balkanu. Ovaj
korak  austro ugarskog ministra vanjskih

 

posala svratio je na sebe veliku pozornost

europske štampe. Prijedlog ide za tijem, da
se kršćanskim narodima na Balkanu dade
neka autonomija i to poglavito s toga; da
se zapriječi njihovo potpuno oslobođenje sa
strane Srbije i Bugarske. Korak grofa Ber-
chtolda uperen je dakle u prvom redu proti
Srbiji i Bugarskoj, proti eventualnom oži-
votvorenju njihovih aspiracija u Macedoniji
i Staroj Srbiji, proti potpunom oslobođenju
tamošnje kršćanske raje. Koliko i da li je
oštrica naperena i na Crnu Goru malko je
teže prosuditi, i to radi nejasnog i ponešto
dvoličenog držanja Crnogorske vlade.