SROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA G0- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- === God. XXII. === Dubrovnik, 21. augusta. U četvrtak je jedna jugoslaven- ska kraljevina slavila značajan jubi- lej. Kraljevina Bugarska, naime, pro- slavila je dvadeset i petu obljetnicu rladanja svoga vladara Ferdinanda. Pred 25 godina Ferdinand ko- burški bio je zavisni vasalni knez, a danas je nezavisni bugarski kralj. Ali to ne bi bile još nikakve zasluge jubilareve, što je podigao i učvistio svoju dinastiju. Njegove iglavne za- sluge su u tome, što je on podigao i unapredio bugarski narod, i državu uzdigao na visok stepen. Bugarska je danas jedna jaka i dobro uređena balkanska država s ja- kom i solidnom vojskom i prilično unapređenom kulturom. Bugarski se narod veseli ovome jubileju, & mi razumijemo ujegovu radost, i kao Hrvati i Slaveni vese- limo se ovakom napredovanju jugo- slavenske države. Današnju radost bugarskoga na- roda objašnjava čitavo četvrt vijeka mudra i naporna rada za dobro i napredak Bugarske. Podizanje Bu- garske na današnju njenu visinu i ugled, njen napredak u svima prav- cima, sve to djelo je vladavine kralja Ferdinanda. Kroz ovo je vrijeme doduše u ži- votu Bugarske bilo i dana grešne zablude i kratkovidnijeh lutanja, ali se sve to već izgubilo prema velikoj ideji i cilju bratskog bugarskog na- roda, što goji u svojoj duši. Jer je prirodna stvar, da se bratske i sro- dne duše susretaju i sastavljaju, da braća jednako osjećaju. 1 Bugari su tunom ujedinjenju Južnih Slavena, koje je ujedinjenje — kako kazaše poznati sociolog L, Gumplowicz — prirodan proces, kojemu ne može ni- šta stanuti na put. o. Prilike na Balkanu su i odviše mutne. Nesređena i poljuljana turska carevina može svakog dana da bude povodom jakog konflikta na Balkanu. Hrišćanski narodi na Balkanu, koje IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. E već do sada mnogo doprinijeli kul- GJSNA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE a EEE polodaziauaU DUBROVNIK, 21. AUGUSTA 1912. je sudbina natjerala u turske ruke, neprestano su ubijani i izloženi stra- šnim pokoljima. I nije ni malo teško da kršćanske balkanske države dođu u ratni konflikt s Turskom. Pogra- nični sukobi uvijek su na dnevnom redu, a osobito ovo posljednjih dana koliko na bugarskoj toliko na srp- skoj i crnogorskoj granici. I balkan- ske će države bez sumnje doći u po- ložaj, kad će morati braniti se i ras- čistiti jednom s Turskom. A Bugarska je jaka balkanska država, i upravo sada, kada slavi ju- bilej i kad narodni mitinzi zahtje- vaju rat s Turskom, (osobito radi pokolja u Kočanima) vidimo bugar- sku kraljevinu u srdačnom sporazu- mu Srbijom i Crnom Gorom. Istorijska prošlost Bugarske, Sr- “bije i Crne_Gore, upućuje ih, da od sada, ne zaboravljaju na preskupe pouke, koje su dobili od nje. Prilike su dosta puta donosile, da su te pouke bile odbacivane, jer im se možda vrijednost nije dovoljno po- znavala. Danas je osjećaj bratske solidarnosti uzeo čvršći i jači polet, solidniju osnovu. Intimnom osjećanju bratskijeh naroda prišla je i politička svijest njihovih inteligentnih sinova, te je počela donositi resultate, koje mogu iči samo na dobro tih zemalja. > Predsjednik francuske vlade i mi- nistar vanjskih poslova R. Poincare povratio se je iz Rusije. Njegova je posjeta u Rusiju izazvala silnu sen- zaciju; novine sve samo pišu o tome, a izgleda, da se je Njemačka naj- . više zabrinula. Njemačka štampa po- kazuje čak i svoje negodovanje, koje neprikriveno izbija. Prilikom sastanka ruskog i njemačkog cara u Baltiš- portu, Njemačka se veselila i rado- vala, kako se Rusija približila Nje- mačkoj, a odalečila od Francuske; Nijemci navještavahu oslabljenje Troj- nog Sporazuma, koje bi išlo na ruku velikonjemačkijem planovima prodi- ranja. A sada se Njemačka ljuti, jer vidi, da posjeta u Petrograd ne ide njoj u prilog i da joj je zadatak,'da OHNE bai ai Gali ni RME. SEE mmm BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. SSu9 POJEDINI BROJ 10 PARA 8338 CRVENA HRVATSKA PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ+- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR. Broj 67. oslabi onaj utisak, koji je postignut sastankom careva u Baltišportu. I Rusija opet igra presudnu ulogu u pitanju političke konstelacije i gru- pisanja velikijeh sila. Presudno je, naime, uz koga se nalazi Rusija, i o tome i danas ovisi razvitak doga- đaja, kako što je i do sada bivalo. Rusija nije uvijek mudro i pametno - shvaćala svoj presudni položaj, pa nije do sada nikad znala ni da ga iskoristi, koliko za ostale slavenske narode, toliko ni za samu sebe. U potonje vrijeme, čini se, počinje da shvaća. Kad Rusija danas ovako sve- čano pokazuje, da je ona uz svoju staru saveznicu Francusku, to znači, da je ona bila vrlo dobro obavještena _ o svemu što je bilo u Baltišportu, a ruski su političari bez sumnje znali, _da će franceski premijer i ministar vanjskih poslova doči u Petrograd; još prije sastanka dvaju careva. S toga je sva njemačka štampa udarila*na: ovu posjetu i srdi se i na Rusiju i na Francusku, Mi iz svega ovoga, iz svih ovih sastanaka, sporazumljenja i dogovora možemo da zabilježimo, da se je i Trojni Sporazum aktivnije počeo za- nimati za pitanje Balkana. Naravno, da Njemačku ne može ni to da veseli. Politički pregled. Akcija ministra Berchtolda. (Za mir na Balkanu!) Grof Berchtold obratio se nesluž- benim putem kabinetima vlasti, potpisnicama berlinskoga ugovora, prijedlogom, da se po- mogne nekako Turskoj, da konsoliduje svoje prilike, e da se očuva mir na Balkanu. Ovaj korak austro ugarskog ministra vanjskih posala svratio je na sebe veliku pozornost europske štampe. Prijedlog ide za tijem, da se kršćanskim narodima na Balkanu dade neka autonomija i to poglavito s toga; da se zapriječi njihovo potpuno oslobođenje sa strane Srbije i Bugarske. Korak grofa Ber- chtolda uperen je dakle u prvom redu proti Srbiji i Bugarskoj, proti eventualnom oži- votvorenju njihovih aspiracija u Macedoniji i Staroj Srbiji, proti potpunom oslobođenju tamošnje kršćanske raje. Koliko i da li je oštrica naperena i na Crnu Goru malko je teže prosuditi, i to radi nejasnog i ponešto dvoličenog držanja Crnogorske vlade.