Strana 2 čenom na sastanku u Voloskom-Opatiji dne 11 ov. m.:; podiže ogorčeni krik protesta i gnju- šanja nad škandaloznim postupkom tobož- njih vještaka i tobožnjih sudaca u zagrebač- | kom procesu protiv Jukića i drugova; uvjerena, da će se u cvilizovanu svijetu — kao pri svakoj u savijest ukupnog čovje- čaiistva vapijućoj nepravdi — i ovaj put protiv pravosudnog razbojstva počinjena u Zagrebu podići reakcija pravde i ljubavi za istinu ; Pozivlje sve narodne zastupnike Bosne- Hercegovine, Dalmacije i Istre, te danas je- dine ustavne narodne predstavnike hrvat- skog i srpskog naroda u habsburškoj mo- narhiji, da oni u društvu sa ostalim slaven- skim kao i drugim humanitarnim i pravdu ljubećim zastupnicima poduzmu na najvi- šem kompetentnom mijestu ove monarhije sve nužne korake, da se odmah provede revizija cijelog procesa proti Jukiću i dru- govima; pozivljemo ostalu omladinu širom do- movine, da u ovom pravcu povedu svoju akciju. : Sveukupna omladina Rijeke i Sušaka. Petar Preradović. | — 0-godišnjica smrti. — U nedjelju, 18. ov. mj. navršilo se 40 godina, otkako se preseli u vječnost naš pjesnik Petar Preradović. On još uvijek ostaje najpopularniji pjesnik u našem na- rodu, i malo je, valjda, ko a da ne pozna njegova ,,Putnika“, gdje pjesnik prikazuje svoje dotadanje lutanje po tuđini. I umro je u tuđini. Ali omladina hrvatska, čiji je ideal bio Preradović, nastojala je i uspjela, da se tijelo velikoga pjesnika prenese u domovinu. Pet godina poslije smrti pjesnikovo je tijelo prenešeno iz Beča u Zagreb i sahranjeno u Mirogoju pod arkadama. U vrijeme, kad se naša otadžbina na- lazi u ovakovom stanju, u kakvom je, teško je, da se velikog pjesnika sjetimo nekim vi- dnijim načinom, nego li što to činimo. Ali, . ,CRVENA HRVATSKA“. nadajmo se, da ćemo do šest godina, na stotu obljetnicu rođenja, ipak moći dostoj- nije sjetiti se našega Prerada, koji se u svojoj ,Braći“ žali na svađu između Hrvata i Srba, i želi slogu i jedinstvo. A mi se danas možemo veseliti, da se želje sloge i jedinstva ispunjaju, da su se ispunile. Kad jedinstvo Hrvata i Srba možemo da konsta- tujemo, time smo se već i dostojno sjetili ove obljetnice. »Izdajnički čin“ Spljetska ,Sloboda“ donosi: "'Takovim imenom i raznim još žešćim izrazima krsti Nekoliko omladinaca“ u šibenskom ,,Na- prednjaku“ dogovor što su ga onomadne imali u Splitu načelnici i podnačelnici Splita, Dubrovnika i Šibenika, uslijed osude .Jukića i drugova. ,Omladinci“ se vrlo ružnim na- činom obaraju na sve pokrajinske stranke i stranačke prvake, dočim u stvari nijedna straxka nije bila pozvata na taj sas- tanak, niti je itko od učesnika bio ovlašten da koju stranku zastupa. U tome je, mimo sve ostalo, ležala formalno zapreka stvaranju ikojega zaključka, koji bi sve stranke vezao. Što se tiče držanja općina, bile su izmije- njene misli te se konstatovala jednodušnost shvaćanja između predstavnika triju gra- dova glede uloge, koju općine mogu preu- zeti. Nije tačno da se zaključilo ne učiniti ništa. Ako je to napisao jedan od omladi- naca koji su bili prisutni sastanku, tad je to još i nelojalno. Inicijativu za političku akciju mogu uzeti samo stranke, koje su danas u nas žalibože ljuto zavađene među sobom. To doduše ometa, pače u ovaj čas i onemogućuje, &vaku narodnu /akciju, ali još ne ovlašćuje da se reče, da su prvaci plopovi, kukavice, špekulanti, sebičnjaci, himbenjaci i slično. Mi pojmimo duševno stanje naših mladih nacionalista te živo sim- patišemo s njima i s njihovim zdravim pok- retom. Ali u interesu zajedničke stvari mo- ramo želiti da, težeći za ispunjenje ideala koji je naš koliko i njihov, ne izgube s vida realnost. Naši prvaci“ to je svakome jasno, Broj 68. mmm ————————————m—=<—<=——m—m———————————=——————m=—=€<=—<m=—=<=S=€.a_—m—m—m—a5 nisu ni Cavouri ni Garibaldi ni Mazzini, ali ni naše prilike ne sliče onima, koje su q Italiji rodile, podržale i dovele do pobjed. velikane ujedinjenje Italije. Težnja svih nes mora biti, da se naš narodni ambijenat po. digne i prozrači, da se narodnoj misli prip. ravi prijestol nad svim strankama i razmi- ricama, nad svim separatističkim težnjama i interesima. Zato mi radosno pozdravljamo pokret omladine srpskohrvatske, koja u ime ideala jednoga naroda i jedne slobodne do. movine hoće da se digne nad sve stranke, Ali u velike sumnjamo, da li ćemo se pri: bližiti i za jedan korak ostvarenju ideala anonimnim člancima punim nečuvenih suro- vosti na adresu svih stranaka i svih politič. kih prvaka. 'To nije ni nacionalistička ni vi- teška rabota. Politički pregled. Miting na Cetinju. U ponedjeljak, ma Preobraženje, bio je na Cetinju miting pri- jestoničkog građanstva povodom zvjerskih događaja :u beranskom okrugu. Miting je bio na Balšića pazaru i bio je vrlo mnogobrojno posjećen. Svi govornici oštro su osudili drža- nje turskih sileđija nad prekograničunim Srbima i s bolom u duši ređali su zulume, koji se čine nad našom potlačenom braćom u Turskoj, dok je među prisutnima silno uz- buđenje vladalo. Tom prilikom je na mitingu donesena ova rezolucija: »Građani prijestonice Kraljevine Crne Gore, poslije danas održanog mitinga, povo- dom groznih ubistava i pokolja izvršenijeh nad našom potlačenom braćom u Turskoj. a naročito nad onom u neposrednoj blizini naše granice, čime: se ide na uništenje na šega plemena u tima predjelima, a i ne go- voreći o posijedanju i svakodnevnim povre- dama naše granice, kao i ubistvima, koja s stalno vrše od turskih nizama nad ženama i nejači naših podanika—pograničara, smat- raju, da je kucnuo čas kad treba da se svi založimo za odbranu naše časti i imena na ših nesretnih sunarodnika u Turskoj, čime ćemo osveštati zavjetnu misao Srbinovu, iu 3. Boglić: Crtice opće patoloslje (Nastavak) i Neka čitaoc pozove u pamet ono što sam prije kazao o kontagiji, te će upoznat sličnost među njima, ali je uzpoređivanje veoma daleko od istine, jer vegetalia kao i sjemena odakle se razvijaju, imadu svoju stalnu ekzistenciju, dok ona kontagijoznih principa, priznata je kao konsakvencija mno- gih fakata, bez kojih ostali bi uvijek ne pro- tumačeni, ako li su jasni ili shvatljivi to biva, jer se predpostavlja njihov opstanak. Neke nemoći, bolestne osobe priopćenju zdra- > vim. Ovo se priopćuje zove kontagijum, ,a neshvatljivi da rečem tvorac zaraze zove se kontagiozni princip. Djelovanje je kontagi- joznog principa mračno i sa drugog gledišta. Bilo bi pitanje, da li ovi kontagijozni principi djeluju direktno na živce uda, koga se do. tiču, ili su unešeni u ehonomiju upijanjem (asorbacijom? Za oba ova pitanja ima pris- taša uz dobre razloge, pa bi mogla biti djelo- mično i istinita, jer nije moguće promisliti da ovi principi ne slijede zakone načina dospjevanja u tijelo. Neki ljekari. nakon pro- izvedene kauterizacije 15.20 dana iza ugriže- nja koje tjesne. životinje, zaključiše, da tijelo ne upija virus bjesnoće, nego da ga na prosto primaju mekani djelovi, gdje je on sjeo, te da sprva djeluje samo na izvanjsku nervozu sa kojom je u doticaju, a sa ove da se proširuje na ostali nervozni sistem. Moglo bi biti, ali kako se onda može ovo upotrebiti, primjenito na druge kontagijozne nemoći, gdje nas potpuno uvjeravaju bolesti, otekline, crvenilo vasa i lnfatičnih žliježda, da je virus upit asorbiran, i ako drugi hoće da kažu, da takovi fenomeni postaju uslijed simpatičnih odnošaja. Predpostaviv da se vi- rusi upijaju, nastaje opet pitanje, ako su ovi razpršni, leteći, onda koja ih površina tijela upija? da li koža, ili mukoza dušnika sa kojom bi došli u doticaj preko zraka? je li mukoza probavnika gdje bi virusi pris- pjevali izmješani sa hranom i slivačom? Mnogi su pisci mislili, da kontagijozni prin- cipi nemogu djelovati na mukozne opne trbuha, stoga što se probavljaju sve tvari što unj uhode te nastaje preinaka patvorba. Premda je ovo mnenje domišljato, ipak je . malo priteško za istinu, evo zato, jer su neki kušali ucijepiti šeše, davši progutati šeš- venu koricu pomiješanu sa hranom i pićem pa je uspijeh tobožnje dekompozicije virusa preko djelovanja trbuka i gastričnih sokova ostao nestalan. Drugi su tvrdili uslijed efe- kata na organima da su kontagijozni prin- cipi unešeni onda, kad ih organi upiju, usli- jed toga da se šeše i skrlet dobivaju preko kože, a sifilida preko mukoze itd. Bilo kako bilo, meni se čini da je danas razložitije ps i vjerojatnije držati, da svaka telesifa povr šina može upiti tvorce kontagija, samo kad dođu s njom u doticaj, osim malo nekih, s kad su ta kontagija zašla u ehonomiju, da ciljaju na one organe, koji mimo druge 08 taju zaraženi. Istaknuv ovo u pogledu dje- lovanja jasnih uzroka nemoći, prolazim na uzroke predrazpolagajuće i to: B) Sposobnosti. (attitado). Ovđe spadaju doba, spol. ćud, sustav, zdravstveno stanje, prisebnost itd. što sam naveo prije u VIII pog. Ovo su u opće govoreći sve uvjeti, koji i ako ne sudjeluju aktivno na razvoj nemoći, ipak mu se ne protive. Premda je priteško, procjeniti upliv ovih sposobnosti, ipak &ko ho. ćemo da iz množine fakata, svedemo nol0 opće zaključke ne smijemo tada dvojiti % njihovu djelovanju. Kada se uspoređuje sv0 ono što se je opazilo np. pri jednoj koi bilo afekciji morboznoj, pa kad se iz tog? vidi, da se u svim ili u većemu broju pt jedinih slučajeva, nemoć pojavlja u on)